Predsjedništvo BiH zatražilo je od političkih lidera da što hitnije nađu rješenje za izbor novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. U HDZ BiH su uvjereni kako njihova kandidatkinja Borjana Krišto može da osigura potrebna 22 potpisa u Parlamentarnoj skupštini iako se posljednjih dana u političkim kuloarima sve češće spominje i ime Martina Raguža, dopredsjednika HDZ 1990. Stranke Platforme se slažu kako je bez formiranja parlamentarne većine predlaganje kandidata bespotrebno.
Borjana Krišto, ostaje kandidat Hrvatske demokratske zajednice BiH za novog mandatara Vijeća ministara BiH, potvrdilo je Predsjedništvo HDZBiH na sjednici u Mostaru. U HDZ-u očekuju da će Krišto dobiti podršku Predsjedništva BiH, odnosno 22 glasa u Parlamentarnoj skupštini.
„Mi vjerujemo da će naš kandidat, a to je Borjana Krišto, imati potrebitu većinu, odnosno i entitetsku većinu. U narednih desetak, 15 dana imat ćemo intenzivne razgovore“, najavljuje Mišo Relota, iz HDZBiH.
Iako Relota tvrdi da je Krišto zajednički kandidat dva HDZ-a, najjači ogranak HDZ 1990 i zvanično je od Predsjedništva stranke zatražio kandidaturu Martina Raguža, potpredsjednika HDZ 1990, za novog mandatara Vijeća ministara navodeći kako bi Raguž lakše dobio podršku stranaka Platforme.
Ove navode Raguž za RSE nije želio komentirati, iako je u ranijim istupima podvukao zbog čega Borjana Krišto ne može biti izabrana za predsjedavajuću Vijeća ministara.
„Niti je jasna parlamentarna većina, niti je definiran program, niti je bio konsenzus Predsjedništva o kandidatu, niti je kandidat ijedan imao taj kapacitet da sam te sve nedostatke harmonizira i eventualno dobije“, navodi Raguž.
Ako ranije i nije postojao konsenzus Predsjedništva BiH oko imenovanja Slave Kukića, danas zasigurno postoji oko načina izbora novog kandidata za predsjedavajuceg Vijeća mnistara.
Svjesni da bi se mogla ponoviti slična situacija kao sa izborom Kukića, Predsjedništvo je od političkih vođa zatražilo da samostalno ili koaliranjem s drugim političkim strankama predlože kandidata ili kandidate sa osiguranom podrškom i potpisima najmanje 22 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji će uključiti i entitetske većine. Od političkih stranaka zatraženo je što hitnije nađu rješenje za izbor novog predsjedavajućeg VMBiH.
“Jasno je da je u ovome trenutku najvažnije da se postigne politički konsenzus, odnosno definiše parlamentarna većina. Ime kandidata smatram da u ovome trenutku nije u prvom planu”, poručuje Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a BiH.
Kako do parlamentarne većine? Hadžić kaže kako su pregovori intezivirani, ali i da zahtjevi, poput rekonstrukcije federalne vlade, ne mogu biti dio kompromisa. Da li je za stranke Platfome Martin Raguž rješenje? Potpredsjednik SDP-a kaže:
“Pitanje gospodina Raguža i pitanje bilo kog kandidata je pitanje stranaka okupljenih oko HDZ-a. Kakvo god njihovo rješenje bude, a postigne se takva vrsta političkog dogovora, za nas će biti prihvatljivo.“
Nedostatak novca uticao bi na dogovor
Zahtjev Predsjedništva BiH, Lazar Prodanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata pozdravlja uz napomenu kako je stav stranke i dalje nepromijenjen kada je u pitanju budući mandatar.
Lazar Prodanović, foto: Midhat Poturović
„To treba da bude neko koga predlože dva HDZ-a. Ja se nadam da je došlo do određene relakscije, dakle imamo zajedničke ciljeve, ali ključ bi bio dogovor između SDP-a i HDZ-a“, ocjenjuje on.
Lider SDA Sulejman Tihić s druge strane naglašava kako je imenovanje mandatara samo dio političkog paketa koji podrazumijeva i kompromis stranaka iz RS.
„Prvenstvena odgovornost je na ove dvije socijaldemokratske stranke koje moraju napraviti ključni dogovor. Sada imamo jednu blokadu tih razgovora iz RS s obzirom da oni postavljaju ultimatume da moraju dobiti ministra vanjskih poslova ili da gospodin Lagumdžija ne može biti ministar vanjskih poslova“, kaže Tihić.
Bez obzira na najave o inteziviranju pregovora, Mladen Ivanić, lider PDP-a, nije optimističan. Ivanić je, podsjetimo, u nekoliko navrata upozorio kako novu vlast na državnoj razini BiH neće dobiti do kraja ljeta. Danas je uvjeren kako se to neće desiti do kraja godine, bez obzira koje se ime predložilo.
„Biću veoma iznenađen ako neki od učesnika u ovome svemu promijeni svoju poziciju, jer većina i nije zainteresovana za ulazak u vlast - SDP zato što neće biti bitan u novom Savjetu ministara, neće biti presudan, dominantan, HDZ jer ionako imaju sve što mogu eventualno dobiti u postojećem, Dodik jer imaju više sada nego što bi imali u novom. Dakle, niko od ključnih aktera, ustvari, i nije zainteresovan da se novi Savjet ministara napravi“, smatra Ivanić.
Jedina stvar, prema Ivaniću, koja može utjecati na napredak u formiranju vlasti je nedostatak novca koje instutucije neće osjetiti do kraja godine.
„Ukoliko se desi nedostatak novca, a ja mislim da se to može očekivati do kraja godine u oba entiteta, onda bi možda moglo doći do nekog napretka vlasti jer tada bi sigurno i MMF dao nešto novca pod uslovom da se vlast formira na nivou BiH“, zaključuje Ivanić.
U pismu političkim vođama Predsjedništvo BiH je upozorilo i na zakonski rok od osam dana do kada mora ponuditi ime novog kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Borjana Krišto, ostaje kandidat Hrvatske demokratske zajednice BiH za novog mandatara Vijeća ministara BiH, potvrdilo je Predsjedništvo HDZBiH na sjednici u Mostaru. U HDZ-u očekuju da će Krišto dobiti podršku Predsjedništva BiH, odnosno 22 glasa u Parlamentarnoj skupštini.
„Mi vjerujemo da će naš kandidat, a to je Borjana Krišto, imati potrebitu većinu, odnosno i entitetsku većinu. U narednih desetak, 15 dana imat ćemo intenzivne razgovore“, najavljuje Mišo Relota, iz HDZBiH.
Iako Relota tvrdi da je Krišto zajednički kandidat dva HDZ-a, najjači ogranak HDZ 1990 i zvanično je od Predsjedništva stranke zatražio kandidaturu Martina Raguža, potpredsjednika HDZ 1990, za novog mandatara Vijeća ministara navodeći kako bi Raguž lakše dobio podršku stranaka Platforme.
Ove navode Raguž za RSE nije želio komentirati, iako je u ranijim istupima podvukao zbog čega Borjana Krišto ne može biti izabrana za predsjedavajuću Vijeća ministara.
„Niti je jasna parlamentarna većina, niti je definiran program, niti je bio konsenzus Predsjedništva o kandidatu, niti je kandidat ijedan imao taj kapacitet da sam te sve nedostatke harmonizira i eventualno dobije“, navodi Raguž.
Ako ranije i nije postojao konsenzus Predsjedništva BiH oko imenovanja Slave Kukića, danas zasigurno postoji oko načina izbora novog kandidata za predsjedavajuceg Vijeća mnistara.
Svjesni da bi se mogla ponoviti slična situacija kao sa izborom Kukića, Predsjedništvo je od političkih vođa zatražilo da samostalno ili koaliranjem s drugim političkim strankama predlože kandidata ili kandidate sa osiguranom podrškom i potpisima najmanje 22 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji će uključiti i entitetske većine. Od političkih stranaka zatraženo je što hitnije nađu rješenje za izbor novog predsjedavajućeg VMBiH.
“Jasno je da je u ovome trenutku najvažnije da se postigne politički konsenzus, odnosno definiše parlamentarna većina. Ime kandidata smatram da u ovome trenutku nije u prvom planu”, poručuje Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a BiH.
Kako do parlamentarne većine? Hadžić kaže kako su pregovori intezivirani, ali i da zahtjevi, poput rekonstrukcije federalne vlade, ne mogu biti dio kompromisa. Da li je za stranke Platfome Martin Raguž rješenje? Potpredsjednik SDP-a kaže:
“Pitanje gospodina Raguža i pitanje bilo kog kandidata je pitanje stranaka okupljenih oko HDZ-a. Kakvo god njihovo rješenje bude, a postigne se takva vrsta političkog dogovora, za nas će biti prihvatljivo.“
Nedostatak novca uticao bi na dogovor
Zahtjev Predsjedništva BiH, Lazar Prodanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata pozdravlja uz napomenu kako je stav stranke i dalje nepromijenjen kada je u pitanju budući mandatar.
„To treba da bude neko koga predlože dva HDZ-a. Ja se nadam da je došlo do određene relakscije, dakle imamo zajedničke ciljeve, ali ključ bi bio dogovor između SDP-a i HDZ-a“, ocjenjuje on.
Lider SDA Sulejman Tihić s druge strane naglašava kako je imenovanje mandatara samo dio političkog paketa koji podrazumijeva i kompromis stranaka iz RS.
„Prvenstvena odgovornost je na ove dvije socijaldemokratske stranke koje moraju napraviti ključni dogovor. Sada imamo jednu blokadu tih razgovora iz RS s obzirom da oni postavljaju ultimatume da moraju dobiti ministra vanjskih poslova ili da gospodin Lagumdžija ne može biti ministar vanjskih poslova“, kaže Tihić.
Bez obzira na najave o inteziviranju pregovora, Mladen Ivanić, lider PDP-a, nije optimističan. Ivanić je, podsjetimo, u nekoliko navrata upozorio kako novu vlast na državnoj razini BiH neće dobiti do kraja ljeta. Danas je uvjeren kako se to neće desiti do kraja godine, bez obzira koje se ime predložilo.
„Biću veoma iznenađen ako neki od učesnika u ovome svemu promijeni svoju poziciju, jer većina i nije zainteresovana za ulazak u vlast - SDP zato što neće biti bitan u novom Savjetu ministara, neće biti presudan, dominantan, HDZ jer ionako imaju sve što mogu eventualno dobiti u postojećem, Dodik jer imaju više sada nego što bi imali u novom. Dakle, niko od ključnih aktera, ustvari, i nije zainteresovan da se novi Savjet ministara napravi“, smatra Ivanić.
Jedina stvar, prema Ivaniću, koja može utjecati na napredak u formiranju vlasti je nedostatak novca koje instutucije neće osjetiti do kraja godine.
„Ukoliko se desi nedostatak novca, a ja mislim da se to može očekivati do kraja godine u oba entiteta, onda bi možda moglo doći do nekog napretka vlasti jer tada bi sigurno i MMF dao nešto novca pod uslovom da se vlast formira na nivou BiH“, zaključuje Ivanić.
U pismu političkim vođama Predsjedništvo BiH je upozorilo i na zakonski rok od osam dana do kada mora ponuditi ime novog kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara.
