Dvadesetprva godišnjica vojne akcije "Oluja obeležena je kao i svih prethodnih godina različito - u Hrvatskoj kao veličanstvena pobeda, oslobođenje okupiranih područja i povratak oko 150.000 proteranih od 1991, a u Srbiji i delovima BiH gde žive Srbi proterani nakon 'Oluje' kao plan etničkog čišćenja.
Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, na centralnoj manifestaciji u Kninu je poručila kako se poštuje svaka žrtva, ali da je "'Oluja' bila i povijesno će ostati politički opravdana, etički čista i vojnički briljantno izvedena oslobodilačka i časna pobeda za pravedan cilj".
"Ovih dana opet čujemo da su modernu hrvatsku državu stvorile udbaške strukture, i to od onih koji su Republiku Hrvatsku nazvali slučajnom državom. Ne! Ova država je stvorena voljom hrvatskih građana i veličanstvenom pobjedom hrvatskih branitelja, čiji je vrhunac bila 'Oluja'", rekla je hrvatska predsednica.
Ona je poručila da se ljudski može razumeti da je za mnoge izbegle Srbe "Oluja" teško lično i istorijsko iskustvo, ali da neće prihvatiti da se "Oluja" meri "nehrvatskim, pa i antihrvatskim mjerilima, kako od onih izvan Hrvatske tako i od onih u Hrvatskoj".
Grabar Kitarović je istovremeno poručila da je ulazak Srbije u EU interes i Hrvatske i Evrope i da će tom procesu dati aktivnu i konstruktivnu podršku, ali da će pritom "štititi svoje nacionalne i državne interese". OPŠIRNIJE
Crne ruže za žrtve
Dvadesetprva godišnjica "Oluje" u Beogradu je danas obeležena pomenom u Crkvi Svetog Marka i polaganjem venaca na spomenik stradalima od 1991. do 2000. u bivšoj Jugoslaviji. Tačno u 12 sati u gradu su se oglasile sirene i održan je minut ćutanja za ubijene i prognane.
"Neka ovaj dan svima nama služi kao opomena – da se setimo stradalih i prognanih, da ne zaboravimo, ali da se molimo Bogu da se više nikada tako nešto ne ponovi", rekao je na parastosu u Crkvi Svetog Marka vladika Srpske pravoslavne crkve Arsenije i pozvao na praštanje i život u miru.
Dan sećanja na stradale i prognane tokom vojno-policijske akcije "Oluja", kako je nazvano državno obeležavanje ove 21. godišnjice, nastavljen je šetnjom do Novog Beograda, gde je održana memorijalna akademija uz prisustvo zvaničnika.
(Fotogalerija: Obeležavanje 21. godišnjice 'Oluje' u Beogradu)
Beograd: Odata pošta stradalima u 'Oluji'
U koloni, na čijem čelu su bili transparenti "I Srbi su Žrtve" i "Zločin bez kazne – Olujom do NDH", bila je i Milka Bandur (63), iz Siska, koja je ponela ruže.
"Ovo su crne ruže, nisu crvene. Crne su zato što je moj narod protjeran, zato što je moj narod ubijan. U toj koloni 95. izgubila sam strica koji se zove Dušan Sekulić, koji je ubijen. Smatrala sam, ne da zaboravimo, nego da jednostavno pređemo preko nekih stvari i nastavimo život dalje. Međutim, to ne može ovako. Srbija želi mir i pružila je ruku. Ali izgleda da je u Hrvatskoj neće. Trebalo bi da jednostavno priznaju svoju prošlost, da jedni drugima pružimo ruku, i da nastavimo život dalje", reči su Milke Bandur.
Ljubica Rogić (40), iz Počitelja kod Gospića, rekla je za RSE da joj je teško kada se seti izbegličke kolone 1995. u kojoj je stigla u Srbiju.
"Svakog 4. avgusta me obuzmu emocije. Ne iznenađuje me sve ovo što se dešava u Hrvatskoj. Srbi više tamo ne žive. Nije to više ono što je nekada bilo. Muž i ja često pričamo o našem detinjstvu i kako nam je nekada bilo lepo, ali nemamo gde da se vratimo. Kuću više nemamo, sva srpska sela su spaljena. Za nas nema povratka u rodni kraj", kaže Rogić.
Slobodan Žegarac (80), iz Vojnića sa Korduna, rekao nam je da je veoma tužan.
"Jer ono što sam doživeo 1941. godine, 1942. i 1943. godine, se ponovilo. Srbi se nisu opametili, za ovih sedamdesetak godina, da se prilagode situaciji koja vlada u Hrvatskoj i svetu. Mislim da je, posle svega, teško može doći do pomirenja, pogotovu ne tako brzo. Političari mogu nešto da učine, ali najvažnije je da se čuju pametni i obrazovani ljudi i da oni doprinesu pomirenju", kaže Žegarac. OPŠIRNIJE
(Video: Pomen stradalima u Oluji uz minut ćutanja i sirene)
Lice i naličje "Oluje"
Dešavanja oko "Oluje" su upravo trenutak kad se možda i najjače vidi koliko je Hrvatska podijeljena, a najsnažnije se oseća i podeljenost među postjugoslavenskim zemljama, ocenjuje za RSE Vesna Teršelič, direktorica Centra za suočavanja s prošlošću "Documenta" iz Zageba.
"Kad pogledate govore jučer u Beogradu, kad pogledate govore danas, zapravo ne možete skoro vjerovati da se radi o istim događajima", kaže Teršelič.
"To lice i naličije - na licu je slavlje pobjede, na naličiju sudbine žrtava, neriješena pitanja oko sudbine nestalih, jer je stvarno sramotno da se u Hrvatskoj zna za puno lokacija na područijima gdje je tekla "Oluja", gdje su počinjeni zločini u tijeku i nakon "Oluje", a da te lokacije nisu ekshumirane, da nije ni počeo proces identifikacije onih čiji posmrtni ostaci su tu sahranjeni, da pravosuđe tapka vrlo sporim koracima. Govorimo o samo pet postupaka i samo jednoj pravomoćnoj presudi za zločine u Proklenu i Mandiću u kojem je dosuđena kazna od sedam godina", napominje Teršelič.
"Kada ćemo", kaže, "napokon dočekati da se zapravo nešto kaže o stradanjima, o pravima žrtava, o problemima koji imaju svi sa povratkom?" OPŠIRNIJE
(Video: 'Oluja' iz ugla Zagreba i Beograda)
Facebook Forum