Od 14. pa sve do 20. jula u Bugojnu se održava 44. Festival amaterskih pozorišta FEDRA. Nastupa sedam pozorišnih grupa iz BiH, a u festivalskom programu je čitav niz pratećih sadržaja, koji okupljaju veliki broj, ne samo, teatarskih radnika, već i mnogih drugih. Bugojno, u ovo doba godine, postaje istinski kulturni centar. Ovo je najstarija teatarska smotra u BiH koja je započela prije kultnog MESS-a.
Festivalski direktor, Vahid Duraković, priča kakva je amaterska pozorišna scena u BiH danas, koliko je entuzijazma uloženo u ovaj festival i o predstavama koje se tokom njega igraju.
RSE: Koje je to predstave za ovo izdanje selektor izabrao?
Duraković: Tu je sedam predstava. Teatar Total iz Visokog – Hasanaginica. Hrvatsko KUD Didak iz Čitluka – Učiteljica. Teatar FEDRA Bugojno – Đavolja posla. Gradsko pozorište Banja Luka – Magareće godine. Grad pozorište Gradiška – Ženski razgovori. Banjalučko studentsko pozorište – Prljavi veš. Gradsko pozorište Trebinje – Ministarka.
RSE: Ovo nisu jedine predstave koje su igrane. Prošle godine, u amaterskim teatrima, ponuda je bila mnogo veća.
Duraković: Bilo je u selekciji 19 predstava, a selektor je izabrao ovih sedam. Ove godine smo imali prijave iz Hercegovine, a do sada ih nije bilo. Dole su se aktivirala neka amaterska pozorišta. Prijava je bila iz Čitluka i Livna. Selektor je izabrao predstavu iz Čitluka. Bitno je da se pojavljuju nova amaterska pozorišta na sceni BiH.
Pozorišta sve brojnija i sve kvalitetnija
RSE: A kakva je amaterska scena u BiH danas?
Duraković: Osamdesetih godina XX stoljeća bilo je dosta više grupa. Tada je postojalo 40-50 amaterskih pozorišta u BiH. Ako posmatramo situaciju u zadnjih 10 godina, broj se povećava. Mislim da smo i mi, kroz naš Festival, tome doprinijeli. Mislim da se i kvalitet predstava poboljšava. Kada poredimo amatersku scenu BiH sa regijom, imamo saradnju sa festivalima u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Mislim da je ona na zavidnom nivou i da ima dosta ozbiljnih amaterskih predstava i pozorišta, koji imaju kontinuitet, ali i kvalitet.
RSE: Pojavljuju se nove družine koje imaju upečatljive nastupe. Onomad nas je sve iznenadila scena Katoličkog školskog centra iz Tuzle. Ove godine teatarska grupa iz hercegovačkog mjesta Gradinić pored Čitluka.
Duraković: Tako je. Nama je drago što se pojavljuju nove grupe. Činjenica je da u BiH ima desetak amaterskih pozorišta koji imaju neki kontinuitet u zadnjih 10 godina, a uglavnom su to pozorišta koja su i prije radila. Neka pozorišta imaju kontinuitet i preko 50 godina. Bitno je, i za nas i za Festival, da se pojavljuju nove grupe i da imaju kvalitet, što samom Festivalu daje veću draž i postaje zanimljiviji.
RSE: Amaterska scena u Bugojnu postoji više od pola vijeka.
Duraković: Postoji. Teatar FEDRA Bugojno je osnovan 1963. godine i od tada u kontinuitetu radi. Mnogo je bilo predstava i ljudi koji su se mijenjali kroz generacije. Danas teatar FEDRA ima tri scene – dječju, omladinsku i odraslu. Ima godišnju produkciju oko pet predstava. Dosta se igra, dosta se putuje po BiH i regiji. Mislim da je to danas jedno od organizovanijih amaterskih pozorišta u BiH.
RSE: Imate popunjenu dvoranu sa oko 500 mjesta.
Duraković: Imamo veliku dvoranu. Već tri godine imamo i kamernu scenu. To je novi prostor koji ima oko 100 sjedišta i vrlo je zahvalna ta sala za kamernu formu. Zadnjih 10 godina smo radili na tome da privučemo publiku kroz omladinske, dječje i odrasle scene, ali i kroz Festival. Bugojno ima pozorišnu publiku koja dolazi na naše predstave, ali i tokom Festivala.
Filter od svakodnevice
RSE: Koji to ljudi kucaju na vaša vrata da se uključe u rad, iz kojih socijalnih, obrazovnih i dobnih struktura?
Duraković: Šaroliko, ali to su uglavnom visoko obrazovani ljudi. Mislim da je u našoj odrasloj sceni preko 80 posto visoko obrazovanih, što čini našu odraslu scenu zanimljivom i kvalitetnom. To su ljudi koji u prosjeku imaju 35 do 40 godina. Oni su zrele osobe, koje su uglavnom situirane u svom privatnom životu, većina je zaposlena. Pozorište im dođe kao neki filter u ovom društvu i vremenu, u kojem oni uživaju, druže se i putuju. Mislim da je teatar FEDRA mnogo više njima pomogao da im život bude zanimljiviji, nego ti profesionalni poslovi.
RSE: Profesionalci rade pozorište da bi živjeli. Amateri rade druge poslove, a pozorište rade da bi uživali.
Duraković: Ne mora značiti da profesionalci ne vole teatar, ali je njima to i egzistencija, oni su se školovali za to. Drugačiji su pristupi. Nikada ne bih poredio profesionalne ansamble i amaterska pozorišta. Drugačija je to filozofija. Amateri su tu zbog druženja i da na kvalitetan način provode svoje slobodno vrijeme. Isto tako, to im nije samo zabava. Ima dosta amaterskih pozorišta koja rade ozbiljno, koja propituju, i svoju okolinu i grad i društvo. Zna se desiti da tu bude odličnih predstava, koje ostaju zapamćene i koje utiču na publiku i njihovo razmišljanje. Nisu to samo predstave koje se rade iz neke zabave.
RSE: Svake godine, osim takmičarskih predstava, imate i neka druga gostovanja, ali i brojne prateće programe?
Duraković: Već godinama imamo saradnju sa Festivalom amaterskih kazališta Hrvatske. Ove godine, od strane hrvatskog Sabora kulture, delegirana je predstava Sinjskog-pučkog kazališta Cinco i Marinko iliti Lipa smrt, koja će biti ovdje kod nas. Nedavno je naše Banjalučko studentsko pozorište, u junu, učestvovalo na Festivalu amaterskih kazališta Hrvatske u Vodicama.
U pratećem programu imamo predstavu The.Kateteri, pozorišta Travnik. I ove godine imamo za djecu jednu predstavu. Gradsko pozorište Jazavac izvodi predstavu Pustolovine Boleta komete.
Osim predstava, prvi dan je otvorena odlična izložba. Već nekoliko godina uspješno sarađujemo sa Umjetničkom galerijom BiH. To je izložba dva vrhunska grafičara - Petra Waldega i Virgilija Nevjestića. Zaista smo zahvalni Umjetničkoj galeriji i direktoru Straji Krsmanoviću koji su omogućili da ta vrsna djela dođu u Bugojno.
Pored toga imamo i promociju dvije knjige u izdavaštvu Teatra FEDRA Bugojno. Tokom Festivala, svake godine se organizuju radionice na kojima učestvuju predstavnici amaterskih teatara iz BiH, koji učestvuju na Festivalu. Tokom cijelog Festivala imamo 15 mladih ljudi koji su na radionicama. Ove godine radionice vodi Slađana Zrnić, profesionalna glumica Narodnog pozorišta RS-a.
Bugojno još uvijek crpi tradiciju kulturne metropole
RSE: Odavno tamo ne dolazim, ali se sjećam vremena kada se oko vašeg Festivala okupljalo dosta, ne samo teatarskih radnika, nego ljudi od umjetnosti i kulture, ljudi različitih interesa. Grad je bivao jednom vrstom kulturne metropole.
Duraković: Srećom, Bugojno ima tu tradiciju. Činjenica je da je 70-tih i 80-tih godina XX stoljeća Bugojno bio jedan vrlo razvijen grad. Bitno je da se u to vrijeme mnogo ulagalo i investiralo u kulturu. Mi još uvijek danas crpimo tu tradiciju i mislim da je na dobar način koristimo.
Ove godine imamo dosta gostiju, pored zvaničnih članova žirija, selektora, moderatora okruglih stolova. Gostovao je Nedžad Ibrahimović, književnik. Sinoć je bio Dekan umjetničke akademije iz Banja Luke. Narednih dana očekujemo još neke goste. I poslije predstava i okruglih stolova se dosta razgovara i druži u kafanama koje se nalaze oko centra, gdje se i dalje razgovara o predstavama i umjetnosti, ali i o nekim projektima koji će se možda u budućnosti raditi.
RSE: Vaš Festival je više od 30 puta igran prije rata i on je najstariji u BiH, počeo je prije MESS-a?
Duraković: Počeo je godinu ranije nego MESS, tako da je najstariji u BiH.
RSE: Ovakva tradicija i vaši ovodobni susreti sugerišu kako imate rijetku sreću da lokalna vlast razumije vaše potrebe i entuzijazam. Vi ste kroz ove godine uspjeli sebi odgojiti prave partnere, bez kojih se bilo šta ne može uraditi.
Duraković: Ljudi koji rade u kulturi generalno, svi kukaju, pa i ja. Mislim da smo uspjeli da se nametnemo kao bitan faktor i da se oko Kulturno sportskog centra i svih tih projekata, okupila jedna prilična masa ljudi i intelektualaca, koji to podržavaju. Projekti su Festival FEDRA, Lutkarski festival BiH i Lutkarski festival Jugoslavije. Kada imate u kontinuitetu te ljude oko tih projekata, onda i samim političkim strukturama to postaje zanimljivo. U neka doba dođete u situaciju da je nemoguće da vas ne podrže. U suprotnom bi to bila neka vrsta skandala na lokalnom nivou.
Generalno, trenutno imamo sa načelnikom općine Bugojno vrlo uspješnu i kvalitetnu saradnju. Mislim da on u potpunosti razumije značaj svih ovih projekata koje radimo. On je jedan od stubova stabilnosti ovih projekata koje radimo u KSC.
Facebook Forum