Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH, na kojoj je trebalo razmatrati ocjene iz Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH u procesu integrisanja, trajala je u utorak tek 40 minuta.
Prekinuta je jer sjednici nisu prisustvovali predsjedavajući Vijeća minsitara Denis Zvizdić (na službenom putu), kao i većina ministara iz Vijeća ministara.
Zbog toga su negodovali poslanici, navodeći da nemaju kome postaviti pitanja u vezi s zastojem, a ne na napretkom BiH. Podsjetili su da je BiH prije deset godina bila ispred zemalja koje su danas pred kandidatskim statusom, a da je sada u rangu s Kosovom, koje je posljednje počelo proces integrisanja. Kako su neki od njih poručili, raspravi u Parlamentu su trebali prisustvovati i članovi Predsjedništva BiH.
To što nije bilo političara najodgovornijih za proces približavanja države Evropskoj uniji govori kakav je njihov odnos prema ovom najvažnijem zadatku za budućnost BiH i njenih građana. Sjednica će biti održana u novom terminu a na nju će biti pozvano cjelokupno Vijeće ministara BiH.
Raspravu su tražili poslanici Nezavisnog bloka, Socijaldemokratske partije (SDP), Saveza za bolju budućnost (SBB) i A-Stranka demokratske akcije (A-SDA).
"Do sada su nas čelni ljudi države BiH, Denis Zvizdić i Dragan Čović, jedan kao predsjedavajući Vijeća ministara a drugi donedavno kao predsjedavajući a sada član Predsjedništva BiH, uvjeravali da BiH ide naprijed, da oni rade fantastičan posao, da je EU iza ćoška i da ćemo u ponedjeljak - ako ne prvi koji dolazi onda sigurno naredni, dobiti kandidatski status. Izvještaj Evropske Komisije (EK) pokazuje poslije tri i po godine njihovog mandata, da je uspjeh u procesu integrisanja bio prevara, da je to bio balon koji je napuhan toliko da je eksplodirao, na njihovu žalost, nekoliko mjeseci prije održavanja opštih izbora", obrazložio je poslanik SDP-a BiH Saša Magazinović zahtjev za održavanje hitne sjednice Predstavničkoga doma na kojoj bi se razmatrao Izvještaj Evropske komisije.
Iako predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić insistira da se radi o privremenom izvještaju koji će biti dopunjen nakon stava evropskih zvaničnika o aplikaciji BiH za članstvo u Evropskoj uniji, jasno je da postoji dugačak spisak onog što nije ispunjeno. To se prije svega odnosi na mjerila kojim se utvrđuje stepen demokratskih odnosa u društvu a to je još uvijek daleki cilj za BiH.
"BiH nije postigla nikakav napredak u oblasti vladavine prava i temeljnih prava, zatim u reformi javne uprave ili birokratije koja je najglomaznija u regionu, u oblasti slobode izražavanja, dok je sve jači politički pritisak na novinare", upozorio je specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.
Tome treba dodati da EK ukazuje na nedovoljno ulaganje u oblast obrazovanja i istraživanja, što usporava ekonomski razvoj. Posebno je apostrofirana korupcija, odnosno nedovoljan napredak u brobi protiv ovog zla. Prema mišljenju opozicije, iz Brisela je jasno poručeno: BiH ne može ići napijed dok se ne prekine veza između politike i kriminala, odnosno kriminala i politike.
U dijelu Izvještaja koji nije dobio gotovo nikakav publicitet, Evropska komisija podsjeća da još uvijek ne funkcioniše Odbor za stabilizaciju i pridruživanje EU - BiH, čije je konstitusanje počelo u novembru 2015. ali nikada nije završeno zbog nastojanja nekih bh. parlamentaraca da uvedu svoj način glasanja - nešto slično entitetskom glasanju u Parlamentu BiH.
Kako je za Radio Slobodna Evropa izjavio Tonino Picula, "Bosna i Hercegovina ostaje jedina država u procesu približavanja Uniji koja nema formirano zajedničko parlamentarno tijelo, koje ima važnu zadaću, a to je da parlamentarci iz BiH i parlamentarci iz Brisela i Strazbura zajednički sugeriraju, nakon debata, šta treba napraviti u Bosni i Hercegovini".
Isto, kada je objavljen Izvještaj o napretku zemalja Zapadnog Balkana i Turske - a tokom zvaničnog predstavljanja BiH je jedva i pomenuta - građanima se obratio evropski komesar za proširenje Johanes Han (Hahn) koji je u video poruci ocijenio da je dinamika reformi u proteklih 18 mjeseci usporena i da zemlji prijeti opasnost od povratka obrascu u kojem su lični i stranački politički interesi ispred interesa građana BiH.
"Vjerovatno su to prvi znaci predizborne kampanje za predstojeće izbore u oktobru. Ipak, izbori se ne smiju koristiti kao izgovor za ucjenjivanje zemlje u njenim evropskim težnjama", naveo je Han.
Ne može se reći da BiH nije postigla određene napretke, koji su zabilježeni u Izvještaju EK. To je prije svega napredak u oblasti ekonomije što se odnosi na finansijski sektor i određena unapređenja u poslovnom okruženju. Pohvaljena je saradnja Vijeća ministara sa nevladinim organizacijama, usvajanje mehanizma koordinacije i pomaci u oblasti ljudskih prava.
Ali, šta je to u poređenju sa osam i po godina ignorisanja presude Evropskog suda za ljudska prava "Sejdić- Finci", kao i drugih koje je donio ovaj Sud? Da li je to dovoljno u zemlji za koju se konstatuje da postoji zastrašivanje novinara i njihova očigledna autocenzura, gdje nepovoljno poslovno okruženje zaustavlja investicije?
Na sjednici u Skupštini BiH očekivala se oštra debata predstavnika vlasti i opozicije. Opozicija smatra da je Izvještaj praktično spisak nesupjeha bh. lidera koji su za svoju zemlju status kandidata obećavali i u 2016. i u 2017. godini. Sasvim suprotno, već godinama, vlast neuspjeh brani "komplikovanom državom", odnosno njenim ustavnim uređenjem.
Dvije su prilike za provjeru oprečnih stavova - dolazak predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska 26. aprila u Sarajevo i mišljenje o Upitniku, koje će tek stći.
To će, ako ništa drugo, građanima otvoriti oči i upozoriti ih da obećanjima o uspjehu evropskih integracija, ne vjeruju. Oni koji su to već davno shvatili, odlaze iz BiH, s kartom u jednom pravcu. To je nedavno za RSE ovako komentarisao univerzitetski profesor iz Sarajeva Ešref Kenan Rašidagić:
"U nemogućnosti da se BiH kao i neke druge države Zapadnog Balkana pridruže, građani odlaze u Evropu. I to je problem svih država Zapadnog Balkana koje kaskaju na putu evropskih integracija. Njihovi građani će se integrirati, a šta će biti s državama, to je ključno pitanje."
U isto vrijeme kada je trebala biti održana rasprava u Parlamentu, članovi Inicijative za monitoring evropskih intergarcija (mreža nevladinih organizacija) simbilično su na stepenicama ispred skupštinske zgrade u Sarajevu predstavili svoj Izvještaj, takođe simbolično nazvan "BiH u ćorsokaku evropskih integracija".
Podsjetili su da su odgovori iz Upitnika Evropske Kkomisije dostavljeni s godinom zakašnjenja, a da se kasnije saznalo da nisu usaglašeni i harmonizovani.
"Ono što će uslijediti jesu dodatna pitanja Evropske komisije i postoji rizik da će odgovori na dodatna pitanja imati opet kašnjenje. Sve najave koje smo imali prilike da slušamo od domaćih političara o tome kako će BiH dobiti kandidatski status, kako će postati članica Unije do kraja ovog mandata, očigledno neće biti ispunjena", istakla je Tijana Cvjetičanin iz organizacije Zašto ne.
Facebook Forum