Srbija je država koja je najviše nazadovala u ovogodišnjem izvještaju Freedom Housea zbog nepoštenih izbora, zarobljenih medija, oslabljenih opštinskih vlasti i višegodišnjeg podrivanja nezavisnosti pravosuđa.
U izvještaju "Države u tranziciji" (Nations in Transit), koji obuhvata 29 zemalja, navodi se da je region Zapadnog Balkana odgovoran za mnoge zabrinjavajuće događaje, kao i da je regionalna bezbjednost mnogim političkim čelnicima izgovor za potkopavanje demokratskih institucija i zanemarivanje demokratskih normi.
Taj izvještaj još od 1995. ocjenjuje nivo demokratije u regionu koji se proteže od središnje Evrope do centralne Azije i kategorizuje svaku državu prema vrsti režima.
Ovogodišnje, 26. izdanje izvještaja pokriva događaje od 1. januara do 31. decembra 2023.
Hibridni režimi između dva geopolitička bloka
Iz Freedom House-a navode da se 11 država, koje su označene kao takozvani "hibridni režimi" sa karakteristikama i autokratija i demokratija, nalaze između dva geopolitička i normativna bloka.
Zbog te neizvjesnosti, njihove institucije su u ranjivom položaju, što je u ogromnoj većini dovelo do nazadovanja demokratije u 2023.
"Zapadni Balkan je odgovoran za mnoge zabrinjavajuće razvoje događaja. Srbija je doživjela istorijski pad zbog nastojanja predsjednika države Aleksandra Vučića da učvrsti vlast 2023. godine", kaže se u izvještaju.
- Uslovi i rokovi: Može li se do dogovora vlasti i opozicije o izborima u Beogradu?
- 'Teška pozicija Srbije': O čemu govori Vučić?
Dodaje se da je masovna pucnjava u osnovnoj školi u Beogradu "Vladislav Ribnikar" u maju podstakla proteste tokom ljeta, na koje je srpska vlada odgovorila "namještenim prijevremenim izborima" u decembru.
Ključni nalazi izvještaja
- Sposobnost Poljske da se oporavi od nazadovanja demokratije biće ključna za budućnost šireg regiona. Iskustva država srednje i istočne Evrope nude vrijedne lekcije za demokratski oporavak te države pod novom vladom.
- Ukrajina je država koja je najviše poboljšala svoju ocjenu u ovogodišnjem izvještaju. Zemlje sa najvišim ocjenama demokratije u regionu [Država u tranziciji], na ljestvici od 1 do 7, jesu Estonija (6,00), Latvija (5,79) i Slovenija (5,79).
- "Hibridne" države u kojima su demokratske institucije posebno ranjive našle su se između demokratskog i autokratskog bloka, a neke su bile na jasno antidemokratskoj putanji. Od 11 zemalja klasifikovanih kao hibridni režimi, pet je doživjelo sveukupni pad demokratije dok je Ukrajina jedina napredovala.
- Srbija je najviše nazadovala u ovogodišnjem izvještaju. Nazadovanje je rezultat nepoštenih izbora, zarobljenih medija, slabljenja ovlašćenja opštinskih vlasti i višegodišnjeg slabljenja nezavisnosti pravosuđa. Zemlje sa najnižom ocjenom demokratije u regionu [Država u tranziciji] su Turkmenistan (1,00), Tadžikistan (1,04), Azerbajdžan (1,07) i Rusija (1,07).
Iz Freedom Housea navode da je Sjeverna Makedonija pretrpjela velika nazadovanja u vladavini prava.
Upozoravaju na dugotrajnu korupciju na visokom nivou tokom godine, dok su se stranke sukobljavale oko ustavnih amandmana potrebnih zbog veta Bugarske na pristupanje te države EU.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, navodi se da je kriminalizacija klevete u entitetu Republika Srpska dio niza zabrinjavajućih zakona o medijima i civilnom društvu. Ovim činom je, ističe se, Republika Srpska izvršila neprimjeren pritisak na novinare u okruženju koje se već naglo pogoršavalo u smislu govora mržnje i fizičke sigurnosti. Međutim, Bosna i Hercegovina je i dalje kategorizovana kao hibridni/tranzicioni režim. Na ljestvici ocjene nacionalnog demokratskog upravljanja, BiH je pala za 1,5 poena zbog uporne političke nefunkcionalnosti i zastoja od strane etnonacionalista.
Prema ocjeni Freedom Housea, Crna Gora "koja još popravlja štetu iz ustavne krize iz 2022." borila se sa nefunkcionalnim i korumpiranim opšinskim vlastima u nedostatku nacionalne stabilnosti.
Iz te organizacije su rekli da je Kosovo jedna od tri države, uz Mađarsku i Gruziju, čiji je rezultat ostao nepromijenjen, uprkos turbulentnoj godini za civilno društvo i građane u tim zemljama.
Podsjeća se da je dugotrajni spor Kosova sa Srbijom ponovo ušao u fazu nasilne eskalacije.
"Demonstranti kosovski Srbi sukobili su se i ranili 30 vojnika NATO-a u maju, a srpski naoružani napadači organizovali su napad u septembru u kojem su ubijene četiri osobe, uključujući kosovskog policajca", kaže se u izvještaju.
Geopolitičko preuređivanje Evrope i Euroazije sve više vuče hibridne režime u različitim smjerovima, ili prema daljnjem institucionalnom padu ili prema demokratskoj konsolidaciji.
"U mnogim od tih zemalja, ali posebno na Zapadnom Balkanu, politički čelnici koriste veću usredsređenost na regionalnu bezbjednost kao izgovor za potkopavanje demokratskih institucija i zanemarivanje demokratskih normi", kaže se u dokumentu.
Srbija na putu da postane polukonsolidovani autoritarni režim
Iz Freedom Housea upozoravaju da su autokratski hibridi poput Mađarske, Srbije i, u manjoj mjeri, Gruzije na putu da postanu polukonsolidovani autoritarni režimi.
Ti režimi, kako navode, pate od "politike dominantne moći", pa opozicija i civilno društvo imaju nešto prostora za djelovanje dok, suštinski, vladajuća politička frakcija može da spriječi svaku promjenu u vođstvu.
"Opis se savršeno odnosi na današnju Srbiju, gdje režim predsjednika Vučića čvrsto drži vlast lažirajući izborne procese, dominirajući javnim i privatnim medijima, zatim brutalno blati članove opozicije i aktiviste i plaši opštinske vlasti", kaže se u dokumentu.
Dodaje se da je sposobnost opozicije ili civilnog društva da utiču na politiku vlade ograničenija u hibridima s politikom dominantne moći.
Spolja gledano, izgleda kao da ti režimi jednostavno ignoršu neslaganje, ali u praksi će vjerovatno potisnuti kritičare prikrivenijim taktikama, poput blaćenja, zastrašivanja i nadzora sa kojima se suočavalo srpsko civilno društvo, nezavisni mediji i opozicioni pokret Srbija Protiv Nasilja tokom 2023.
Kosovo predano reformama
Demokratizirajući hibridi, kojima pripada i Kosovo, pokazali su predanost reformi i jačanju demokratskih institucija.
Kako su rekli iz Freedom Housea, Vlada koja je preuzela dužnost na Kosovu 2021. pokušala je da odvrati državu od naslijeđa parlamentarnog sukoba i povlađivanja, podstičući program reformi temeljen na vladavini prava.
Prema njihovim riječima, premijer Albin Kurti pokrenuo je novi postupak provjere sudija, ali odbijanje Srbije da prizna nezavisnost Kosova ostaje glavna prepreka demokratizaciji.
"Uprkos sporazumima postignutim između dvije vlade početkom 2023., godina je donijela nestabilnost i eskalaciju nasilja, koja je dijelom podstaknuta neformalnim vezama Beograda sa organizovanim kriminalnim grupama", navodi se u izvještaju.
- Još jedna neuspešna runda razgovora o upotrebi dinara na Kosovu
- Patrijarh izjavio da SPC ne može biti deo pregovora i sporazuma o Kosovu
- EU: Implementaciju sporazuma između Kosova i Srbije rešavati na najvišem nivou
Dodaje se da su međunarodni partneri Kosova oštro reagovali na Kurtijev strog pristup pregovorima s Beogradom i njegov nedostatak konsultacija sa zajednicom kosovskih Srba, što je zakomplikovalo napore vlade da se oslobodi tog dugogodišnjeg izazova.
Sukobi i polarizacija u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji
U izvještaju "Države u tranziciji", Crna Gora i Sjeverna Makedonija su u kategoriji cikličnih hibrida u kojima redovne promjene vladajućih elita onemogućavaju značajne strukturne promjene.
"Dok ciklično dolaze na vlast i odlaze s nje, suparničke stranke kojima dominiraju lični interesi ili lične težnje njihovih vođa politizuju i osvajaju slabe institucije", pojašnjava se u izvještaju.
Navodi se da je izborni poraz Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića 2020. okončao gotovo 30 godina jednostranačke vladavine u zemlji, potencijalno otvarajući novo poglavlje za demokratiju.
Tranzicija se nastavila 2023. godine, kada je sam Đukanović izgubio predsjedničke izbore.
"Međutim, politička scena i dalje je podijeljena između stare garde prije 2020. i mlađe klase manje iskusnih zvaničnika", rekli su iz Freedom Housea.
Rascjep je proizveo neučinkovito upravljanje, međuinstitucionalne sukobe i godinu dana dugu ustavnu krizu — što je sve potkopalo reforme vladavine prava i omogućilo širenje organiziranog kriminala.
"Nedavni sukobi unutar novog vodstva, o čemu svjedoči ostavka predsjednika Jakova Milatovića iz vladajuće stranke u februaru 2024., mogli bi dodatno da otežaju proces reformi", upozoravaju u Freedom Houseu.
S druge strane, kako primjećuju, nade koje su se pojavile u Sjevernoj Makedoniji 2017. nakon svrgavanja antidemokratskog premijera Nikole Gruevskog tek treba da se ostvare.
Za razliku od Ukrajine ili Moldavije, Sjeverna Makedonija nije preduzela značajne korake za uklanjanje korumpiranih mreža povlađivanja, a moć je nastavila da oscilira između koalicija nekoliko stranaka.
Iz Freedom Housea pišu da je nacionalistička stranka Gruevskog opstruirala rad parlamenta dok je bila u opoziciji i da je favorit za pobjedu na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 2024.
Navode da ni Gruevski ni njegovi najbliži saradnici nisu privedeni pravdi za svoje zloupotrebe na položaju prije 2017.
"Što je još gore, kontroverznim izmjenama krivičnog zakona 2023. smanjene su kazne za takve zloupotrebe, uzrokujući odbacivanje značajnih slučajeva dok je javnost već bila uzburkana kobnim korupcijskim aferama u zdravstvu", kaže se u dokumentu.
Navodi se da je godinu obilježila i polarizujuća parlamentarna rasprava o ustavnim amandmanima koji su bili potrebni da bi se uklonio veto Bugarske na kandidaturu zemlje za pristupanje EU.
Nivo demokratskog upravljanja u padu već dvije decenije
Od ukupno 29 zemalja kojima se izvještaj "Države u tranziciji" bavi, deset je nazadovalo u demokratiji, dok je samo pet napredovalo.
"Rat Moskve za uništenje Ukrajine i vojno osvajanje i etničko čišćenje Nagorno-Karabaha od azerbajdžanskog režima 2023. ubrzali su geopolitičko preuređenje u 29 zemalja koje se protežu od središnje Evrope do centralne Azije", kažu iz Freedom Housea.
Kako dodaju, zbog tog trenda, nivo demokratskog upravljanja u regionu država u tranziciji pada 20 godina uzastopno.
Predsjednik Freedom Housea Michael J. Abramowitz rekao je da autoritarni režimi pojačavaju svoje napade i potkopavaju demokratsko upravljanje širom regije.
"U Ukrajini i Nagorno-Karabahu već smo vidjeli razorne posljedice autoritarnog širenja, a ne vjerujemo da će se tu zaustaviti. Ukoliko demokratije ne počnu hitno i dosljedno da podržavaju svoje interese i vrijednosti, više će teritorija biti izgubljeno zbog diktature i represije", dodao je on.
U izvještaju se navodi da su, od osam zemalja koje su klasifikovane kao konsolidovani autoritarni režimi, četiri pretrpjele pad u svojim ionako "katastrofalnim" rezultatima demokratije. Riječ je o Kazahstanu, Kirgistanu, Rusiji i Uzbekistanu.
Šta raditi?
Koautor izvještaja i viši istraživački analitičar za Evropu i Euroaziju, Mike Smeltzer rekao je da sudbina evropske demokratije sada velikim dijelom zavisi od spremnosti demokratskih država da usvoje aktivniji pristup bezbjednosti u regiji, prije svega podrškom Ukrajini.
"Svaki neuspjeh da se zauzmemo za demokratiju tokom ovog kritičnog trenutka odraziće se na zaustavljanje autoritarne ekspanzije u budućnosti, kako u regiji tako i širom svijeta. SAD i Evropa moraju djelovati sada kako bi osigurali poraz Moskve i zaštitu demokratskih institucija i normi", dodao je Smeltzer.
Izvještaj identifikuje niz koraka koje demokratske vlade mogu da preduzmu kako bi revitalizovale demokratiju u regiji država u tranziciji.
"Potrebno je osigurati da Ukrajina pobijedi, pod uslovima te države", prva je preporuka.
SAD i donatori treba da sarađuju sa vladama koje traže članstvo u EU kako bi podržali reforme.
Demokratske vlade, kako se ističe, moraju da održe i povećaju prijeko potrebnu vojnu, humanitarnu i finansijsku pomoć Ukrajini.
Istovremeno, prema preporukama, potrebno je da zaplijene i prenamijene zamrznutu rusku imovinu kako bi olakšali obnovu Ukrajine i podržali njene napore da izgradi trajnu demokratiju.
Iz Freedom Housea navode da je potrebna podrška demokratskoj obnovi i reformi a da strateški prioritet treba da bude rešavanje pitanja vladavine prava unutar EU.
Potrebna je i konzistentija podrška evropskim državama koje teže demokratiji.
"Sjedinjene Američke Države i donatori treba da sarađuju sa vladama koje traže članstvo u EU kako bi podržali reforme koje su u skladu s demokratskim načelima i vladavinom prava", kaže se u izvještaju.
Kako bi se postigli najbolji rezultati, navode iz Freedom Housea, angažman sa takvim zemljama treba da se prilagodi njihovim nedavnim demokratskim putanjama.
"Tražite odgovornost za kršenja ljudskih prava i stanite uz branioce ljudskih prava", poručuju iz te organizacije.
Oni navode da demokratije moraju da se solidarišu sa braniocima ljudskih prava iz autoritarnih država.
Takođe, kako se zaključuje u izvještaju, moraju da koriste sve alate koji su im na raspolaganju kako bi osigurali da se kršenja spriječe i kazne.
Facebook Forum