Drugo Bijenale u Titovom bunkeru u Konjicu

U Titovom bunkeru nadomak grada Konjica, objektu Atomske ratne komande koji je u najstrožoj tajnosti izgrađen za vrijeme SFRJ, u petak je otvoren drugi ciklus Bijenala savremene umjetnosti D-0 ARK Underground. Međunarodno priznati kustosi Basak Senova (Turska) i Branko Franceschi (Hrvatska) odabrali su 35 umjetnika iz 19 zemalja. Uz radove prvog ciklusa, unutrašnjost bunkera krasi ukupno 70 radova. Eksponati i instalacije usklađeni su u okruženje atomskog bunkera, te stvaraju jedinstven spoj vojnog i muzeja savremene umjetnosti.

ARK ili Alternativna ratna komanda, građen je 26 godina, od 1953. do 1979. godine. Nalazi se 280 metara ispod zemlje i prostire na površini od 6.584 kvadratnih metara. Ima 12 povezanih blokova i više od stotinu prostorija. Namjena mu je bila da 350 odabranih ljudi iz vojno-političkog vrha bivše Jugoslavije šest mjeseci zaštiti od atomskog napada.

Sada je Titov bunker oaza savremenog likovnog stvaralaštva. Značaj Bijenala je što na jednom mjestu okuplja regionalne i međunarodne umjetnike.

„U Bunker sada kada uđete, jednostavno, nećete prepoznati taj prostor. Umjetnicima je skrenuta pažnja da se taj prostor sačuva u izvornom obliku. Međutim, njihove intervencije u prostoru su fantastične“, kaže direktor Edo Hozić.

Prema riječima prvog čovjeka Bijenala, ovaj svojevrsni muzej u muzeju već ima veliku vrijednost.

„Kad zatvorimo vrata drugog ciklusa Bijenala to su milionske vrijednosti. Imamo sve pretpostavke da poslije ovog ciklusa prostor postane velika evropska galerija“.

Među 35 umjetnika iz 19 zemalja predstaviće se šest bh. kreativaca, pa tako i fotograf Almin Zrno. Polazište njegovog rada su utvrde u Bosni i Hercegovini koje su čuvale vladare prošlih vremena, te kako se aktuelna vlast odnosi prema Titovom bunkeru - da li će dopustiti da se objekat zaboravi, ili će isti preoblikovati u neku novu vrijednost.

„Bez susreta sa svjetskim autorima, mi ne možemo komparirati sebe u tim globalnim okvirima. Ne da je potreba nego bi Bijenale trebalo da se održava svake godine. U ovoj zemlji postoji jako puno dobrih autora, ali su bez ikakve društvene pomoći za svoj rad i angažman. Ono što umjetnici čine na svjetskoj sceni je nemjerljivo u odnosu šta nama rade ovi ovdje koji bi, ustvari, trebalo da nas podrže“, kaže Zrno za RSE.

Arhitektica Ana Džokić živi na relaciji Beograd - Rotterdam, a sa kolegom Marcom Neelenom čini kreativni duo STEALTH.unlimited. Ona ističe da je prednost Bijenala D-0 ARK Underground ta što pruža šansu i onim neafirmisanim umjetnicima.

„U Holandiji je vrlo prisutna pomoć umetnicima. Postoje i različite fondacije koje se bave promocijom umjetnika, znači organizuju putovanja i projekte. U Srbiji je situacija potpuno drugačija. Mislim da je projekat Bijenala u Konjicu vrlo specifičan, jer ga Srbija i finansijski podržava, a što nije slučaj sa drugim zemljama ili sa drugim projektima. Vrlo je teško dobiti sredstva čak i u samoj zemlji, a ne za odlazak negde drugde“, kaže Džokić.

Mjesto gdje se čuje glas umjetnika

Prištinski umjetnik Alban Muja ranije je izlagao na bijenalima. Međutim, izazov je stvarati u prostoru kakav je Titov bunker.

„Sam prostor je interesantan i jedinstven. Ponekad se uplašim koliko je ovaj prostor svemoćan. Za potrebe Bijenala intervjuisao sam nekoliko učesnika i pitao ih kako se snalaze u prostoru i šta misle o njemu, a na osnovu tih izjava napravio sam crteže. To je opis mog rada“, ističe Muja.

Conor McGrady je rodom iz Sjeverne Irske, ali već godinama živi u New Yorku.

„Budući da sam odrastao u Belfastu, mjestu koje je i danas u konfliktu, većina mojih radova su slike i crteže sa vojničkim motivima. Iako su prisutne ideje progresa, za svaki načinjeni korak naprijed gradimo veći zid i jaču granicu. Zapravo, tema mojih radovu je strah od promijena, odnosno bojazan od socijalnih preobražaja“, riječi su McGrady-ja.

Iako je teško odrediti tematiku u djelima 35 autora, kustos drugog ciklusa Bijenala Branko Franceschi ističe da je to umjetnost koja se odnosi na vojno-društveni kontekst. Kako bi mogli odgovoriti na izazovne zahtjeve Bijenala, odabir učesnika je od krucijalne važnosti.

„To su umjetnici koji će moći raditi u bunkerima u uvjetima produkcije koja nije muzejska produkcija, i koji smatraju da je važno ulagati u kulturu i umjetnost upravo zato što su oni umjetnici. Upravo se na taj način čuje njihov glas. Oni i šire, na dobar način, područje svoga djelovanja, te ljudima otvaraju potpuno nove perspektive i vizije gdje je to potrebno, a što se tiče suvremene umjetnosti - to je potrebno svuda“, navodi Franceschi za naš program.

Kustosica iz Turske Basak Senova izuzetno je zadovoljna postignutim.

„Iz ovog projekta izranjaju različite ideje, pretvaramo vojni objekat u centar kulture a taj centar u savremeno umjetničko središte. Svakako, to je veliki posao koji bi tek trebao da dobije veće razumijevanje i priznanje“, rekla je Senova.

Nakon otvaranja drugog ciklusa Bijenala u Konjicu, slijedi učešće na Venecijanskom bijenalu, te predstavljanje projekta u Zagrebu i Istanbulu.

“Zahvaljujući UNESCO-u mi ćemo na 55. Venecijanskom bijenalu, koje će se dešavati od 28. maja do septembra, u Palazzo Zorzi održaće se prezentacija našeg projekta na kojoj ćemo pored ambijenta gdje se postavlja Bijenale, predstaviti i radove otprilike 25 umjetnika i to pola regionalnih i pola svjetskih umjetnika“, pojašnjava direktor Bijenala Edo Hozić.

Zemlje partneri Bijenala su Republike Hrvatska i Turska, a ovaj regionalni kulturni projekat realizuje se pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH, uz podršku UNESCO-a i Savjeta Evrope.