Premijer Crne Gore Dritan Abazović izvinio se zbog ranije izjave koju je dao u Potočarima kada je rekao da "genocid nije počinjen nad Bošnjacima nego nad ljudima."
"Oprostite majke Srebrenice na nejasno izrečenoj misli. Poznato je da svako djelo zavisi od svog cilja. Moj cilj je mir. Genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici da se nikad nikome ne ponovi", napisao je premijer Crne Gore na Twitteru.
Prije njegovog izvinjenja porodice žrtava genocida, udruženja, ali i predstavnici političkih partija u Crnoj Gori osudili su njegovu raniju izjavu.
"Genocid nije počinjen nad Bošnjacima nego nad ljudima, i nisu ga počinile vojske nego politike, politike zla, politike smrti i politike prevara", izjavio je na obilježavanju 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici Abazović.
Uslijedili su pozivi Abazoviću da se izvini zbog tih riječi, suprotnih definiciji genocida prema kojoj on predstavlja "namjeru da se potpuno ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa kao takva", kako se navodi u UN-ovoj Konvenciji za prevenciju i kažnjavanje zločina genocida.
Majke Srebrenice su zatražile od premijera Crne Gore da se izvini svim žrtvama genocida u Srebrenici.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica zahvalili su se Abazoviću, ali i poručili da pročita presude međunarodnih sudova.
"Međutim, genocid jeste počinjen nad Bošnjacima - jer motiv ubijanja nije bio 'ubijanje ljudi', već ubijanje i uništenje jednog naroda. To vas uče presude međunarodnih sudova. Pročitajte ih", napisali su iz Memorijalnog centra na Twitteru.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je izjavio da ako Dritan Abazović "stvarno misli ono što je rekao, onda nije ni trebao dolaziti u Srebrenicu, niti mu je u Srebrenici bilo mjesto".
"Sramoti i sebe. Ubijeni su zato što su bili muslimani i to kao ljudi ne smijemo zaboraviti", dodao je Komšić, iznoseći i sopstveno uverenje da bi u Potočarima trebalo da govore preživjeli.
"Drugima jedino ostaje da ih slušaju i poklone se njihovom bolu", kaže Komšić za RSE.
Nekadašnji glasnogovornik Haškog tribunala, novinar i aktivista Refik Hodžić na Twitteru je napisao da su "činjenice, hladne i neumoljive činjenice kao serum za relativizatore i negatore genocida poput Dritana Abazovića."
"Hvala herojima poput Žan Rene Rueza i inim ljudima koji su dali sebe da danas imamo dokaze oko kojih nema rasprave sa nečisti kao što je gorepomenuti," napisao je Hodžić.
Reakcije stižu i iz Crne Gore, iz Socijaldemokratske partije (SDP), koja čini dio Abazovićeve manjinske vlade.
"Je li ovo Predsjednik Vlade CG relativizuje genocid u Srebrenici?! Sram te bilo Dritane", napisala je zastupnica SDP u Skupštini Crne Gore Draginja Vuksanović-Stanković.
Gradonačelnik Podgorice, koji je u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, položio vijenac na spomenik u parku na Pobrežju u Podgorici, ponudio je svoje izvinjenje.
"Osjećam potrebu i da se našim prijateljima u BiH izvinim zbog govora premijera Abazovića na komemoraciji u Potočarima."
U junu prošle godine Skupština Crne Gore izglasala je Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. Rezolucijom se osuđuju izjave, postupci i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. juli se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.
U periodu izglasavanja Rezolucije Abazović je bio vicepremijer Crne Gore.
Presude za genocid
Snage Vojske Republike Srpske (VRS) su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini. Do sada je identificirana i ukopana 6.671 osoba.
Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je na prostoru bivše Jugoslavije pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu kaznu na istom sudu za genocid je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
