Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović najavio je 22. marta da će idućih dana održati još nekoliko sastanaka s predstavnicima bošnjačkih i srpskih stranaka te međunarodne zajednice, nakon kojih će biti poznato ima li šanse da se dođe do izmjena Izbornog zakona BiH.
Čović je kazao da su pregovori koji su bezuspješno okončani u nedjelju, 20. marta, “bili još jedna šansa nakon Neuma” te ocijenio da “još uvijek postoji mogućnost da se to učini u Parlamentarnoj skupštini BiH, ako bude volje da se postigne dogovor”.
Šta (ni)je dogovoreno?
Čović je rekao rekao da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović dobio odgovor i na izjavu “da nije SDA povrijedila osjećaje hrvatskog naroda i da to rade ljevičari”, u vezi s izborom člana Predsjedništva BiH.
“Rečeno mu je: Bakire, nije istina. To radiš ti i Islamska zajednica. Vi ste birali drugog bošnjačkog člana Predsjedništva”, rekao je Čović novinarima u Sarajevu.
Predstavnici HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), organizacije koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom u BiH, nazivaju Željka Komšića - člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i predsjednika Demokratske fronte koja se deklarira kao ljevičarska, građanska stranka - “drugim bošnjačkim članom”.
Time aludiraju da je na izborima 2018., kao i ranije 2006. i 2010. godine izabran većinom glasovima Bošnjaka.
Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, Čović je kazao da je prijedlog HDZ-a dvije izborne jedinice, kao i da je prijedlog ove stranke za Dom naroda u Federaciji bio da se formira “ad hoc klub”.
Taj klub bi činio svaki Hrvat koji se izabere u kantonalnim skupštinama, uključujući i izabrane u Sarajevu, Goraždu i Tuzli. Oni bi potom birali 17 predstavnika u federalnom Domu naroda.
Čović je kazao da “kolege koji su učestvovali u pregovorima nisu mogli vjerovati na šta sve su stranke HNS-a bile spremne da pristanu i do koje mjere će prihvatiti uvjete SDA”.
“Onda sam stao. Rekao sam pregovaračima da ću sve prihvatiti i da će vidjeti da će opet SDA sve odbiti. I to se desilo”, tvrdi Čović.
Čović je također ustvrdio da “Izetbegović blokira sve u Federaciji BiH”, navodeći da "direktor Federalne uprave policije (FUP) ne može biti Hrvat već tri godine.
Čović je napomenuo da je izbor članova Centralne izborne komisije BiH “izvršen mimo zakona i da to već dvije godine stoji u pravosuđu”.
On je najavio da će na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u kojoj je delegat i predsjedavajući, a koja je zakazana za 24. mart, pola tačaka od 28 ukupno, biti o fiskalnom paketu.
Nije htio precizirati da li će HDZ BiH ili Hrvatski narodni sabor BiH blokirati ili bojkotirati izbore. Najavio je da će 25. marta biti održane sjednice Predsjedništva HDZ-a i HNS-a BiH na kojima će biti donesena odluka o izborima.
Provedbe presuda sudova u Strasbourgu i BiH
Suština izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH je provođenje presuda Evropskog suda za ljuska prava iz Strasbourga kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Hrvati istovremeno traže da im se osigura izbor "legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH", kao i "legitimnih delegata" u Domu naroda Federacije BiH te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH pri čemu se pozivaju na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić".
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Hrvatske stranke su predložile da tamo gdje u Ustavu i Izbornom zakonu piše ''Hrvat'', ''Bošnjak'' odnosno ''Srbin', stoji ''predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana'', te isto tako za bošnjačkog, te srpskog člana Predsjedništva BiH.
Prema sadašnjem Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska".
To je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ''nekonstitutivnim'' narodima, mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
Nijedna od ovih presuda, koje zahtijevaju izmjene Ustava BiH, nije provedena. Presude može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
Izbori bi se trebali održati u oktobru, a na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupštine deset kantona u Federaciji BiH.
Potom se iz kantonalnih skupština biraju delegati u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH koji potom biraju dvije trećine delegata (po pet Hrvata i Bošnjaka) u državni Dom naroda u kojem trećinu (pet delegata Srba) biraju zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Parlamenti potom potvrđuju predsjednika i Vladu Federacije BiH, odnosno Vijeće ministara BiH.
Inače, u entitetu Federacija BiH od 2018. godine, kada su održani posljednji opći izbori, nije izabrana nova vlada. Postojeća radi u tehničkom mandatu od 2014.godine.
Razlog je što formiranje vlasti u Federaciji BiH uvjetuje Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, tražeći izmjene Izbornog zakona BiH.
Evropska komisija je upozorila još uoči izbora 2018., da Bosna i Hercegovina mora hitno izmijeniti Izborni zakon. Isti stav je ponovljen i u Mišljenju Evropske komisije povodom zahtjeva BiH za članstvo u Evropskoj uniji, objavljen u maju 2019.
