Njemačka je u četvrtak pokrenula "fazu uzbune" svog gasnog plana za hitne situacije. Odgovor je to na smanjenje isporuka iz Rusije.
Vlada aktivira fazu dva trostepenog plana za hitne slučajeve kada vidi visok rizik od dugoročne nestašice gasa i teoretski dozvoljava komunalnim preduzećima da prebace visoke cijene na industriju i domaćinstva i na taj način pomognu u smanjenju potražnje.
U drugoj fazi, tržište je i dalje u stanju da apsorbuje nedostajuće količine bez potrebe za državnom intervencijom koja bi započela u posljednjoj fazi.
Odluka, koju je najavio njemački ministar ekonomije, označava snažan pomak, posebno za najveću evropsku ekonomiju, koja je gajila snažne energetske veze s Moskvom još od hladnog rata.
Ministar ekonomije Robert Habeck je u izjavi rekao da je "situacija ozbiljna i da će doći zima".
"Smanjenje isporuke gasa je ekonomski napad na nas od strane (ruskog predsjednika Vladimira) Putina", rekao je on.
"Čak i ako to još ne možemo osjetiti: nalazimo se u plinskoj krizi", dodao je Habeck.
Suočena sa opadajućim tokovima gasa iz glavnog dobavljača Rusije, Njemačka je od kraja marta bila u prvoj fazi svog plana za vanredne situacije, koji uključuje strožiji nadzor dnevnih tokova i fokus na punjenje skladišta gasa.
Rečeno je da, iako su skladišta plina trenutno popunjena do 58 posto kapaciteta - što je više nego u ovo doba prošle godine - cilj dostizanja 90 posto do decembra neće biti ostvaren bez daljih mjera.
Ruski dobavljač Gazprom prošle sedmice je smanjio protok preko gasovoda Sjeverni tok 1 na samo 40% kapaciteta, okrivljujući kašnjenje u povratu servisirane opreme zbog sankcija.
Desetak zemalja Evropske unije sada je pogođeno prekidima isporuke gasa iz Rusije, izjavio je u četvrtak visoki predstavnik EU za klimatsku politiku Frans Timmermans.
Rusija je već prekinula dotok gasa za Poljsku, Bugarsku, Holandiju, Dansku i Finsku zbog njihovog odbijanja da se pridržavaju nove šeme plaćanja, odnosno plaćanja gasa u rubljima.
Timmermans je rekao da je 10 od 27 zemalja članica EU izdalo "rano upozorenje" o snabdijevanju gasom - prvo i najmanje ozbiljno od tri nivoa krize identifikovanih u propisima EU o energetskoj sigurnosti.
"Rizik od potpunog prekida dotoka gasa sada je realniji nego ikada ranije", rekao je on.
EU je uvozila 40% gasa od Rusije prije nego što je Moskva napala Ukrajinu. S opadanjem ruske ponude i rastućim cijenama plina, neke zemlje su povećale korištenje elektrana na ugalj, istovremeno insistirajući da je to privremeno i da neće osujetiti ciljeve klimatskih promjena.
