Veći dio ispitivanja svjedoka optužbe američkog profesora istorije Balkana Roberta Donje optuženi Radovan Karadžić posvetio je komentarima na prisluškivane razgovore, snimane uoči početka rata u BiH 1992. godine, i nekoliko njegovih javnih nastupa kao predsjednika Srpske demokartske stranke.
Upitan da prokomentariše jedan od Karadžićevih govora 1991. godine, koji je koristio u svojoj knjizi, a u kojem se ističe „da Srbi nisu za rat ali da će referendum o nezavisnosti BiH dovesti do haosa“, profesor Donja je rekao:
„Ja ovo opisujem kao jedan ostrašćeni govor i imam osjećaj da tu istu strast osjećam i dok ga čitate danas. I što se mene tiče ne postoji nikakva sumnja da kada ste to nekada govorili i kada to danas čitate, vi u to vjerujete. Ja to doživljavam kao jedno veoma agresivno iznošenje stava koji ste vi zauzeli u pogledu preglasavanja.“
Donja je osporio i Karadžićeve tvrdnje da je kao lider SDS-a sporazumom sa Adilom Zulfikarpašićem i Muhamedom Filipovićem želio da spriječi rat u BiH.
Profesor Donja ocijenio je da je taj sporazum osmišljen sa ciljem dikreditovanja Alije Izetbegovića i njegovih namjera za otcjepljenjem BiH iz Jugoslavije, što je u to vrijeme svakako odgovaralo i Slobodanu Miloševiću:
„I vi, kao i Milošević, odlučili ste da je najbolji način da se na tome radi tako što će se podrivati Izetbegović i tako što će se on prisliliti, ili tako što će se na njega na neki način izvršiti uticaj kako bi se ostvario ovaj sporazum. U pokušajima da se postigne ovaj sporazum, za koji se slažem da ste ga vi i Milošević očajnički željeli i željeli ste da cjelovita Bosna ostane u sastavu Jugoslavije u trenutku kada su se otcjepljivale druge republike.“
Donja je potvrdio da je JNA 1991. godine u BiH još uvijek bila legitimna oružana sila.
Međutim, prema njegovoj ocjeni, Karadžićevi napori da se što više Srba regrutuje u rezervni sastav armije dovelo je do toga da je JNA počela da podupire srpske pokrete van Srbije i na taj način se stavi na stranu samo jednog naroda.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Upitan da prokomentariše jedan od Karadžićevih govora 1991. godine, koji je koristio u svojoj knjizi, a u kojem se ističe „da Srbi nisu za rat ali da će referendum o nezavisnosti BiH dovesti do haosa“, profesor Donja je rekao:
„Ja ovo opisujem kao jedan ostrašćeni govor i imam osjećaj da tu istu strast osjećam i dok ga čitate danas. I što se mene tiče ne postoji nikakva sumnja da kada ste to nekada govorili i kada to danas čitate, vi u to vjerujete. Ja to doživljavam kao jedno veoma agresivno iznošenje stava koji ste vi zauzeli u pogledu preglasavanja.“
Donja je osporio i Karadžićeve tvrdnje da je kao lider SDS-a sporazumom sa Adilom Zulfikarpašićem i Muhamedom Filipovićem želio da spriječi rat u BiH.
Profesor Donja ocijenio je da je taj sporazum osmišljen sa ciljem dikreditovanja Alije Izetbegovića i njegovih namjera za otcjepljenjem BiH iz Jugoslavije, što je u to vrijeme svakako odgovaralo i Slobodanu Miloševiću:
„I vi, kao i Milošević, odlučili ste da je najbolji način da se na tome radi tako što će se podrivati Izetbegović i tako što će se on prisliliti, ili tako što će se na njega na neki način izvršiti uticaj kako bi se ostvario ovaj sporazum. U pokušajima da se postigne ovaj sporazum, za koji se slažem da ste ga vi i Milošević očajnički željeli i željeli ste da cjelovita Bosna ostane u sastavu Jugoslavije u trenutku kada su se otcjepljivale druge republike.“
Donja je potvrdio da je JNA 1991. godine u BiH još uvijek bila legitimna oružana sila.
Međutim, prema njegovoj ocjeni, Karadžićevi napori da se što više Srba regrutuje u rezervni sastav armije dovelo je do toga da je JNA počela da podupire srpske pokrete van Srbije i na taj način se stavi na stranu samo jednog naroda.
Suđenje Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
