Parlament Federacije Bosne i Hercegovine izmijenio je u srijedu, 10. jula, po hitnom postupku Zakon o transplantaciju organa i tkiva u svrhu liječenja u ovom entitetu koje će omogućiti presađivanje organa i tkiva s nesrodnog živog darivatelja.
Prema dosadašnjem zakonu, organi su se mogli transplantirati s preminule osobe, a živi darivatelj je mogao biti samo srodnik, tazbina ili (izvan)bračni partner.
Izmjene su usvojene jednoglasno u Zastupničkom domu oko 13 sati i tri sata kasnije, također jednoglasno, u drugom, Domu naroda.
Izmjene treba potpisati i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara nakon čega se objavljuju u Službenim novinama i stupaju na snagu.
Nove izmjene, koje podrazumijevaju transplantaciju s osobe koja nije srodnik ili bračni partner, hitno je predložilo entitetsko Ministarstvo zdravstva, na zahtjev grupe zastupnika, nakon što je javnost upoznata o slučaju mladića iz Mostara kojem je, zbog bolesti, hitno potrebna transplantacija jetre.
Živi donor je pristao na transplantaciju, provjere su, prema riječima porodice pacijenta i donora, pokazale da su kompaktibilni, ali njih dvojica nisu srodnici, te su bolnice u BiH i u inozemstvu odbile odobriti transplantaciju.
Izmjenama zakona o transplantaciji u Federaciji BiH propisani su i posebni uvjeti, pa će o presađivanju odlučivati multidisciplinarni stručni tim i etička komisija.
Njih će, pored ostalih, činiti liječnici i pravnici, a radit će se fizička i psihosocijalna procjena darivatelja.
Procjene su obavezne kako bi se spriječile zloupotrebe, odnosno trgovina organima.
Pomoćnik ministra zdravstva Vedran Marčinko je kazao tokom sjednice Doma naroda da nije bilo moguće provesti šire konsultacije i pribaviti mišljenja komisija i stručnjaka o izmjenama zbog žurnosti postupka, a na zahtjev zastupnika.
Zbog toga je ovakva transplantacija predviđena samo kao izuzeće, u slučaju da nema odgovarajućeg živog srodnika ili partnera.
Zakon o transplantaciji u Federaciji BiH je donesen 2009., i posljednji put je mijenjan 2017. godine kad je pojam "srodnika" proširen "do četvrtog koljena".
U drugom entitetu, Republici Srpskoj se ne rade kadaverične transplantacije, odnosno presađivanje organa s preminule osobe na živu, već samo sa živih srodnika, tazbine i (izvan)bračnih partnera.
U Bosni i Hercegovini se transplantacije obavljaju u tri klinička centra - Tuzli, Sarajevu i Banjoj Luci. Godišnje obavi između osam i deset transplantacija. Na hemodijalizi je, naprimjer, više od 3.000 pacijenata, od čega je deset posto na listi čekanja za presađivanje.
BiH nije članica Eurotransplanta, međunarodne fondacije koja je odgovorna za poticanje i koordinaciju transplantacije organa jer nije ispunila uvjete. Među uvjetima su i uređen sistem na nivou države u oblasti transplantacija.
Po Ustavu Bosne i Hercegovine, zdravstvo je u nadležnosti 13 ministarstava - entiteta Republika Srpska, Brčko distrikta BiH te Federacije BiH i njezinih deset kantona. Državno ministarstvo zdravlja ne postoji, a Ministarstvo civilnih poslova BiH ima "koordinirajuću ulogu".
Politički predstavnici iz Republike Srpske protive se prijenosu nadležnosti s entiteta na državni nivo. Prije pet godina bilo je predloženo da se državnim zakonom uredi da osoba može na vozačkoj dozvoli navesti da donira organe u slučaju smrti - što je praksa u mnogim zemljama - ali su predstavnici iz RS-a glasali protiv.
