Kako nalazi Haškog tribunala mogu biti iskorišteni da bi se pisala novija historija ovih prostora, pokazao je kroz svoja predavanja o nastanku RS na temelju sudskih dokumenata američki historičar i haški eskpert Robert J Donia.
U intervjuu za RSE Donia je prenio i dojmove sa suđenja optuženicima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, te se osvrnuo ina opasnost da zbog promjenjljivih odluka sudaca žrtve izgube povjerenje u Tribunal.
Donia: Oba slučaja su još u toku, tako da ja ne želim da dajem potpuno mišljenje o toj stvari, ali bih rekao da su do sada oba slučaja dobro, dobro prošli. Tužilaštvo je, po mom mišljenju, uspješno prezentiralo stvari, posebno u slučaju Karadžića.
Donia: Ja mislim da ni Karadžić ni Mladić nemaju nikakve želje da oproste, da kažu da bi željeli da naprave stvari na neki drugi način - nemaju nikakvog takvog mišljenja ni jedan ni drugi.
Donia: Primijetio sam da su žrtve i mnogi ostali ljudi izgubili povjerenje u Tribunal. Ja mislim da ako sudije stalno mijenjaju mišljenje i suđenja, to, ako bude tako do kraja, može doći do rezultata da će biti sasvim izgubljeno povjerenje i legitimitet. Nadam se da se to neće desiti, da sudije još imaju šansu u slučajevima Mladić i Karadžić da poboljšaju svoj status u javnosti.
Donia: Ja mislim da svugdje i uvijek ima politiziranja. Pitanje je samo koliko duboko ide to. U ovom slučaju ja vidim da ima uticaj izvan Suda. Nažalost, ogromna većina sudija nije prepoznala da je to problem. To je za mene veoma veliko pitanje i problem.
Donia: Kad sam se kao ekspretni svjedok pripremao za svjedočenje, imao sam priliku da pogledam puno dokumentacije koja je kasnije bila kao dokaz u četiri kategorije. Prvo da je to bio, ustvari, opštinski rad. Drugo, imate pitanje planiranja - ljudi koji su najbolje planirali stvari su uspjeli u toku rata i civilnome i vojnom smislu. Treće je ideja i kocepcija velike Srbije. Četvrto je, ja ću samo kratko da kažem, kako je to populistički rat, bilo je široko učestvovanje stanovništva u ratu i u masovnim zločinima koje su bili istovremeno napravljeni.
Donia: Ja ne mogu to kazati. Ja ne bih kazao da to nije istina, ali ja ne mogu lično na osnovu dokumentacije koju sam pogledao to zaključiti. Ima niz procesa koji su zajedno doveli do rezultata stvaranja RS, nije samo to.
Donia: Čovjek ne može da piše objektivno, izbalansirano historiju BiH u vremenu rata bez poznavanja dokumentacije u Hagu. Ja mislim da će trebati dugo vremena dok histričari i drugi naučni radnici ne dođu do dobre priče šta se desilo u toku rata.
U intervjuu za RSE Donia je prenio i dojmove sa suđenja optuženicima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, te se osvrnuo ina opasnost da zbog promjenjljivih odluka sudaca žrtve izgube povjerenje u Tribunal.
RSE: Profesore Donia, najveći procesi pred Haškim tribunalom u tijeku su. To su procesi protiv Karadžića i Mladića. Kako vi gledate na ova dva suđenja?
Donia: Oba slučaja su još u toku, tako da ja ne želim da dajem potpuno mišljenje o toj stvari, ali bih rekao da su do sada oba slučaja dobro, dobro prošli. Tužilaštvo je, po mom mišljenju, uspješno prezentiralo stvari, posebno u slučaju Karadžića.
RSE: Vi ste svjedočili u procesima i Karadžiću i Mladiću. Kakav dojam su na vas ostavila ova dvojica optuženika?
Donia: Ja mislim da ni Karadžić ni Mladić nemaju nikakve želje da oproste, da kažu da bi željeli da naprave stvari na neki drugi način - nemaju nikakvog takvog mišljenja ni jedan ni drugi.
RSE: Haški sud pušta na slobodu osuđenike i prije nego odsluže kaznu.
Donia: Primijetio sam da su žrtve i mnogi ostali ljudi izgubili povjerenje u Tribunal. Ja mislim da ako sudije stalno mijenjaju mišljenje i suđenja, to, ako bude tako do kraja, može doći do rezultata da će biti sasvim izgubljeno povjerenje i legitimitet. Nadam se da se to neće desiti, da sudije još imaju šansu u slučajevima Mladić i Karadžić da poboljšaju svoj status u javnosti.
RSE: Osim što žrtve gube povjerenje u Haški sud, i udruženja koja se bave pitanjima ratnih zločina će nerijetko reći da je Haški sud politički sud.
Donia: Ja mislim da svugdje i uvijek ima politiziranja. Pitanje je samo koliko duboko ide to. U ovom slučaju ja vidim da ima uticaj izvan Suda. Nažalost, ogromna većina sudija nije prepoznala da je to problem. To je za mene veoma veliko pitanje i problem.
RSE: U Tuzli ste održali predavanje o stvaranju RS u svjetlu dokumentacije Haškog tribunala. Što, zapravo, vaša predavanja govore?
Donia: Kad sam se kao ekspretni svjedok pripremao za svjedočenje, imao sam priliku da pogledam puno dokumentacije koja je kasnije bila kao dokaz u četiri kategorije. Prvo da je to bio, ustvari, opštinski rad. Drugo, imate pitanje planiranja - ljudi koji su najbolje planirali stvari su uspjeli u toku rata i civilnome i vojnom smislu. Treće je ideja i kocepcija velike Srbije. Četvrto je, ja ću samo kratko da kažem, kako je to populistički rat, bilo je široko učestvovanje stanovništva u ratu i u masovnim zločinima koje su bili istovremeno napravljeni.
RSE: Mnogi danas govore, ne samo žrtve rata već i zvaničnici, da je RS genocidna tvorevina.
Donia: Ja ne mogu to kazati. Ja ne bih kazao da to nije istina, ali ja ne mogu lično na osnovu dokumentacije koju sam pogledao to zaključiti. Ima niz procesa koji su zajedno doveli do rezultata stvaranja RS, nije samo to.
RSE: Vaš cilj je, koliko sam shvatila, tu dokumenatciju koju posjedujete pokazati svima zbog istine, odnosno povijesti koja će se pisati sutra na ovim prostorima.
Donia: Čovjek ne može da piše objektivno, izbalansirano historiju BiH u vremenu rata bez poznavanja dokumentacije u Hagu. Ja mislim da će trebati dugo vremena dok histričari i drugi naučni radnici ne dođu do dobre priče šta se desilo u toku rata.
