Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine (PS) Bosne i Hercegovine (BiH) počela je u ponedjeljak, 29. novembra u Sarajevu, a prisustvuju joj i delegati iz Kluba Srba.
Delegati u Klubu Bošnjaka Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija BiH), Amir Fazlić i Asim Sarajlić (Stranka demokratske akcije), Munib Jusufović (Savez za bolju budućnost) te delegat u Klubu Hrvata Zlatko Miletić (nezavisni, bivši član Demokratske fronte) podnijeli su predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg tog doma Draganu Čoviću (Klub Hrvata, Hrvatska demokratska zajednica BiH), Nikoli Špiriću (Klub Srba, Savez nezavisnih socijaldemokrata) i Bakiru Izetbegoviću (Stranka demokratske akcije) zahtjev za sazivanje hitne sjednice Doma naroda.
Oni su zatražili da se kao prva tačka dnevnog reda razmatra “Informacija Kolegija Doma naroda o razlozima blokade rada najvišeg zakonodavnog organa države BiH, s posebnim osvrtom na obrazloženje pravnog osnova blokiranja rada ovog državnog organa vlasti”.
Denis Bećirović, kao jedan od inicijatora je ponovio da se sjednice moraju održavati jednom mjesečno, prema Poslovniku doma.
“Dejtonskim mirovnim sporazumom, nijednim aneksom niti odredbom nije predviđena blokada najvišeg zakonodavnog organa. Ustav BiH također to ne predviđa, naš poslovnik jasno propisuje da moramo imati sjednice jednom mjesečno. Na kraju tu je Etički kodeks koji nalaže da izvršavamo svoje dužnosti zato smo pokrenuli inicijativu i predložili sazivanje hitne sjednice. Mi smo naveli na prvoj sjednici Doma naroda da se obavezujemo da ćemo savjesno obavljati dužnosti i poštovati Ustav BIH, provoditi Opšti okvirni sporazum u BiH i štititi ravnopravnost svih naroda i građana. OHR je integralni dio ustavnog sistema”, kazao je Bećirović.
Bakir Izetbegović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda i delegat u Klubu bošnjačkog naroda pozvao je predstavnike iz Republike Srpske da prestanu sa blokadom državnih institucija, te da ovaj dom neometano radi.
"Nema niti pravnih, niti političkih, niti razumskih razloga da se to čini i jedini način da ovakve stvari više ne doživljavamo je da ih reguliramo propisima. Primati platu, a ne dolaziti na posao i pri tome praviti štetu svakom građaninu ove zemlje je neodgovorno ponašanje", kazao je Izetbegović.
Istovremeno, Dušanka Majkić, delegatkinja iz Kluba srpskog naroda i članica Saveza nezavisnih socijaldemokrata u ovom domu, ponovo je najavila da će se predstavnici iz Republike Srpske vratiti u državne institucije, ukoliko se povuku izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, zbog čega su, krajem jula i počeli blokadu.
Majkić je pojasnila da su delegati stranaka iz Republike Srpske danas došli na sjednicu Doma naroda “kako bi još jednom ponovili svoje stavove”.
“Mi smo danas došli da to i objasnimo i ukoliko se to ne desi, nećemo učestvovati u radu Doma naroda. Gomila toga je neustavno, treba stvoriti pretpostavke, ako ste spremni za dijalog i mi smo”, rekla je Majkić i dodala da su “u BiH jednostrane odluke donosili oni koji su ruinirali Dejtonski sporazum, koji danas ne liči na onaj potpisan 1995.”
“Glavni krivac za ovu situaciju je OHR”, poručila je Majkić.
Majkić je podsjetila da je delegate u Dom naroda birala Narodna skupština Republike Srpske, te da oni moraju da se drže zaključaka te skupštine, a da su sadašnju situaciju uzrokovali visoki predstavnici.
Ona je istakla da su “i domaći političari krivi, posebno SDA, koja nema sluha za dijalog i razgovor”, navodeći da “bošnjačke političke stranke nisu sjele sa druga dva naroda da pričaju kako to čine sa strancima od kojih očekuju da će im napraviti državu, ali griješe”.
“Nema tog poslovnika koji može da nas prisili da učestvujemo i sjedimo sa onima koji nisu spremni da razgovaraju o problemima u BiH”, rekla je Majkić.
Izaslanica iz Kluba Hrvata Marina Pendeš rekla je da je "neophodno da se steknu preduvjeti za održavanje sjednica".
“Smatram da je ovo najviše tijelo i mi kao članovi činimo predstavnike sva tri naroda”, rekla je Pendeš i dodala da “ako neko smatra da netko blokira rad institucija, onda mora znati i razlog”. Ona je upitala “zašto se ne krene u izmjene Izbornog zakona BiH”.
“Evo, i u najavi sjednice piše i na latinici i na ćirilici da je sjednica hitna, a na hrvatskom ne piše. Evo tu je diskriminacija”, rekla je Pendeš.
Posljednja sjednica Doma naroda državnog parlamenta održana je početkom jula.
Nakon toga su predstavnici iz RS-a u institucijama BiH odlučili da ne učestvuju u radu državnih institucija zbog odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, donesene 23. jula ove godine.
Zbog entitetskog bojkota Bosna i Hercegovina još uvijek nije usvojila ni budžet, a na čekanju su milionske investicije.
Za donošenje odluke u Zastupničkom domu je, pored opće većine, potrebna i entitetska većina, odnosno da za nju glasa većina zastupnika iz svakog od dva bh. entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine.
Od 42 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, 13 ih je iz političkih partija iz entiteta RS. U ovom domu odluke se donose većinom prisutnih zastupnika. Broj prebrojanih glasova mora biti jednak kvorumu koji prema Poslovniku čine 22 zastupnika, uz uvjet da je prisutna najmanje po jedna trećina zastupnika iz svakog entiteta.
U Domu naroda je 15 delegata, po pet iz svakog naroda. Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda čini devet delegata, uz uvjet da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju.
Savez nezavisnih socijaldemokrata, na čijem čelu je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ima četiri, a Srpska demokratska stranka (SDS) jednog delegata u Klubu Srba, koji su neizravno izabrani u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
