Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH) na hitnoj sjednici u četvrtak usvojio je Prijedlog zakona o budžetu državnih institucija, što je bila posljednja stepenica do usvajanja budžeta za ovu godinu.
Osam delegata je glasalo "za", protiv dva i jedan suzdržan.
Državne institucije su od početka 2021. godine funkcionisale na odlukama o privremenom finansiranju, kojima je omogućeno jedino finansiranje osnovnih budžetskih isplata i vanjskog duga, ali ne i realizacija važnih projekata.
Prema budžetu kojeg je prethodno usvojio i Predstavnički dom Parlamenta BiH, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH za ovu godinu planirani su u iznosu od 1,7 milijardi maraka (oko 560 miliona evra).
To je povećanje od osam posto u odnosu na budžet za 2020. godinu.
Za servisiranje vanjskog duga BiH planirano je oko 819 miliona maraka (410 miliona evra), jedan posto više u odnosu na budžet za 2020. godinu.
U usvojenom budžetu, predviđena su i sredstva za opšte izbore u BiH, zakazane za 2. oktobar, te sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.
Zbog neusvajanja budžeta je bilo upitno održavanje oktobarskih izbora, raspisanih za 2. oktobar, pa je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo odluku kojom je osiguran novac za organizaciju izbora.
On je 7. juna nametnuo odluku kojom je Centralnoj izbornoj komisiji BiH doznačeno za te svrhe 12,5 miliona maraka (oko 6,4 miliona eura).
Budžetom su planirana i sredstva za povećanje plata izabranim i imenovanim zvaničnicima u institucijama BiH u iznosu od 500 maraka (250 evra).
Dom naroda BiH u četvrtak je odbio prijedlog delegata Denisa Bećirovića (Socijaldemokratska partija) da se raspravljalo o ovom, kako je rekao, "nemoralnom povećanju primanja političara".
Amandmana na budžet nije bilo u Predstavničkom domu, koji je 27. juna usvojio onakav prijedlog budžeta kakav je dostavilo Predsjedništvo BiH.