Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH) nije podržao zahtjev delegata Kluba bošnjačkog naroda da se naloži Savjetu ministara BiH da, u roku od 24 sata od usvajanja odluke, obezbijedi sredstva za finansiranje opštih izbora u BiH.
Protiv zaključka su glasala četiri delegata iz reda Hrvata, te četiri delegata iz Kluba srpskog naroda uz jedan uzdržan glas. Dom naroda BiH čine tri kluba po pet delegata iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Centralna izborna komisija BiH (CIK) je zakazala izbore za 2. oktobar.
U obrazloženju za sazivanje hitne sjednice, pet delegata u Klubu Bošnjaka u Domu naroda, naveli su da se "sredstva za provođenje izbora nadležne institucije iz budžeta BiH moraju, shodno odredbama Izbornog zakona BiH, osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke CIK-a o raspisivanju izbora".
CIK je 4. maja donio Odluku o raspisivanju izbora, a 19. maja istekao je zakonski rok za osiguranje sredstava za održavanje izbora.
Amir Fazlić, delegat u Domu naroda i član Stranke demokratske akcije (SDA), u uvodnom izlaganju istakao je da Savjet ministara BiH ima zakonsko pravo da donese odluku o izdvajanju sredstava za održavanje izbora, bez obzira na to što nije usvojen budžet institucija BiH.
"Postupajući po uputama ministra Bevande, koji je u odgovoru u januaru naveo da Savjet ministara može donijeti odluku, CIK je dostavio korigovani prijedlog. CIK je 9.marta sačinio novu odluku. Minisarstvo finansija je dalo negativno mišljenje i na tu odluku, što je u suprotnosti sa odlukom od 14. januara", rekao je Fazlić.
Iz CIK-a BiH ranije su naveli da je za održavanje izbora potrebno oko 12 i po miliona maraka (više od 6,4 miliona evra).
Novac za izbore još nije osiguran budući da nije usvojen budžet BiH za 2022. godinu. Savjet ministara BiH nije odobrio ni sredstva iz budžetske rezerve ili sredstava akumuliranih prethodnih godina koje je zatražila izborna komisija.
Institucije BiH se finansiraju na osnovu odluka o privremenom finansiranju, a u njima se ne mogu naći dodatna sredstva za održavanje izbora.
Institucije BiH su na privremenom finansiranju već šesti kvartal, podjsetio je Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, na sjednici Doma naroda BiH u ponedjeljak.
Naveo je i da je Ministarstvo finansija i trezora "pokušavalo sve da se iziđe iz toga i da se dođe do budžeta koji reguliše sve".
"Zakon propisuje da se mora donijeti budžet i on je prekršen", rekao je Bevanda, tvrdeći da je CIK BiH predložio odluku o finansiranju iz akumuliranih sredstava od 34 miliona maraka (17 miliona evra) za finansiranje koja nije u skladu sa zakonom.
Dušanka Majkić, delegatkinja u Klubu srpskog naroda i članica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), navela je da je upitno može li Dom naroda BiH naložiti Savjetu ministara BiH da u roku od 24 sata donese odluku o izdvajanju sredstava za finansiranje izbora.
Majkić je navela da je iz entiteta Republika Srpska (RS) predloženo nekoliko načina da se iznađu sredstva za izbore, da "RS obezbijedi cijeli iznos, ili da i Federacija BiH (drugi entitet u BiH) izdvoji dio sredstava".
"Iako smatram da je jedini ispravan, zakonit način da se usvoji budžet BiH. Nismo vidjeli ni šta je struktura 12 i po miliona maraka potrebnih za izbore. Ta struktura troškova bi morala biti negdje predstavljena", rekla je Majkić.
Bakir Izetbegović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda i lider SDA optužio je HDZ i SNSD da se "u kuhinji" te dvije stranke sve dešava u BiH u posljednje četiri godine.
"Neće se postići ciljevi. Nisu Bošnjaci krivi. Krivi smo zato što nismo podržali Izborni zakon koji je predloži HDZ, a podržao ga SNSD, a koji je protivustavan i protivzakonit", rekao je Izetbegović.
Izetbegović je nakon sjednice ocijenio da su iscprljene sve mogućnosti i da sada visoki predstavnik Christian Schmidt treba nametnuti odluku kojom će biti osigurana sredstva za izbore.
Kako je kazao, od Schmidta ne očekuje da nametne budžet već odluke koje će omogućiti provedbu izbora.
Sa druge strane Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda i lider HDZ-a istakao je da se "umjesto usvajanja nezakonite odluke u Domu naroda" o finansiranju izbora, treba "okrenuti" usvajanju državnog budžeta.
Kako je kazao, "temu finansiranja izbora politiziraju upravo oni koji posljednje dvije godine čine sve da nema budžeta institucija BiH, zbog čega je upitno da li je trebao zakazati hitnu sjednicu".
Dodao je da se bez izmjena izbornog zakona ne može govoriti o stabilnosti političkog procesa u BiH.
Ministarstvo financija i trezora BiH saopštilo je 20. maja da završava izradu budžeta institucija BiH za ovu godinu, te su najavili da će 23. maja on biti upućen Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH.
Prema proceduri, budžet, odnosno Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, nakon što njegov nacrt odobri Savjet ministara BiH, treba proći i Predsjedništvo BiH te oba doma Parlamentarne skupštine BiH, što iziskuje vrijeme.
Opšti izbori obilježeni su i izjavama iz pojedinih političkih krugova, kao i člana CIK-a BiH Vlade Rogića, da za njih nema uslova jer nisu usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.
Dosadašnji pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH, održavani i uz posredovanje međunarodne zajednice, bili su neuspješni.
Ustavni sud BiH u presudi "Ljubić" ukinuo je odredbe Izbornog zakona prema kojem se svakom narodu daje jedno izborno mjesto iz svakog od deset kantona, ali i dio koji govori o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga proglasio je diskriminatorskim dijelove Ustava BiH u predmetima kolektivno nazvanim “Sejdić-Finci”.
U Bosni i Hercegovini je u petak, 20. maja, istekao rok za podnošenje prijava političkih stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na općim izborima.
Na opštim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i poslanike u Parlamentu BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, te poslanike u deset kantona u Federaciji BiH.
