BiH će dobiti 809 miliona eura koji su prikupljeni u srijedu na donatorskoj konferenciji za nastradale u majskim poplavama. Predstavnici ovdašnjih vlasti i više su nego zadovoljni tom sumom, no ono što su donatori u prvi plan stavili je način raspodjele tih sredstava, odnosno njihova najava kako će nadzirati za šta je novac utrošen. Istovremeno, analitičari upozoravaju kako će se i u ovom slučaju bosanskohercegovačke vlasti „svađati“ koliko kome novca treba.
Dva mjeseca od poplava građani u bosanskohercegovačkim gradovima čije su kuće nastradale još uvijek čekaju da dobiju bilo šta kako bi počeli obnavljati svoje domove.
Od procjene štete, koju su uradile entitetske vlasti, ti ljudi nemaju ništa jer posuđuju novac kako bi makar počeli saniranti štetu. Jedna od njih je i Gizela.
„Jedan sam dio novca posudila, majstor mi uradio na veresiju, tako da sam ove dvije prostorije malo obnovila“, kaže.
Bosanskohercegovačke vlasti za proteklih 60 dana skoro da ništa nisu učinile da ovim ljudima olakšaju. Sve vrijeme su se uzdali u donatorsku konferenciju i novac kojeg će međunarodni donatori prikupiti za nastradala područja.
Osam stotina i devet miliona eura, koliko će Bosna i Hercegovina dobiti od Evrope, dovoljno je za početnu fazu obnove. No novac će ovdašnje vlasti dobiti tek kada, kako navodi Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, ponude garancije za transparentan utrošak tih sredstava i njihov nadzor:
„To sam ja istakao i u svom završnom govoru i pružio ispred BiH garancije da ćemo ponuditi sustav koji će garantirati transparentnost i potpuni nadzor nad utroškom sredstava", rekao je Bevanda.
„Neka sredstva će ići entitetskim vladama, neka će biti na kraju doznačavana lokalnoj zajednici, neka onome ko implementira, a neka međunarodnim institucijama koje su implementatori toga“, pojasnio je bosanskohercegovački šef diplomatije Zlatko Lagumdžija.
Ovo je prvi put nakon rata da su međunarodni donatori zatražili garancije za trošenje novca, poučeni iskustvom koje su sa ovdašnjim vlastima imali tokom više od dvije decenije kada njihov novac nije završavao kod onih kojima je namijenjen, već za bogaćenje pojedinaca.
To potvrđuje i ekonomski analitičar Damir Miljević koji navodi i da će se, nakon što novac bude dobijen, još jednom pokazati prava slika i prilika vlasti, koje će se prepirati koliko će koji nivo sredstava dobiti:
„Dok istovremeno imamo situaciju da vlasti u BiH, ni u RS-u ni u Federaciji, nisu učinile ništa da pomognu ljudima oštećenim u poplavama jer mi nemamo nijedno ozbiljno oslobađanje od poreza, nego, dapače, imamo situaciju gdje su vlasti opet potegnule za opterećivanjem privrede i građana da bi se, k’o biva, pomoglo poplaveljnim područjima“, konstatuje Miljević.
Da će u svemu ispaštati građani, kao mnogo puta do sada, potvrđuje i primjer podjele kartica u Republici Srpskoj, koje bi im trebale omogućiti kupovinu neophodnih stvari za poplavljene domove.
Neki građani ih još nisu ni dobili, a i oni koji jesu, ne mogu ih koristiti jer aparati u prodavnicama sa kojima je entitetska vlada sklopila ugovore ne rade. Neki od njih kažu:
Pored građana, nezadovoljstvo iskazuju i predstavnici firmi. Oni kažu kako još nisu ni obučeni za upotrebu aparata za vaučere, a problem predstavlja i to što će vrlo brzo prodati ono što posjeduju, a nabavljati novu robu ne mogu jer nemaju novca za to.
„Prvo je neophodno da nas taj koji nam dođe educira kako se to radi i šta. Zatim, mislim da će nam veliki problem biti finansije – jer ako sad prodam ovu zalihu koju imam, ne mogu od dobavljača dobiti više robu, a nemam više sredstava da ulažem jer isplata tih vaučera kreće nakon nekog grace perioda, za četiri, pet mjeseci“, kaže Fahrudin Starčević, vlasnik prodavnice namještaja iz Doboja.
I dok građani dobiju vaučere i počnu ih koristiti ukoliko bude dovoljno robe u prodavnicama, počeće jesen. Iako su donatori na međunarodnoj konferenciji obećali da će novac doći prije tog godišnjeg doba, i to zavisi od predstavnika ovdašnjih vlasti koje će morati biti transparentni u podjeli. A na to, svih ovih godina, nisu navikli.