Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik saopštio je u četvrtak u Banjaluci da će od policije RS tražiti da uhapsi Ejupa Ganića i Jovana Divjaka i preda ih organima gonjenja Srbije zbog ratnih zločina počinjenih u Dobrovoljačkoj ulici “čim stupe na teriroriju RS”.
„Ja očekujem da će policija RS prilikom prvog nastupa na teritoriju RS uhapsiti i Ganića i Divjaka i sutra svakog ko je optužen i predati legitimnim organima Srbije na procesuiranje. Ja to tražim od policije i tražim da naprave posebni akcioni plan za takvu akciju“, rekao je Dodik.
„Visoki predstavnik odlučno osuđuje i odbacuje pozive predsjednika Dodika na raspad države i podsjeća sve zvaničnike u cijeloj BiH na njihovu obavezu da poštuju Dejtonski sporazum. OHR govori u ime šire međunarodne zajednice kada jasno ističe da svi političari i zvaničnici na svim nivoima moraju poštovati vladavinu prava“, preniijela je portparol Jamila Milović-Halilović reakciju Kancelarije visokog predstavnika Valentina Incka na poziv Milorada Dodika kojim traži od policije da hapsi sve one za kojima je Srbija raspisala potjernicu.
Selim Bešlagić, Foto: Maja NikolićIstovremeno, Dodikov potez nije uplašio Selima Bešlagića, za kojim postoji potjernica srbijanskog pravosuđa u slučaju “Tuzlanska kolona”.
On već godinama nije napuštao Bosnu i Hercegovinu, pa čak ni kada je imao diplomatski pasoš kao poslanik u državnom parlamentu.
To što ne putuje van granica zemlje u kojoj je rođen, neće ga spriječiti, kako kaže, da putuje u Republiku Srpsku, jer je taj entitet sastavni dio države Bosne i Hercegovine.
„Ja mislim da policija je toliko svjesna i savjesna da neće učiniti to što on traži, ali ukoliko se to desi, onda mislim da postoje svi elementi da se defitivno mora kako i šta dalje raditi i sa Dodikom i sa RS i sa odnosima Srbije i BiH“, kaže Bešlagić.
Nadležni sudovi i tužilaštva
Formalno-pravno, predsjednik jednog entiteta nema instrumente prema kojima može od policije tražiti da hapsi građane drugog entiteta u okviru jedne države. Radi se o slučaju bez presedana, navodi Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo.
„A pogotovo izjava Milorada Dodika da će eventualne uhapšene predati R Srbiji. To svakako ni blizu ne odgovara poziciji entiteta, jer isporučivanje drugim zemljama je stvar o kojima odlučuju institucije BiH“, ocjenjuje Trnka.
Iako Dodik poziva Skupštinu da razmotri dosadašnje procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad Srbima tokom rata u BiH, ni ta zakonodavna institucija nema mogućnost da odobri policiji hapšenje bosanskohercegovačkih državljana.
Nalog policiji jedino mogu dati tužilaštva i sudovi. Sa ovim se slaže i Petar Kunić, profesor ustavnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu. Evo kako on tumači poziv predsjednika Republike Srpske upućen Skupštini:
„Nema pravnih osnova. Mislim da ovdje nije bilo akcenat na tome, nego da se stvori pravni osnov za hapšenje, odnosno da se izmijeni zakon o Sudu BiH.“
U Međunarodnom institutu za bliskoistočne i balkanske studije ocjenjuju kako izjava u kojoj se poziva na hapšenje unutar jedne države stvara nezdravu klimu u Bosni i Hercegovini.
Zijad BećirovićJedan od problema je, kako navodi predsjednik Instituta Zijad Bećirović, što Milorad Dodik na svaki način želi pokazati kako Bosna i Hercegovina ne može opstati kao država.
„Ja odgovorno tvrdim da nijedna država u regiji, uključujući i BiH, ne može opstati bez volje velikih sila. Novo igranje srbijanskog predsjednika Tadića i Milorada Dodika da navodno BiH ne može opstati kao država je ustvari sječenje grane na kojoj sjede“, kaže Bećirović.
Na naše pitanje da li se pozivima za hapšenje ruši ustavno-pravni poredak BiH, Miodrag Živanović, profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu, odgovara:
„Ustavno-pravni poredak države BiH jednostavno sam po sebi ne postoji. To jeste problem, jer evo i BiH vrlo rijetko, ja čak mislim da se to ne može ni pamtiti, ne reaguje kao država. Evo i dan-danas ova naša bh. javnost je zapravo uvijek podijeljena, i to ne po nečemu da li neko zaslužuje neku sankciju ili ne, nego opet na toj političkoj ili politikantskoj osnovi.“
Za razliku od Živanovića, Slavo Kukić, profesor mostarskog Sveučilišta, kaže kako je Dodikov istup vezan za nepriznavanje države, što je znak da se nešto mora učiniti.
„Jedini tko mora učiniti, a tko jeste dio ustavnog poretka, jeste OHR. Ne poduzme li nikakve mjere, na taj način se širom otvaraju vrata za dalje akcije koje vode prema daljoj dezintegraciji i u konačnici disoluciji BiH“, ocjenjuje Kukić.
Podsjećamo: nadležnosti predsjednika Republike Srpske su, između ostalog, da predloži kandidata za predsjednika Vlade, sazove sjednicu te izvršne institucije da bi iznio stavove o pojedinim pitanjima, predloži Skupštini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda Republike Srpske, obavlja u skladu sa Ustavom BiH poslove iz oblasti odbrane, sigurnosti, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom.
Nigdje, ali nigdje u nadležnostima predsjednika tog bh. entiteta nema ingerencije da od policije traži hapšenje građana koji su državljani Bosne i Hercegovine.
Dosije Dobrovoljačka: Svjedočenja, snimci dešavanja, analize i komentari.
Slučaj Divjak
Jovan Divjak je uhapšen 3. marta u Beču po potjernici iz Srbije za slučaj "Dobrovoljačka ulica". Osmog marta je pušten, uz kauciju od 500.000 eura, da odluku o izručenju dočeka na slobodi u Austriji.
Divjak je rođen 1937. godine u Beogradu i uoči rata u BiH je bio pukovnik JNA. Po izbijanju sukoba u aprilu 1992. godine priključio se Teritorijalnoj odbrani BiH i postavljen je za zamjenika komandanta i na toj poziciji ostaje i nakon formiranja Armije BiH.
„Ja očekujem da će policija RS prilikom prvog nastupa na teritoriju RS uhapsiti i Ganića i Divjaka i sutra svakog ko je optužen i predati legitimnim organima Srbije na procesuiranje. Ja to tražim od policije i tražim da naprave posebni akcioni plan za takvu akciju“, rekao je Dodik.
„Visoki predstavnik odlučno osuđuje i odbacuje pozive predsjednika Dodika na raspad države i podsjeća sve zvaničnike u cijeloj BiH na njihovu obavezu da poštuju Dejtonski sporazum. OHR govori u ime šire međunarodne zajednice kada jasno ističe da svi političari i zvaničnici na svim nivoima moraju poštovati vladavinu prava“, preniijela je portparol Jamila Milović-Halilović reakciju Kancelarije visokog predstavnika Valentina Incka na poziv Milorada Dodika kojim traži od policije da hapsi sve one za kojima je Srbija raspisala potjernicu.
On već godinama nije napuštao Bosnu i Hercegovinu, pa čak ni kada je imao diplomatski pasoš kao poslanik u državnom parlamentu.
To što ne putuje van granica zemlje u kojoj je rođen, neće ga spriječiti, kako kaže, da putuje u Republiku Srpsku, jer je taj entitet sastavni dio države Bosne i Hercegovine.
„Ja mislim da policija je toliko svjesna i savjesna da neće učiniti to što on traži, ali ukoliko se to desi, onda mislim da postoje svi elementi da se defitivno mora kako i šta dalje raditi i sa Dodikom i sa RS i sa odnosima Srbije i BiH“, kaže Bešlagić.
Nadležni sudovi i tužilaštva
Formalno-pravno, predsjednik jednog entiteta nema instrumente prema kojima može od policije tražiti da hapsi građane drugog entiteta u okviru jedne države. Radi se o slučaju bez presedana, navodi Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo.
„A pogotovo izjava Milorada Dodika da će eventualne uhapšene predati R Srbiji. To svakako ni blizu ne odgovara poziciji entiteta, jer isporučivanje drugim zemljama je stvar o kojima odlučuju institucije BiH“, ocjenjuje Trnka.
Iako Dodik poziva Skupštinu da razmotri dosadašnje procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad Srbima tokom rata u BiH, ni ta zakonodavna institucija nema mogućnost da odobri policiji hapšenje bosanskohercegovačkih državljana.
Nalog policiji jedino mogu dati tužilaštva i sudovi. Sa ovim se slaže i Petar Kunić, profesor ustavnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu. Evo kako on tumači poziv predsjednika Republike Srpske upućen Skupštini:
„Nema pravnih osnova. Mislim da ovdje nije bilo akcenat na tome, nego da se stvori pravni osnov za hapšenje, odnosno da se izmijeni zakon o Sudu BiH.“
U Međunarodnom institutu za bliskoistočne i balkanske studije ocjenjuju kako izjava u kojoj se poziva na hapšenje unutar jedne države stvara nezdravu klimu u Bosni i Hercegovini.
„Ja odgovorno tvrdim da nijedna država u regiji, uključujući i BiH, ne može opstati bez volje velikih sila. Novo igranje srbijanskog predsjednika Tadića i Milorada Dodika da navodno BiH ne može opstati kao država je ustvari sječenje grane na kojoj sjede“, kaže Bećirović.
Na naše pitanje da li se pozivima za hapšenje ruši ustavno-pravni poredak BiH, Miodrag Živanović, profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu, odgovara:
„Ustavno-pravni poredak države BiH jednostavno sam po sebi ne postoji. To jeste problem, jer evo i BiH vrlo rijetko, ja čak mislim da se to ne može ni pamtiti, ne reaguje kao država. Evo i dan-danas ova naša bh. javnost je zapravo uvijek podijeljena, i to ne po nečemu da li neko zaslužuje neku sankciju ili ne, nego opet na toj političkoj ili politikantskoj osnovi.“
Za razliku od Živanovića, Slavo Kukić, profesor mostarskog Sveučilišta, kaže kako je Dodikov istup vezan za nepriznavanje države, što je znak da se nešto mora učiniti.
„Jedini tko mora učiniti, a tko jeste dio ustavnog poretka, jeste OHR. Ne poduzme li nikakve mjere, na taj način se širom otvaraju vrata za dalje akcije koje vode prema daljoj dezintegraciji i u konačnici disoluciji BiH“, ocjenjuje Kukić.
Podsjećamo: nadležnosti predsjednika Republike Srpske su, između ostalog, da predloži kandidata za predsjednika Vlade, sazove sjednicu te izvršne institucije da bi iznio stavove o pojedinim pitanjima, predloži Skupštini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda Republike Srpske, obavlja u skladu sa Ustavom BiH poslove iz oblasti odbrane, sigurnosti, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom.
Nigdje, ali nigdje u nadležnostima predsjednika tog bh. entiteta nema ingerencije da od policije traži hapšenje građana koji su državljani Bosne i Hercegovine.
Slučaj Divjak
Dosije Dobrovoljačka: Svjedočenja, snimci dešavanja, analize i komentari.
Slučaj Divjak
Divjak je rođen 1937. godine u Beogradu i uoči rata u BiH je bio pukovnik JNA. Po izbijanju sukoba u aprilu 1992. godine priključio se Teritorijalnoj odbrani BiH i postavljen je za zamjenika komandanta i na toj poziciji ostaje i nakon formiranja Armije BiH.
Divjak je među najomiljenijim komandantima Armije BiH i braniteljima Sarajeva i BiH.
Nakon penzionisanja 1998. godine, postaje aktivan u nevladinom sektoru i javnom životu i vodi Udruženje Obrazovanje gradi BiH. Uživa ugled kao skromna i visoko moralna osoba posvećena pomoći ugroženim i obespravljenim.
Divjak je dobitnik francuskog ordena Legije časti.
Intervju Omera Karabega sa generalom Divjakom o događajima u Dobrovoljačkoj možete pročitati kao i pogledati videa iz Dobrovoljačke ovdje.
Divjakovo hapšenje se desilo godinu i dva dana nakon Ganićevog hapšenja u Londonu.
Londonski sud je 27. jula prošle godine odbio Ganićevo izručenje Srbiji uz obrazloženje da se radi o politički motiviranom procesu. U Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu su odbacili ove tvrdnje i odbili su obustaviti postupke za slučaj Dobrovoljačka.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je optužilo 19 osoba za ratni zločin zbog komandne odgovornosti i ućešća u događajima u Dobrovoljačkoj ulici.
Tri osobe više nisu žive a među ostalima na spisku su i bivši tadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kuljić, komandant Štaba TO RBiH Hasan Efendić, zamjenik šefa MUP-a RBiH Jusuf Pušina, oficir Armije BiH Fikret Muslimović, komandant Specijalne jedinice policije Dragan Vikić, osnivač Zelenih beretki Emin Švrakić i osnivač Patriotske lige Zaim Backović.
***********
