Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u ponedjeljak, 10. marta da nije dobio poziv iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine, nakon što je krajem prošle sedmice naveo da je pozvan da da iskaz kao "osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka".
Iz Tužilaštva BiH saopćili su 6. marta da od decembra prošle godine provode istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak".
Tužilaštvo nije objavilo na šta se konkretno odnosi istraga niti ko su osumnjičeni za djelo za koje Krivični zakon BiH predviđa kaznu zatvora od pet godina, kao i mogućnost zabrane obavljanja dužnosti.
Dodik je prošle sedmice, u objavi na društvenim mrežama, naveo da ga je Tužilaštvo BiH pozvalo da dođe u petak, 7. marta, kako bi dao izjavu "kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka". Tada je naveo da se neće odazvati pozivu.
Naknadno je u medijskom istupu naveo da mu je novi poziv za davanje iskaza upućen za ponedjeljak 10. marta.
Iz Tužilaštva BiH nisu se oglašavali u vezi s Dodikovim navodima da je pozvan na saslušanje.
Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa mogućnost izdavanja naredbe za prislino dovođenje na davanje iskaza, u slučaju da osoba koja je pozvana u pravosudne inistucije odbija da to uradi.
U objavi na društvenim mrežama, Dodik je u ponedjeljak ponovo optužio Tužilaštvo BiH da radi kao "protivnik RS". Također je naveo da Tužilaštvo "nema ingerencije " u tom entitetu, referirajući se na neustavni zakon kojim je Skupština RS pokušala zabraniti rad četiri pravosudne i istražne institucije BiH.
Skupština RS uvojila 27. februara neustavni zakon kojim je, na području tog entiteta, pokušala zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
U toj namjeri, vlasti RS je spriječio Ustavni sud BiH, koji je 7. marta donio privremenu mjeru i zaustavio primjenu zakona koje je donijela Skupština RS.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a poteze vlasti u RS u tom pravcu osudila je i međunarodna zajednica.
Na usvajanje neustavnih zakona, vlast RS odlučila se nakon što je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Prvotepenom presudom Suda BiH, Dodik je 26. februara osuđen zbog potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio, a kojima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
