U Sudu Bosne i Hercegovine je iznošenjem dokaza odbrane 17. jula nastavljeno suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska (RS), za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH".
Zakon za to djelo propisuje kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora, uz mogućnost zabrane vršenja javnih dužnosti.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. avgusta prošle godine podiglo optužnicu protiv Dodika, jer je potpisao predsjedničke ukaze i time proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Uz Dodika je optužen i Miloš Lukić, tada v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, jer je omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.
U optužnici se navodi da je Dodik potpisao ukaze, "iako je bio svjestan da su odluke Visokog predstavnika u BiH (OHR) obavezujuće". Tužiteljstvo navodi da je to Dodik učinio "u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne sprovedu".
Miloš Lukić je optužen da je, kao vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika RS, "omogućio sprovođenje procedure objave" Dodikovih ukaza 9. jula 2023. godine.
U optužnici protiv Lukića se, također, navodi da su odluke OHR-a u BiH obavezujuće, te da je počinio krivično djelo "Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH".
Prihvaćeni su prijedlozi Dodikove odbrane za saslušanje predsjednika Vijeća naroda Srebrenke Golić i generalnog sekretara predsjednika Јelene Pajić Baštinac.
Prihvaćen je i prijedlog Lukićeve odbrane za saslušanje generalnih sekretara Vlade i Parlamenta Srpske Dalibora Panića i Borana Bosančića.
Odbijen je prijedlog odbrane da se kao svjedok na suđenju pojavi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
