Haško suđenje (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se iskazom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
On je kao svjedok obrane osporavao odgovornost srpskog vojno-političkog vodstva za rat u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da je uzrok bio povijesni, a ne posljedica udruženog zločinačkog poduhvata etničkog čišćenje teritorija - koji se želio pridružiti državi Srbiji, kako je navedeno u optužnici.
Dodik je želio staviti rat u Bosni i Hercegovini u povijesni kontekst, navodeći pri tom preuveličane brojke žrtava logora Jasenovac (700 tisuća naprema 80-100 tisuća službene procjene Spomen područja Jasenovac), kao i optužbe da je bošnjački predsjednik Alija Izetbegović - bio pripadnik zloglasne Handžar divizije u Drugom svjetskom ratu.
Za tu ga je tvrdnju i tužio Izetbegovićev sin Bakir pri domaćem pravosuđu, no Dodik ju je ponovio na Haškom sudu - prebacujući pri tom krivnju za rat na bošnjački nacionalizam, stavljajući ga u kontekst današnjeg radikalnog islamizma - protiv kojeg se bori zapadni svijet.
"Alija Izetbegović je rekao - da je spreman da žrtvuje mir za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu i time direktno uveo narode u rat. Odnosno rat je mogao početi jer ga je on i prizivao", optužio je Dodik spominjući Izetbegovićevu knjigu "Islamska deklaracija" i pozivanje na uređenje države po šerijatskom pravu.
Spomenimo i da je general Mladić skoro izbačen odmah po početku iskaza Dodika - budući da je svjedoka pozdravio, što su suci inače prethodno zabranili u sklopu mjera poduzetih sa ciljem ograničavanja verbalne komunikacije i gestikulacije optuženog u sudnici.
Prije 12 godina Dodik kao svjedok haške optužbe
Kako bi osporilo njegove tvrdnje o vjerskom ratu u Bosni i Hercegovini s povijesnim uzrocima, u unakrsnom ispitivanju haško tužiteljstvo je suočilo Dodika s njegovim iskazom od prije 12 godina. U njemu je Dodik kao svjedok optužbe protiv predsjednika tzv. ARK-a Autonomne regije Krajina Radoslava Brđanina - potvrdio kako je glavnu ulogu u ratnim događajima u Banja Luci - igrala tajna policija i Srpska demokratska stranka, SDS.
Tužitelj Alan Tieger pri tom je citirao Dodikove prijašnje riječi o pripadniku DB-a Ljubanu Ećimu.
"Ljubanova grupa bila je poznata svugdje, vrlo poznata u Banja Luci i svi su živjeli u strahu od te grupe. On je s jedne strane bio pod zaštitom Karadžića u Banja Luci, a s druge strane bio je jako blizak Arkanu (Željko Ražnjatović) i Arkanovcima. Uspio je stvoriti utisak da je on tamo Karadžićev čovjek - i da ga nitko ne smije dirati. I Vi ste odgovorili s - da", suočio je svjedoka obrane tužitelj Tieger.
"Da to je moja percepcija bila i da. Tako je izgledalo. Je li bilo točno - vrijeme je pokazalo", potvrdio je, ali i komentirao Dodik, aludirajući vjerovatno na Ećimov pravosudni progon nakon rata 2007. godine, ali ne za ratne zločine - no to je ostalo skriveno od javnosti budući da su suci zatražili zatvorenu sjednicu.
Kako bi osporio iskaz o vjerskim uzrocima rata u BiH - tužitelj je citirao i izjave vodećih političara bosanskih Srba, poput Karadžića i Momčila Krajišnika (predsjednika Skupštine RS) - u vezi "općepoznatih činjenica kako se bosanski muslimani nisu smatrali vjerskim fundamentalistima".
"Ja sam govorio o Izetbegoviću, bosanski muslimani su bili najsekularniji u Europi, ali ipak su prihvatili politiku Alije Izetbegovića", odvratio je Dodik.
Zapovjedni lanac SDS-a u općinama iz optužnice
Kako bi pokazao da je vojno-politički vrh bosanskih Srba čvrsto upravljao s događajima na terenu i općinama u kojima je prema optužnici počinjen progon, negdje i s razmjerom genocida - tužitelj Tieger je citirao i Dodikove prijašnje riječi - o disciplini lokalnih političara SDS-a prema politici njihovog vođe Radovana Karadžića.
"Njihova funkcionalna postavljanja u to vrijeme omogućavala su njihovu i moć. Kako i ja imam danas moć predsjednika republike, tako su i oni imali svoje institucionalne moći. Naravno da su bili usmjereni da surađuju jedni s drugima. Apsolutno, ne mislim da bi bilo što drugo bilo u redu", potvrdio je Dodik i ovaj put zapovjedni lanac unutar SDS-a, a koji je na prethodnom suđenju Karadžiću 2013. godine – pokušavao osporiti, prebacujući političku zapovjednu odgovornost s optuženog – na Skupštinu bosanskih Srba.
Dodik je ipak nastavio osporavati da je postojao plan stvaranja etnički čistih teritorija koji se proveo u općinama na koje su vlasti bosanskih Srba 1992. godine polagale pravo. Na kraju ispitivanja u ponedjeljak tužitelj Tieger je citirao govor Karadžića u Skupštini SFRJ iz 1991.godine u kojem se govori - da je sve spremno, ali da se samo čeka "Alijina (Izetbegović) greška".
Nakon Dodika, koji će svjedočenje nastaviti i u utorak, ovaj tjedan na suđenju generalu Mladiću očekuje se i iskaz portugalskog diplomata Žozea Kutiljera (Jose Cutileiro).
(Dio iskaza Dodika)