Dodik od RS i dalje pravi državu, OHR oštro odgovorio

U intervjuu na televiziji Republike Srpske, njen predsjednik Milorad Dodik je nastavio sa tvrdnjama da je taj entitet država, a BiH teško održiva zajednica.

OHR najavljuje da će zbog dovođenja u pitanje posvećenosti RS-a provođenju Mirovnog sporazuma uskoro ovo pitanje staviti na dnevni red Vijeća za provedbu mira u BiH.

Dodik je u intervjuu entitetskoj televiziji, još jednom pučanstvu objasnio da je RS država i da je osnovni njegov cilj očuvanje njenih državnih kapaciteta:

„Nije državnost samo međunarodno priznanje, nego su državnost i faktička vlast i teritorije i narod koji hoće to. Očigledno da Bosnu i Hercegovinu malo ko hoće.
- hoće je jedan dio Bošnjaka. Prema tome, RS je po svemu, osim ignorancije nekih, država. Mi je tako doživljavamo“, rekao je Dodik.

Po ko zna koji put Dodik je ocijenio da sve što se dešava u BiH govori da ona ne može da opstane kao država:

„Ako Bosna postoji i ako hoće da postoji, hoćemo da budemo pitani. Naš zahtjev za pitanjem jeste da odlučujemo suvereno o svim nadležnostima koje RS ima i da odlučujemo suvereno o svemu onome šta se dešava na nivou BiH jer smo mi dio te strukture. Ako to tako nije, koji će nam đavo BiH?“

Netačne tvrdnje predsjednika Dodika i drugih zvaničnika RS-a ne mogu promijeniti nedvosmislene činjenice koje stoje u prvom članu Ustava BiH: RS je entitet u sastavu suverene države BiH, kaže portparol visokog predstavnika Eldar Subašić.

„Ustav BiH ne ostavlja prostor za bilo kakav suverenitet entiteta, a ovlasti entiteta ni na koji način ne predstavljaju izraz državnosti. I Dejtonski mirovni sporazum ne sadrži bilo koju odredbu koja bi omogućila RS-u da u budućnosti postane država. Kontinuirano iznošenje pravno neutemeljenih, činjenično netačnih i destabilizirajućih tvrdnji koje dolaze od visokih zvaničnika RS-a štete ovoj državi i dovode u pitanje posvećenost RS-a provedbi Mirovnog sporazuma. S tim u vezi će visoki predstavnik uskoro održati konsultacije sa Upravnim odborom Vijeća za provedbu mira o ovom pitanju“, navodi Subašić.

Politička analitičarka Fondacije Fridrih Ebert Tanja Topić smatra da je ovo samo kontinuitet Dodikovih izjava. Prema njenom mišljenju, one samo pokazuju za koji put se on opredijelio.

„Mislim da jednim dijelom računa na nezainteresovanost međunarodne zajednice, s jedne strane, a s druge strane tu je i nepostojanje vizije međunarodne zajednice - ona kao da je obezglavljena i ne zna šta je recept, odnosno kakvo rješenje postoji za BiH“, ocjenjuje Tanja Topić.

Retorika za glasove birača

Dodik, preme mišljenju Topićeve, osim nezainteresovanosti međunarodne zajednice za BiH, koristi i trenutnu razjedinjenost Bošnjaka i Hrvata u drugom bh. entitetu za ostvarenje svog cilja stvaranja još jedne srpske države na Balkanu:

„Sva ova dešavanja koja pokazuju da ne funkcionišu institucije na državnom nivou vrlo vješto se koriste da bi se još jednom potvrdila teza da je BiH nefunkcionalna država, a da onda u takvim okolnostima jedino što ostaje RS-u jeste da ide sopstvenim putem“, kaže Topić.

S druge strane, analitičar Međunarodne krizne grupe (ICG) za Balkan Srećko Latal ne vjeruje da će se Dodikove želje o nezavisnosti ovog dijela BiH ostvariti u skorijoj budućnosti.

„Jasno je rečeno više puta da bi stvarni pokušaj otcjepljenja RS-a doveo sigurno do novog sukoba na teritoriji BiH i mislim da u ovom trenutku niko u RS još uvijek nije zainteresovan da krene tim putem“, smatra Latal.

Međutim, Dodik je u svom intervjuu otkrio ono na šta on računa:

„Jednog dana će vjerovatno oslabiti pažnja tih velikih sila koje će tada reći:’Pa dosta nam je i vas.’ Pa onda je logično da RS u nekoj budućnosti razmišlja šta dalje. Da li ostati u toj neefikasnoj državi, ili se braniti sa stanovišta nove strukture koju treba da formira?“

Latal sve ove izjave ipak dovodi u vezu sa oktobarskim lokalnim izborima.

„I sa tendencijama većine lokalnih političara da kroz radikalnu retoriku ili kroz predizborna obećanja pokušaju da osvoje glas više. U RS se to, kao što je i običaj, nažalost dešava kroz retoriku koja ide u pravcu autonomije ili nezavisnosti RS-a, a u Federaciji su na djelu stalni sukobi s jedne strane između SDP-a i SDA, a s druge strane između dva HDZ-a“, ocjenjuje Latal.

Međunarodnu kriznu grupu daleko više zabrinjava to što se ovakvim izjavama skreće pažnja sa ozbiljnih ekonomskih problema u BiH i obećanja bh. političara datih Briselu da će se provesti ozbiljne političke reforme u ovoj godini, kaže Latal:

„Ukoliko do njih ne dođe, ono što BiH sigurno očekuje jeste dalja degradacija životnog standarda ljudi i dalje pogoršavanje ekonomske i socijalne situacije. Znači jedan ekonomski, socijalni i politički kolaps BiH je nešto čega se ja lično više bojim nego otcjepljenja RS-a.“