Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prošlog vikenda je odbacio mogućnost da se teritorij Bosne i Hercegovine spoji na plinsku mrežu Hrvatske pojašnjavajući to odlukom da se teritorij entiteta kojemu je na čelu veže isključivo na plinovode koji dopremaju plin iz Rusije.
On je optužio Hrvatsku da se želi da se na taj način ubaci na plinsko tržište u BiH, te najavio mogućnost investicija za izgradnju gasovoda za RS. Stručnjaci napominju da je Bosna i Hercegovina malo tržište i da nema interesa za povezivanje RS sa Rusijom, nego BiH treba tražiti rješenja koja prihvate evropske zemlje.
Prijedlog Hrvatske da se BiH priključi na plinsku mrežu te zemlje nastao je zbog prekomjernog zagađenja zraka u Slavonskom Brodu (Hrvatska) zbog Rafinerije nafte u Brodu (BiH). Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović nedavno je o problemu prekomjernog zagađenja razgovarala sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim u Minhenu budući da je rafinerija u vlasništvu ruske kompanije.
"Gospodin Lavrov je na tom sastanku izrazio razumijevanje i vrlo konstruktivan pristup i sam je spomenuo da su oni spremni na modernizaciju i ono što je potrebno kako bi se rafinerija prebacila na plin ukoliko to bude rješenje", poručila je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.
No, predsjednik RS Milorad Dodik usprotivio se ovom prijedlogu optužujući Hrvatsku, ali i druge evropske zemlje da se žele ubaciti na plinsko tržište BiH:
"To je neprihvatljivo. Republika Srpska neće dati saglasnost, jer je to prenos nadležnosti, a BiH nema nikakvu nadležnost za gas. Oni žele da gas iz Rusije ne dolazi preko Srbije nego iz Hrvatske, za nas je to neprihvatljivo. To je ono o čemu su govorili onog trenutka kada je Evropa zaustavila izgradnju 'Južnog toka', bilo je jasno da ovaj prostor želi da snabdjeva preko 'Sjevernog toka'.
To je isti onaj gas koji dolazi iz Rusije samo ćemo sada morati da plaćamo ogromnu cijenu jer će ići preko Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i to znači da Evropa i Energetska zajednica Jugoistočne Evrope žele da učine ovisnim ovaj prostor od protoka energenata, a s druge strane da ovlada našim energetskim potencijalom."
Dodik je ponovio kako je za vlasti u Banjoj Luci jedina prihvatljiva opcija da grade stotine kilometara potpuno novog plinovoda prema Srbiji i vežu se za projekte poput "Južnog toka" koje planira Rusija.
Iako je "Južni tok" blokiran zbog činjenice da je Rusija, načinom na koji je planirala njegovu eksploataciju, kršila pravila Europske unije, Dodik je uvjeren kako će se taj ili neki sličan projekt u konačnici ipak realizirati, a u RS-u su odlučili čekati da se to jednog dana i dogodi.
No, stručnjaci upozoravaju da je priča oko ''Južnog toka'' davno završena čak i za Rusiju koja je sa Turskom prije dvije godine sklopila ugovor o izgradnji gasovoda prema toj zemlji.
"Evropa neće dobiti taj gasovod jer je procijenjeno da to nije interes, gasovod 'Plavi tok' će ići prema Turskoj", izjavio je Putin tokom potpisivanja projekta sa Turskom.
Za razliku od vlade RS-a vlada Federacije BiH ranije je iskazala strateški interes za povezivanje s plinskom mrežom u Hrvatskoj i to pravcem Slavonski Brod-Bosanski Brod-Zenica.
Time bi se na najjeftiniji način osigurala opskrba plinom sjevernih i središnjih dijelova BiH a istodobno bi se osigurala diverzifikacija izvora opskrbe odnosno eliminirala ovisnost o ruskom plinu.
"Povezivanje BiH sa gasovodom Hrvatske, bilo to linijom Slavonski Brod (Hrvatska) Brod (BiH, RS) Zenica (BiH, Federacija) ili prema Bihaću (BiH) ili Splitu (Hrvatska) uz američki prijedlog da se napravi terminal na Krku omogućio bi stabilnije snabdijevanje BiH gasom", kaže Almir Bećarević stručnjak za energetiku.
Aleksandar Kovačević, viši naučni saradnik Oksfordskog instituta za čvrsta i fosilna goriva objašnjava da je ukupna potrošnja plina u cijelom regionu Balkana vrlo mala i čini mali dio ukupne potrošnje energije. Pored toga, potrošnja plina je ekonomski neodrživa: plin se koristi za grijanje, toplu vodu, proizvodnju đubriva i vrlo malo industrijske upotrebe. No, potrošnja za grijanje velikih gradova poput Sarajeva, Zagreba, Beograda čini ove gradove vrlo osetljivim u pogledu sigurnosti snabdijevanja u zimskom periodu.
"Logično je da svi u regionu pokušavaju da dođu u priliku da obavljaju tranzit plina a da istovremeno sami ne zavise od bilo koga drugog.To ni geografski ni geometrijski ni pravno nije moguće. Propisi Evropske Unije i Energetska povelja to ne dozvoljavaju", kaže Kovačević.
On ocjenjuje da pretpostavka da Ruska Federacija želi da izbegne plaćanje tranzita u Ukrajini sa ciljem da plaća iste ili veće trazitne na Balkanu nije realna, te dodaje da Rusija nema interes da ulaže velike novce na Balkanu radi Balkana:
"Iz svih ovih razloga, postojeća plinska infrastruktura se koristi jako malo, a maksimalno korišćenje se dešava tek nekoliko dana godišnje. Nije verovatno da se u tim uslovim desi bilo koja veća investicija."
Stručnjaci stoga ocjenjuju da je Dodikovo odbijanje prijedloga Hrvatske samo još jedna u nizu opstrukcija. Naime, vlasti u RS opstruišu i sprovođenje evropskih direktiva o regulisanju gasnog sektora u BiH, odbijajući usvajanje Zakona o gasu na nivou BiH, protiveći se bilo kakvom upravljanju na državnom nivou.
Zbog takvog stava BiH se već našla pod prijetnjom sankcija Energetske zajednice koje bi, uz ostalo, mogle da dovedu u pitanje njeno pravo pristupa energetskim resursima stalnih članica te asocijacije koju, uz članice Europske unije, čine i države Jugoistočne Europe.
Facebook Forum