Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio je kako je prijedlog te stranke da političke partije u Republici Srpskoj ne učestvuju na lokalnim izborima koje je Centralna izborna komisija BIH raspisala za 6. oktobar.
Dodik je to izjavio nakon sjednice predsjedništva SNSD-a.
Centralna izborna komisija (CIK BiH) je raspisala za 6. oktobar lokalne izbore na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je 26. marta nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Krisitan Šmit (Christian Schmidt).
Izmjenama izbornog zakona, pored ostalog, uvode se nove tehnologije, te daju široka ovlaštenja CIK-u BiH.
Nakon raspisivanja izbora, opozicione stranke u RS su najavile da će učestvovati na izborima po pravilima koje je postavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH, jedina nadležna za održavanje i provođenje izbora.
Dodik, koji je i predsjednik entiteta Republika Srpska, istakao je da "ostaju pri donošenju Izbornog zakona RS po kojem je potrebno organizovati izbore", i da je o ovom pitanju neophodan dijalog sa opozicijom.
Skupština RS usvojila je izborni zakon 19. aprila, kao odgovor na nametanje izmjena Izbornog zakona BiH visokog predstavnika.
Izbornim zakonom RS se u tom bh. entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora, jer se predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu Centralne izborne komisije (CIK) BiH u organizovanju lokalnih izbora u RS, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Vijeće naroda Republike Srpske (RS) u četvrtak, 16. maja nije prihvatilo zahtjev Kluba Bošnjaka za pokretanjem pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Izborni zakon RS i Zakon o referendumu RS.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba u Vijeću naroda RS da svako pitanje proglase "štetnim" za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.
Na izborima će više od 3,4 miliona registrovanih birača imati priliku birati 143 načelnika i gradonačelnika opština i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 vijećnika u gradskim i opštinskim vijećima.
Na koji način će biti provedeni izbori u BiH?
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini biće provedeni prema izmjenama Izbornog zakona koje podrazumijevaju strožu, biometrijsku identifikaciju birača, "kako bi na izborima glasali samo oni koji na to imaju pravo, te kako bi mogli glasati samo jednom".
Jedna od izmjena je i skeniranje svih glasačkih listića kako bi se spriječila njihova naknadna izmjena ili krađa.
Biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića prije ubacivanja u kutiju će biti primijenjeno u formi pilot projekta na oko 10 posto od ukupno 5.500 biračkih mjesta.
Kandidati će se prvi put prijavljivati elektronskim putem, te će prvi put kandidatura biti zabranjena osobama osuđenim za ratne zločine pred stranim i domaćim sudovima.
Proširene su nadležnosti Centralne izborne komisije i pooštrene kazne za preuranjenu kampanju, korištenje govora mržnje, širenje lažnih vijesti, i zloupotrebu djece u izbornoj kampanji.
Izbori će koštati oko 19 miliona maraka (9,7 miliona evra).
Iz kancelarije visokog predstavnika u BiH ranije je saopšteno da je cilj izmjena izbornog zakona smanjenje mogućnosti izbornih manipulacija.
