Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik je izjavio u Banjaluci 30. jula da će već u septembru tražiti smjenu Ćamila Durakovića sa pozicije predsjednika Skupštine Opštine zbog njegove krivične prijave protiv novinara Radio-televizije Republike Srpske.
„To je dogovoreno jučer (četvrtak, 29. jula) i zaključeno da na prvoj narednoj sjednici, nakon ljetne pauze, prva tačka bude smjena Ćamila Durakovića“, kazao je Dodik.
Predsjednik Skupštine Opštine Srebrenica Ćamil Duraković podnio je 29.jula krivičnu prijavu protiv novinara Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) Branimira Đuričića zbog, kako je naveo, poricanja genocida u Srebrenici.
"Osumnjičeni je na Twitter profilu svjesno i namjerno napisao objavu u kojoj se navodi: 'Od danas je i formalno na snazi Zakon o negiranju genocida u Srebrenici. Kazna zatvora do pet godina zatvora. Uz iskreno uvažavanje bošnjačkih stradalnika u Srebrenici, kao potomak žrtava istinskog, jasenovačkog genocida i borac za slobodu izražavanja kažem u Srebrenici nije bilo genocida'", kazao je Duraković za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dvadeset osmog jula stupile su na snagu dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula.
Dopune Krivičnog zakona BiH je 23. jula nametnuo visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko.
Šta kažu u Udruženju novinara RS?
Udruženje novinara Republike Srpske (RS) pozvalo je 28. jula sve svoje članove, cjelokupnu novinarsku zajednicu u RS-u, ali i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH, da bez straha od povratka verbalnog delikta nastave da izvještavaju o svim pojavama u društvu po svojoj savjesti i uz primjenu profesionalnih standarda.
Branimir Đuričić iz Udruženja na upit RSE 28. jula na koji način bi on izvještavao nakon što su stupile na snagu izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je zabranjeno negiranje genocida, rekao je:
"Ja bih pronašao neku formulaciju, ja bih rekao da se poistovjećuje zločin nad šest miliona jevrejskih civila, nad milion i po jermenskih civila i nad 3.500, nažalost smaknutih bošnjačkih ratnih zarobljenika. Eksplicitne izjave ne bih nikada koristio, jer to može biti mač s dvije oštrice."
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Skupštinu Opštine Srebrenica čini 21 vijećnik. Bošnjaci imaju šest mandata, a Srbi 15 mandata.
Predstavnici srebreničkih Bošnjaka su prihvatiti šest mandata koje su osvojili na izborima u Srebrenici, iako su bojkotovali ponovljene izbore održane 21. februara.
Sa liste "Moja adresa: Srebrenica", koju čine Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH (SBiH), Savez za bolju budućnosti, Pokret demokratske akcije izabrano je pet odbornika, a s liste Demokratske fronte (DF)- Građanskog saveza izabran je jedan odbornik.
U Skupštinu su tako ušli Ćamil Duraković, Hamdija Fejzić, Salko Tursunović, Zulfo Salihović i Almir Dudić i Dželaludina Nukić.
