Predsjednici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice HDZ kazali su u petak 30. juna da su suglasni da treba "izbaciti" strane suce iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Njihovi partneri u državnoj vlasti iz tzv. Trojke koju čine Socijaldemokratska partija BiH, Narod i Pravda te Naša stranka naglasili su da bi i oni ''voljeli da BiH može sama bez stranaca donositi odluke, ali još nije došlo takvo vrijeme'' govoreći o zatvaranju Ureda visokog predstavnika i stranim sucima.
"Izbacivanje stranaca"
Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je prijedlog zakona po kojem se odluke najvišeg državnog suda ne bi primjenjivale sve dok se ne donese zakon u Ustavnom sudu BiH.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i Republike Srpske, kazao je nakon sastanka predstavnika vladajućih stranaka da je ''nakaradno'' to što u Ustavnom sudu BiH sjede stranci.
Dodao je da to nema ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu i da on ''nikad nije spomenuo nikakve sukobe'', već da je ''njegov konačni cilj ustavna BiH''.
''BiH nije suverena. Ona je kolonijalna zemlja kojom upravljaju stranci kojima mi nismo prioritet. Mi smo za čišćenje BiH od bilo kakvog stranog utjecaja, ne samo stranih sudija i (visokog predstavnika Christiana) Schmidta, već i američkog ambasadora. Neće nama stranci govoriti kako ćemo živjeti'', kazao je Dodik nakon sastanka održanog u Konjicu, na pola puta između Sarajeva i Mostara.
Dodik je uoči sastanka Tužiteljstvu BiH podnio krivičnu prijavu protiv sebe i svih koji su sudjelovali u predlaganju i usvajanju zakona po kojem se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji RS-a.
Pojasnio je da je prijavio ''oko 400 ljudi, a organizovat ću da se pošalju još hiljade prijava Tužilaštvu BiH, pa neka rade''.
''Odazvat ću se čim me pozovu pa da vidimo…'', kazao je Dodik.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, kazao je da se ''apsolutno zalaže za izbacivanje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH''.
''Na tome radimo već deset godina'', naglasio je Čović.
Čović je napomenuo da su na sastanku predstavnika SNSD-a, HDZ-a BiH te Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Naroda i Pravde te Naše stanke razgovaralo ne samo o Ustavnom sudu BiH, već o svih 14 prioriteta koje Evropska unija postavila pred BiH za dobivanje kandidacijskog statusa za članstvo.
''Rekli smo da naš EU put nema alternative. Te teme se ne mogu više izbjegavati. Ne samo oko Ustavnog suda'', kazao je Čović.
Na pitanje podržava li to što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS, Čović je kazao da ''nije tu da nešto podržava ili ne podržava''.
''Ovo je moja domovina i ja poštujem Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma, a to je Ustav BiH. Mi zajedno, svjesni svih razlika između nas, moramo se što prije dogovoriti oko onoga što je u korist svih građana BiH. Da li bih ja ili netko drugi želio svoju domovinu nekako drukčije urediti, to je drugo pitanje'', kazao je Čović.
"Crvena linija"
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH, kazao je kako su ''svi ostali na početnim pozicijama'' i da mu je drago što su svi iznijeli svoje stavove.
''Predstavnici SNSD-a i vlasti iz RS-a su odbile da povuku sporni zakon. Mi ćemo dalje voditi svoje pravne bitke i kroz Vijeće naroda RS, spremni smo i na proceduru na Ustavnom sudu BiH. To nećemo tolerisati. Međunarodnoj zajednici smo jasno rekli da je ovo crvena linija'', kazao je Nikšić.
On je kazao kako predstavnici RS-a žele što jače entitete, a što slabiju državu, dok oni žele što jaču državu i ''o tome se nikad nećemo složiti, ali postoje stvari oko kojih ćemo se složiti, a to je put BiH ka Evropskoj uniji'' .
''Reforma Ustavnog suda BiH je navedena u prioritetima (za dobijanje statusa kandidata za EU), iako se tamo ne spominju strane sudije. Nama je neprihvatljivo da sudije sude po nacionalnom ključu i da se odluka ne može donijeti bez sudije (Ustavnog suda BiH) iz nekog naroda'', kazao je Nikšić.
Predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković je kazao kako su ''znali da će se ovi ljudi (SNSD, op.a.) s kojima smo napravili vlast ovako ponašati''.
''Živim za dan kad će BiH moći samostalno donositi odluke, bez OHR-a, ali nažalost to vrijeme još nije došlo. Danas vidimo da BiH treba međunarodnu zajednicu i intervencionizam nažalost. Ovi koji zagovaraju odlazak OHR-a daju najviše prostora za njegov ostanak'', kazao je Konaković.
Predsjednik Naše stranke Edin Forto je kazao da su ''danas prisustvovali bahaćenju, bezobrazluku, vrijeđanju i sve ono u čemu ne želimo da učestvujemo na način na koji neki misle da je možda i normalno''.
''Zbog toga nas prezire jedan dio zapadne Evrope, bahati balkanski šefovi. Ne želimo to biti. Jasno je da će biti još razgovora, da ćemo pokušati ono oko čega možemo se približiti. Način na koji to radimo moramo unaprijediti, da ne govorim šta se tačno dešavalo'', kazao je Forto.
Što je prethodilo sastanku?
Predstavnici vladajućih stranaka u Bosni i Hercegovini sastali su se u Konjicu u petak 30. juna. Predstavnici iz RS-a su i prije sastanka najavili da će predložiti ''integralno bavljenje'' pitanjem 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Prijedlog vladajuće stranke iz ovog entiteta SNSD-a je da se odjednom radi na ispunjavanju svih uvjeta Evropske komisije, a ne jednog po jednog.
To uključuje i reformu Ustavnog suda BiH na kojoj SNSD inzistira, prije svega da tri strana suca zamjene domaći, ali i da se odluka u ovom sudu ne može donijeti bez najmanje jednog suca iz Republike Srpske.
