Dostupni linkovi

Dodik u Banjaluci s delegacijom desničarske Alternative za Njemačku


Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u Moskvi, 23. maj 2023.
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u Moskvi, 23. maj 2023.

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik sastao se 9. decembra u Banjaluci s delegacijom ekstremne desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) koju je, kako je objavio, informirao o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Dodik je na društvenoj mreži X naveo da je njemačke političare informirao o opredijeljenost institucija RS "za unutarnji dijalog, očuvanje mira i stabilnosti, uz dosljedno poštivanje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH".

Dodik je ponovo govorio i o tome da entitet RS ne prihvaća visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, dok je proces koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH nazvao "montiranim i instruisanim".

Od početka Schmidtovog mandata, predsjednik RS i ostatak rukovodstva u tom entitetu tvrde da on nije legitiman, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN.

Zvaničnom imenovanju Schmidta u Vijeću sigurnosti UN-a protivile su se Rusija i Kina, što u RS koriste kao potvrdu svojih stavova. Druge zemlje su tada ocijenile da za time nije ni bilo potrebe.

Kako je objavio na društvenim mrežama, Dodik je u Banjaluci razgovarao s članovi AfD-a, Olgom Petersen, Ulrichom Singerom i Yurijem Christopherom Koffnerom.

Inače, AfD je započeo kao stranka koja je vodila kampanju protiv članstva Njemačke u euru kao valuti 2013. godine, prije nego što je prihvatio veći antiimigracijski i protuislamski program.

U Bundestag je 2017. godine AfD ušao zahvaljujući glasačima koji su bili protiv odluke tadašnje kancelarke Angele Merkel da primi više od milion migranata.

Konferencija i 'poštovanju suvereniteta'

U Banjaluci je 9. decembra, također, održana konferencija nazvana "Republika Srpska: Poštovanje suvereniteta i Dejtonskog sporazuma", na kojoj je Dodik govorio o "samostalnosti entiteta RS", uz poruku da "ima pravo na samoopredeljenje".

Osvrnuo se i na suradnju s Rusijom koju je nazvao "istorijskim prijateljem", naglasivši da "RS nije dozvolio BiH da toj zemlji uvede sankcije", zbog njene invazije na Ukrajinu koja je počela u februru 2022. godine.

Od početak rata u Ukrajini, Bosna i Hercegovina se pridružila sankcijama Evropske unije (EU) prema Ruskoj Federaciji putem svoje misije u Bruxellesu, ali one nisu provedene zbog protivljenja političara iz RS u Vijeću ministara BiH.

Na konferenciji u Banjaluci je, kako prenosi Srna, sudjelovalo nekoliko evropskih političara, među kojima i Francuz Yvan Benedetti koji je poručio da "ustavna i druga prava Srba moraju da budu poštovana u okviru BiH".

Benedetti je, prema pisanju AFP-a, bio 2011. privremeno isključen iz desno orijentirane stranke Nacionalni front zbog izjava u kojima se izjašnjava kao antisemita.

Bio je, prema pisanju francuskog lista Le Parisien, osuđen 2021. zbog antisemitskih izjava u kojima je jevrejsku zajednicu nazivao incestuoznom.

Na skupu je, također, sudjelovao predsjednik Slovenske nacionalne stranke Zmago Jelinčič koji je govorio o podršci "samostalnosti RS".

Inače, predsjednik RS, kojeg su sankcinirale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija zbog narušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nekoliko puta je u medijskim istupima najavljivao mogućnost da taj bh. entitet proglasi nezavisnost od BiH.

Teritorijalni integritet i suverenitet BiH, kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom, garantirani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, a ovaj sporazum i Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu.

Sredinom oktobra Dodik je najavio da će u Banjaluci biti održan "skup suverenista". Nakon toga Radio Slobodna Evropa nije dobio potvrdu da se ovaj događaj organizuje, niti podatke ko bi ga financirao, ni iz Kabineta predsjednika RS ni iz Dodikove stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Dodikova stranka, SNSD, primljena je 2008. godine u Socijalističku internacionalu, međunarodnu organizaciju koja okuplja socijaldemokratske stranke. Iz nje je izbačena četiri godine kasnije, zbog nacionalističke i ekstremističke retorike.

Ubrzo nakon toga, Dodik je počeo da gradi dobre odnose sa desničarskim strankama širom Evrope, a trenutno je najbliži sa mađarskim Fidesz-om.

Europarlamentarci francuskog Nacionalnog okupljanja, ekstremno desne stranke koju je do prije dvije godine vodila Marin (Marine) Le Pen, bili su u posjeti Banjaluci prilikom obilježavanja Dana RS, početkom 2022. godine.

XS
SM
MD
LG