Danas se navršava 25 godina od stradanja pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Ove godine, za razliku od prethodnih, umjesto na mjestu stradanja, godišnjica je obilježena u Miljevićima, u Istočnom Sarajevu (Republika Srpska).
Služen je parastos poginulima, a nakon toga položeni vijenci na Spomen-krst na groblju u Miljevićima.
Kako je prethodno saopšteno, Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova odlučio je da obilježavanje stradanja bude samo u u Istočnom Sarajevu, zbog "ponašanja kantonalnih i federalnih vlasti".
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić rekao je da današnji pomen ne treba smatrati odustajanjem od obilježavanja događaja 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj, već shvatiti kao svojevrsnu opomenu i poruku.
"Ovo treba shvatiti kao opomenu i poruku da moramo jedni drugima obezbijediti normalne uslove, da bez prisustva policije i bilo kakvih represivnih mjera koje se preduzimaju dođemo, poklonimo se sjenima poginulih saboraca i sunarodnika, zapalimo svijeće i položimo cvijeće ili nešto drugo, kako to kod kog naroda vjera i tradicija zahtijevaju", poručio je Savčić.
On je rekao da danas nisu mogli da uz srpske običaje i tradiciju obilježe 25 godina od stradanja saboraca u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.
Povodom obilježavanja godišnjice stradanja u Dobrovoljačkoj ulici, u utorak se oglasio i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić.
On je novinskoj agenciji Srna izjavio da se u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu prije 25 godina dogodio jedan od najvećih zločina u BiH koji nije dobio sudski epilog, što je jedan od razloga zbog kojeg će se taj datum obilježiti u Istočnom Sarajevu.
Istovremeno, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio da entitet, čiji je predsjednik, ove godine neće obilježavati 25 godina od stradanja Srba i vojnika JNA u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, "jer ne želi da srpski narod bude dodatno ponižen".
Podsjetimo, 3. maja 1992. trebala je biti izvršena razmjena tadašnjeg vojnog vrha Druge vojne oblasti i vojnika iz sarajevske kasarne "Bistrik" u zamjenu za zarobljenog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića.
Kada je kolona u kojoj je bila 261 osoba zaustavljena, odjeknuli su pucnji.
[Arhivski snimci iz Dobrovoljačke, 3. maj 1992. Kadrovi vojnog auta iz kojeg se čuje glas Alije Izetbegovića, koji objašnjava da on napušta kolonu kod Skenderije]
Uprkos naređenju da se obustavi vatra, koje je izdao general Armije BiH Jovan Divjak, u koloni vozila JNA koji su se povlačili iz grada, a koja je zaustavljena u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, ubijeno je, prema navodima Tužilaštva BiH, sedam a povrijeđeno 14 osoba.
[Arhivski snimci iz Dobrovoljačke, 3. maj 1992. Razgovor generala Divjaka i predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića prekida pucnjava]
I pored ovih navoda, članovi porodica i predstavnici vlasti u Republici Srpskoj ističu da je više od 40 vojnika ubijeno.
No, kako je u izjavi za RSE 2000. godine rekao preminuli general JNA Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, ubijenih je bilo znatno manje.
"U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo. Poginuli su jedan vojnik - Tomović Zdravko iz Han-Pijeska, tri pukovnika - Šokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik - Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka - Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom i ona je rekla: 'Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem'. Znači, šest osoba je stradalo - od 261", rekao je Kukanjac za RSE 2000. godine.
Dvadeset pet godina kasnije, još se ne zna ko je pucao na vojnike bivše JNA. Paralelne istrage su vođene u Bosni i Hercegovini i Srbiji, ali bez konkretnih zaključaka.
Početkom 2012. godine, Tužilaštvo BiH donijelo je odluku da obustavi istragu zbog ovog zločina protiv Ejupa Ganića i Jovana Divjaka, kao i desetak bivših vojnih i političkih dužnosnika, navodeći da istraga nije zaključena.
[Divjak o slučaju "Dobrovoljačka", 2009.]
Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine je predmet "Dobrovoljačka" preuzelo od Vojnog suda u Beogradu pokrenutog još 1992. godine protiv 19 državljana BiH osumnjičenih za napad na kasarnu u Sarajevu i kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine.
Među optuženima za ove ratne zločine bili su Ejup Ganić, Haris Silajdžić, Hasan Efendić, tada komandant Teritorijalne odbrane, Sefer Halilović, Mustafa Hajrulahović, Zaim Backović, Jovan Divjak, Fikret Muslimović, Kerim Lončarević, Ivo Komšić, Stjepan Kljujić.
Predmet "Dobrovoljačka" ustupljen je Haškom tribunalu koji je 2003. godine zaključio da nema nikakvog razloga za krivičnu prijavu protiv Jovana Divjaka.
Po srbijanskoj potjernici, u Londonu u martu 2010. godine uhapšen je Ejup Ganić, ali ga je engleski sudija pustio, smatrajući da je postupak politički motivisan.
Jovan Divjak je 2011. godine priveden u Beču zbog identične potjernice, ali je Austrija odbila da ga preda Srbiji sa obrazloženjem da se ne bi moglo očekivati pošteno suđenje u Beogradu.
Haški Tribunal ranije je ocijenio kako je kolona vojnika JNA koja se kretala kroz Sarajevo bila "legitimna vojna meta".
I dok predstavnici iz Republike Srpske obilježavaju stradanje u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu kao zločin, svake godine na istom mjestu, pripadnici Udruženja "Zelene beretke" Kantona Sarajevo odaju počast i polažu cvijeće, jer je za njih 3. maj dan "kada je odbranjena BiH".
Predsjednik Udruženja "Zelene beretke" Kantona Sarajevo Muhamed Švrakić izjavio je danas da se 3. maja 1992. nije desio nikakav zločin u Dobrovoljačkoj ulici, već da je kolona zaustavljena da bi iz nje izvukli predsjednika BiH Aliju Izetbegovića.
Zbog svega navedenog, događaji koji su se zbili 3. maja 1992. postali su godinama kasnije predmet spekulacija i koriste se u političke svrhe.
Facebook Forum