Na Haškom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) održala se statusna konferencija, među zadnjim u nizu, u žalbenom postupku Popoviću i drugima, osuđenim oficirima Vojske Republike Srpske (VRS) za genocid i ostale zločine u Srebrenici 1995.godine.
Iako sam datum izricanja presude nije zakazan prilikom statusne konferencije (kojoj je cilj provjeriti zdravlje osuđenika i stanje u žalbenom postupku) kraj dugotrajnog žalbenog postupka mogao se nazrijeti budući da nije ostalo više bitnih nerješenih pitanja u slučaju.
Sudeći i po zahvalama medicinskom i pritvorskom osoblju i petorica osuđenika dali su naslutiti kako uskoro očekuju zadnje pojavljivanje u haškoj sudnici prilikom izricanja konačne presude, nakon čega će, u slučaju potvrde osude, iz haškog pritvora UN-a biti upućeni na služenje kazni zatvora u neku od zemalja koje surađuju s ICTY-om.
Postupak je bio prvotno poznat kao „srebrenička sedmorka“, ali je u žalbenom postupku ostalo samo petorica optuženih nakon prvostupanjske presude iz 2010.godine.
Bivši načelnici sigurnosti Drinskog korpusa i Glavnog štaba VRS-a Vujadin Popović i Ljubiša Beara, osuđeni su zbog učešća u genocidu prvostupanjski na kazne doživotnog zatvora. Sigurnosni oficir Zvorničke brigade VRS-a Drago Nikolić osuđen je na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida. Zbog toga je na 19 godina osuđen i bivši načelnik Odsjeka za operativno-nastavne poslove Glavnog štaba VRS-a Radivoje Miletić, dok je na 13 godina osuđen zapovjednik Zvorničke brigade VRS-a Vinko Pandurević.
Ljubomir Borovčanin, zapovjednik policijskih snaga koje su sudjelovale u srebreničkoj operaciji, nije se žalio na presudu od 17 godina zatvora, dok je Milan Gvero, pomoćnik za moral zapovjednika Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića, umro nakon što je osuđen na pet godina zatvora, tako da njih obojica nisu sudjelovali u žalbenom postupku.
Prilikom žalbene rasprave potkraj 2013. godine obrana prvooptuženog Popovića je izjavila kako su suci zavedeni te zatražili oslobađanje ili ponovno suđenje za njihovog klijenta. Kao i obrane ostalih optuženih koje su zajednički prebacivale zapovjednu odgovornost za ubojstvo preko 7000 zarobljenih bošnjačkih dječaka i muškaraca – na zapovjednika Mladića te civilne vlasti bosanskih Srba.
Haško tužiteljstvo je pak zatražilo prilikom žalbene rasprave da se petorica optuženih osude i za dodatna kaznena djela ratnih zločina, kako bi se trojici koji nisu osuđeni na doživotni zatvor – povećala kazna.
Prema najavama čelnih ljudi Haškog suda (prilikom obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a) konačna presuda oficirima VRS-a očekuje se najkasnije u zadnjem dijelu ove godine.
Traje još devet haških postupaka
Podsjetimo, na Haškom sudu očekuju se, uz Popovića i druge, drugostupanjske presude u još četiri slučaja - Prliću i drugima (čelnici tzv.Herceg-Bosne), Stanišiću i Župljaninu (policijski dužnosnici RS), Stanišiću i Simatoviću (šefovi DB-a Srbije) i Tolimiru (general VRS-a).
Što se tiče preostala 4 prvostupanjska postupka – suđenje bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću je na samom kraju i strane u postupku još jedino moraju izvesti završne riječi 29.rujna ove godine. Suđenje generalu Mladiću nastavlja se izvođenjem dokaza obrane 13.svibnja, ukoliko ne bude oslobođen na polovici suđenja, kao i bivši lider srpske pobune u Hrvatskoj Goran Hadžić, čiji je nastavak suđenja zakazan za lipanj ove godine.
Lideru srpskih radikala Vojislavu Šešelju najavljeno je izricanje prvostupanjske presude kada se novi sudac upozna sa slučajem, no optuženi se žalio na tu odluku, tražeći oslobađanje ili u najmanju ruku ponavljanje suđenja, zbog čega je nastavak procesa još uvijek neizvjestan.
Iako sam datum izricanja presude nije zakazan prilikom statusne konferencije (kojoj je cilj provjeriti zdravlje osuđenika i stanje u žalbenom postupku) kraj dugotrajnog žalbenog postupka mogao se nazrijeti budući da nije ostalo više bitnih nerješenih pitanja u slučaju.
Sudeći i po zahvalama medicinskom i pritvorskom osoblju i petorica osuđenika dali su naslutiti kako uskoro očekuju zadnje pojavljivanje u haškoj sudnici prilikom izricanja konačne presude, nakon čega će, u slučaju potvrde osude, iz haškog pritvora UN-a biti upućeni na služenje kazni zatvora u neku od zemalja koje surađuju s ICTY-om.
Postupak je bio prvotno poznat kao „srebrenička sedmorka“, ali je u žalbenom postupku ostalo samo petorica optuženih nakon prvostupanjske presude iz 2010.godine.
Bivši načelnici sigurnosti Drinskog korpusa i Glavnog štaba VRS-a Vujadin Popović i Ljubiša Beara, osuđeni su zbog učešća u genocidu prvostupanjski na kazne doživotnog zatvora. Sigurnosni oficir Zvorničke brigade VRS-a Drago Nikolić osuđen je na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida. Zbog toga je na 19 godina osuđen i bivši načelnik Odsjeka za operativno-nastavne poslove Glavnog štaba VRS-a Radivoje Miletić, dok je na 13 godina osuđen zapovjednik Zvorničke brigade VRS-a Vinko Pandurević.
Ljubomir Borovčanin, zapovjednik policijskih snaga koje su sudjelovale u srebreničkoj operaciji, nije se žalio na presudu od 17 godina zatvora, dok je Milan Gvero, pomoćnik za moral zapovjednika Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića, umro nakon što je osuđen na pet godina zatvora, tako da njih obojica nisu sudjelovali u žalbenom postupku.
Prilikom žalbene rasprave potkraj 2013. godine obrana prvooptuženog Popovića je izjavila kako su suci zavedeni te zatražili oslobađanje ili ponovno suđenje za njihovog klijenta. Kao i obrane ostalih optuženih koje su zajednički prebacivale zapovjednu odgovornost za ubojstvo preko 7000 zarobljenih bošnjačkih dječaka i muškaraca – na zapovjednika Mladića te civilne vlasti bosanskih Srba.
Haško tužiteljstvo je pak zatražilo prilikom žalbene rasprave da se petorica optuženih osude i za dodatna kaznena djela ratnih zločina, kako bi se trojici koji nisu osuđeni na doživotni zatvor – povećala kazna.
Prema najavama čelnih ljudi Haškog suda (prilikom obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a) konačna presuda oficirima VRS-a očekuje se najkasnije u zadnjem dijelu ove godine.
Traje još devet haških postupaka
Podsjetimo, na Haškom sudu očekuju se, uz Popovića i druge, drugostupanjske presude u još četiri slučaja - Prliću i drugima (čelnici tzv.Herceg-Bosne), Stanišiću i Župljaninu (policijski dužnosnici RS), Stanišiću i Simatoviću (šefovi DB-a Srbije) i Tolimiru (general VRS-a).
Što se tiče preostala 4 prvostupanjska postupka – suđenje bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću je na samom kraju i strane u postupku još jedino moraju izvesti završne riječi 29.rujna ove godine. Suđenje generalu Mladiću nastavlja se izvođenjem dokaza obrane 13.svibnja, ukoliko ne bude oslobođen na polovici suđenja, kao i bivši lider srpske pobune u Hrvatskoj Goran Hadžić, čiji je nastavak suđenja zakazan za lipanj ove godine.
Lideru srpskih radikala Vojislavu Šešelju najavljeno je izricanje prvostupanjske presude kada se novi sudac upozna sa slučajem, no optuženi se žalio na tu odluku, tražeći oslobađanje ili u najmanju ruku ponavljanje suđenja, zbog čega je nastavak procesa još uvijek neizvjestan.
