Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Protesti u Srbiji
Više hiljada studenata okupilo se u četvrtak uvečer ispred zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu, malo prije početka emitovanja nacionalnog Dnevnika. Studenti su uzvikivali "Pustite nas uživo" zahtijevajući od RTS-a da izvještava o blokadama fakulteta. Pogledajte fotografije sa sinoćnjeg okupljanja.
Studenti u protestu su prethodno saopštili da nastavljaju blokade pošto nisu ispunjeni svi njihovi zahtjevi - otvaranje svih dokumenata o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu na kojoj je 1. novembra poginulo 15 ljudi, hapšenje odgovornih i onih koji su napadali studente na protestima, kao i puštanje na slobodu svih privedenih aktivista. RSE je zabilježio poruke studenata u protestu.
Vlada Srbije je u četvrtak počela da objavljuje dokumente, pošto je dan ranije predsjednik Aleksandar Vučić najavio da će na zahtjev dijela studenata koji su zbog pada nadstrešnice blokirali desetine fakulteta u Srbiji, sva dokumentacija biti data na uvid široj javnosti. Dokumenti, između ostalog, pokazuju da je cijena izgradnje pruge Beograd–Novi Sad uvećana i zbog radova na toj zgradi Željezničke stanice.
Grupa studenata Univerziteta u Novom Sadu je 12. decembra blokirala zgradu Rektorata, tražeći ostavku rektora Dejana Madića. Uz povike "Ostavka", pokušali su ući u prostoriju gdje se održavao sastanak. Madić je napustio zgradu, ali nije odgovorio na zahtjeve studenata. Pogledajte video s lica mjesta. U fotograleriji pogledajte kako su novosadski novinari Predrag Novković i Petar Klaić odlučili da daju podršku studentima koji učestvuju u blokadama.
Dio opozicionara u Novom Sadu pokušao je 12. decembra da blokira zgradu policijske uprave u tom gradu, zahtijevajući procesuiranje policajaca koji su pretukli 74-godišnjeg Novosađanina Iliju Kostića, uhapšenog tokom jedne od blokada suda i tužilaštva u tom gradu. Policijski službenici su 12. decembra izašli ispred zgrade policijske uprave i zamolili okupljene predstavnike opozicionih političkih stranaka i pokreta da izađu, nakon čega je došlo do sukoba. Kako je javio reporter RSE, policija je silom odgurala okupljene, koji su uzvikivali "Ubice" i "Krvave dnevnice".
Okrivljeni za napad na studenta tokom blokada u Beogradu uslovno je kažnjen na šest mjeseci zatvora pošto je priznao da je udario učesnika blokade u Beogradu, saopštilo je 12. decembra Više javno tužilaštvo.
Balkan na RSE
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dva bh. entiteta, usvojio je u četvrtak navečer, 12. decembra Zakon o Južnoj interkonekciji, gasovodu čijom izgradnjom bi se BiH riješila ovisnosti o ruskom gasu. Da bi zakon postao važeći, potrebno je da ga usvoji i entitetski Dom naroda. Protiv zakona su glasali poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH).
Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona saopštilo je da je većina stanovnika Donje Jablanice stradala "uslijed gušenja zemljom" tokom nedavnih poplava koje su zatrpale naselje materijalom iz obližnjeg kamenoloma. Istraga traje, ali vlasnik kamenoloma još nije ispitan kao osumnjičeni.
Uroš Blažić osuđen je na 20 godina zatvora za masakr u selima Malo Orašje i Dubona, gdje je ubio devet i ranio 12 mladih u maju 2023. Njegov otac Radiša dobio je istu kaznu za posedovanje nelegalnog oružja korištenog u zločinu. Maksimalna kazna nije izrečena jer Uroš u trenutku zločina nije imao 21 godinu.
Crna Gora očekuje zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU, ali za to je potrebna jednoglasna podrška svih članica, uključujući Hrvatsku. No, međusobni odnosi dvije države narušeni su tokom godine, a usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu dodatno je izazvalo tenzije. U pokušaju poboljšanja odnosa uoči ključnog glasanja, crnogoska vlada je odlučila da Hrvatskoj ustupi Dom kulture u Tivtu, a premijer Milojko Spajić obećao je završetak restitucije crkvene imovine. Istoričar i bivši ambasador Hrvatske Ivo Goldstein kaže da ne vjeruje da će Hrvatska blokirati Crnu Goru, posebno da to neće uraditi samostalno.
Više od 200 poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji izgubilo je mogućnost dobijanja državnih dotacija jer im je Ministarstvo poljoprivrede krajem ove godine pasiviziralo pravni status. Vlasnici tvrde da je u pitanju odmazda vlasti jer su učestvovali u protestima poljoprivrednika, dok je Ministarstvo poljoprivrede kao razlog navelo prekršaje u radu.
Sirija nakon pada Asadovog režima
Državljani Bosne i Hercegovine su od 2012. do 2016. odlazili u Siriju s ciljem da se pridruže nekoj od militantnih skupina koje su se borile protiv režima sada odbjeglog predsjednika Sirije Bašara al-Asada. U videu pogledajte gdje su oni sada.
Takozvana Islamska država godinama se smatra teritorijalno poraženom silom, čiji su ostaci uglavnom prisutni u prostranoj pustinji koja se proteže između granice Sirije i Iraka. No, stručnjaci upozoravaju da bi ekstremistička grupa mogla pokušati iskoristiti vakuum moći u Siriji, gdje su militanti svrgnuli dugogodišnjeg predsjednika Bašara al-Asada, kako bi se ponovo izdignula.
Američki državni sekretar sastao se 12. decembra s jordanskim kraljem Abdulahom u gradu Akabi na Crvenom moru. Antony Blinken je stigao u tu regiju na razgovore o Siriji nakon svrgavanja Bašara al-Asada. Blinken je ove sedmice izrazio nadu Vašingtona za političku tranziciju u Siriji, rekavši da će priznati buduću sirijsku vladu koja bude vjerodostojna, uključiva i nesektaška.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser pozvala je u četvrtak na "zajednički evropski pristup" mogućem vraćanju sirijskih izbjeglica u njihovu zemlju. Nekoliko zemalja Evropske unije, uključujući Njemačku, Austriju i Italiju, obustavilo je postupke za izdavanje azila za Sirijce nakon što je Asad svrgnut 8. decembra.
Rat u Ukrajini
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da ruski predsjednik Vladimir Putin želi "izbrisati Ukrajinu s karte" i da bi mogao ugroziti ostatak Evrope. Pozvao je Evropljane na povećanje ulaganja u obranu i pripremu za moguće prijetnje, uključujući smrtonosne "rojeve bespilotnih letjelica".
Ruske snage nastavljaju zauzimati teren u blizini strateškog grada Pokrovsk na istoku Ukrajine, dok traju diplomatski napori za okončanje rata. Prema online platformi za mapiranje rata Deep State, ruske trupe su 12. decembra bile samo tri kilometra od južnog dijela Pokrovska, ključnog logističkog čvorišta za Ukrajinu, kao i doma jedinog domaćeg proizvođača koksnog uglja u zemlji. Fotoreporter Serhij Nužnenko je nedavno posjetio Pokrovsk sa kolegom iz redakcije Donbaske realnosti RSE i razgovarao s nekim stanovnicima koji još žive tamo.
Svijet
Gruzijska vlada planira zabranu vatrometa i maski na protestima, dok demonstranti tvrde da se vatromet koriste za samoodbranu od policije. Ove mjere dolaze u jeku optužbi za nasilje nad novinarima i opozicijom, uz sve češće osude vlasti zbog autoritarnih poteza.
Šta ima još...
- Generalna skupština UN-a zatražila prekid vatre u Gazi
- Predsjednik SAD-a Joe Biden pomilovao gotovo 1.500 osuđenika
- Trump osoba godine magazina Time, otvorio njujoršku berzu
- Poznati ruski konstruktor raketa ubijen kod Moskve, javili mediji
- Rumunija i Bugarska od 1. januara u potpunosti u Šengenu
- Vlasti Kosova i Albanije razbile grupu krijumčara naoružanjem
- Skupština RS usvojila zakon kojim će smanjiti prihode Banjaluci i Bijeljini
- Livanjski sir zaštićen u Evropskoj uniji
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do ponedjeljka ujutro!
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
