Dostupni linkovi

Dnevno@RSE: Reakcije Srebreničana na pokajanje Radislava Krstića; Marco Rubio, Trumpov odabrani državni sekretar


Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump i aktuelni predsjednik Joe Biden na sastanku u Bijeloj kući, 13. novembar 2024.
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump i aktuelni predsjednik Joe Biden na sastanku u Bijeloj kući, 13. novembar 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

  • Bivši general Vojske Republike Srpske Radislav Krstić, osuđen u Hagu na 35 godina zbog pomaganja genocida u Srebrenici, izrazio je kajanje i prihvatio odgovornost za svoje postupke, navodeći želju da posjeti Potočare. Njegova odbrana podnijela je zahtjev za prijevremeno oslobađanje. Memorijalni centar Potočari pozdravlja priznanje, ali naglašava važnost dodatnog razgovora s Krstićem radi informacija o ratnim zločinima. Nura Begović, koja je izgubila 19 članova porodice, smatra da je Krstićevo kajanje motivisano željom za pomilovanjem. U videu pogledajte više o reakcijama Srebreničana na Krstićevo pokajanje.
  • Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump imenovao je senatora Marca Rubia za svog glavnog diplomatu dok se nova administracija priprema za navigaciju kroz sve opasniji svijet, s ratovima koji bjesne u Evropi i na Bliskom istoku i dok se zahuktava natjecanje s Kinom u azijsko-pacifičkom regionu. Trump je potvrdu o imenovanju objavio dok se vraćao na Floridu iz Washingtona nakon sastanka s predsjednikom Joeom Bidenom, na kojem su obojica obećali nesmetan prenos vlasti u januaru. Trump je također imenovao direktoricu Nacionalne obavještajne službe i državnog tužioca.

Pismo Radislava Krstića predsjednici suda u Hagu koje je javno objavljeno 13. novembra 2024.
Pismo Radislava Krstića predsjednici suda u Hagu koje je javno objavljeno 13. novembra 2024.

Balkan na RSE

Ruski kuhar i ugostitelj Aleksej Zimin, poznat po vođenju restorana Zima u Londonu, pronađen je mrtav u Beogradu u 53. godini. Više javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je obdukciju i toksikološke analize radi utvrđivanja uzroka smrti. Zimin, koji je nedavno boravio u Beogradu radi kulinarskog projekta, bio je poznat i po antiratnim stavovima, zbog kojih je prekinut njegov kulinarski program na ruskom kanalu NTV nakon invazije na Ukrajinu.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da je do sada saslušano više od 60 osoba povodom nesreće na Željezničkoj stanici u tom gradu, gdje je u obrušavanju nadstrešnice poginulo 14 ljudi. Tužilaštvo u ovom momentu vodi predistražni postupak. Profesori i studenti Akademije umjetnosti u Novom Sadu okupili su se 13. novembra ispred Palate pravde u znak podrške kolegi Relji Stanojeviću, studentu koji je uhapšen nakon masovnog protesta zbog tragedije. Prodekan Miroslav Šilić izrazio je zabrinutost zbog nedostatka informacija o Stanojevićevom statusu i nemogućnosti da se sazna kada će biti saslušan, ističući da mladi zaslužuju pravedan tretman u društvu.

Pitanje zaštite privatnosti i zloupotrebe podataka građana ponovo je aktuelno u Srbiji nakon što su transakcije nevladinih organizacija dospjele u javnost. Organizacija "Građanske inicijative" optužila je Narodnu banku Srbije za nezakonit pristup privatnim podacima i "curenje" podataka u avgustu. Narodna banka odbacuje optužbe, tvrdeći da zakonito ima uvid u bankovne dokumente.

Crna Gora obilježava Njegošev dan 13. i 14. novembra kao državni praznik kulture, dok su sporovi oko mjesta sahrane Petra II Petrovića Njegoša i dalje aktuelni. Srpska pravoslavna crkva i prosrpske stranke, predvođene Demokratskim frontom, traže premještaj Njegoševih posmrtnih ostataka iz Mauzoleja na Lovćenu u kapelu koju žele obnoviti. Procrnogorske opozicione partije i vlasti Cetinja oštro se protive inicijativi, upozoravajući da bi to moglo izazvati sukobe u zemlji.

Kriza na Bliskom istoku

Izraelski napadi širom Pojasa Gaze u srijedu doveli su do smrti najmanje 22 osobe, dok su izraelske snage nastavile upad u grad Bejt Hanun na sjeveru ove teritorije, prisiljavajući većinu preostalih stanovnika da se povuku južnije. Palestinci tvrde da izraelska evakuacija ima za cilj stvaranje tampon zone, što izraelska vojska poriče.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se u utorak u video saopštenju Irancima, upozorivši ih da će treći napad Irana na Izrael "paralisati iransku ekonomiju". "To će vas lišiti još mnogo više milijardi dolara", rekao je Netanjahu na engleskom jeziku, tvrdeći da je napad balističkim raketama Irana na Izrael 1. oktobra koštao Teheran 2,3 milijardi dolara.

Američko ministarstvo pravde optužilo je Asifa Rahmana, koji je radio za CIA-u, za odavanje povjerljivih informacija o planovima Izraela za napad na Iran. FBI ga je uhapsio u Kambodži, a njegovo suđenje će se održati na američkom ostrvu Guamu. Rahman je optužen za prenošenje odbrambenih informacija.

Rat u Ukrajini

Kijev je u srijedu rano ujutro bio meta novih ruskih napada dronovima i raketama. Gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio je o eksplozijama u glavnom gradu i upozorio građane da ostanu u skloništima zbog opasnosti od daljih udara.

Američki državni sekretar Anthony Blinken je poručio da učešće vojnika Sjeverne Koreje u ratu u Ukrajini zahtijeva "čvrst odgovor" saveznika. Južnokorejska obavještajna agencija saopštila je u srijedu da sjevernokorejski vojnici učestvuju u borbenim operacijama protiv Ukrajine zajedno s ruskim.

Svijet

Nivo Kaspijskog mora godinama opada, što se pripisuje smanjenom dotoku rijeka Volga i Ural zbog hidroelektrana u Rusiji i sve manje snježnih padavina. Turkmenistansko luksuzno ljetovalište Avaza, izgrađeno između 2007. i 2017. uz velike troškove, sada je "žrtva" tog opadanja. Aktivisti tvrde da ruski zvaničnici ometaju protok Volge radi političkog prestiža, bez obzira na ekološke posljedice. Lokalno stanovništvo prijavilo je lansiranje projektila u blizini mora, dok neki novinari spekulišu o mogućoj vezi između vojnih aktivnosti i pomora kaspijskih tuljana. Saznajte kako je Kaspijsko more postalo bojno polje.

Fotografije iz njemačkog arhiva otkrile su tajnu lokaciju na kojoj je istočnonjemački Štazi usavršavao barijere Berlinskog zida, testirajući metode koje bi spriječile građane da pobjegnu u Zapadnu Njemačku. Na ovoj lokaciji su se vršile simulacije i podešavanja prepreka, uključujući i smrtonosne mjere, kako bi se pojačala efikasnost zida kao nepremostive granice ka slobodi.

Šta ima još...

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro!

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

XS
SM
MD
LG