Dostupni linkovi

Dnevno@RSE: Protest u Beogradu povodom nesreće u Novom Sadu; Čečeni izbjegli iz Rusije žele preko BiH u EU; Sporenja na samom početku COP29


Jedan od transparenata na opozicionom protestu u Beogradu zbog obrušavanja nadstrešnice u Novom Sadu gdje je stradalo 14 ljudi, 11. novembar 2024.
Jedan od transparenata na opozicionom protestu u Beogradu zbog obrušavanja nadstrešnice u Novom Sadu gdje je stradalo 14 ljudi, 11. novembar 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

Balkan na RSE

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa sa Srbijom, postignut prošle godine u dijalogu uz posredovanje Evropske unije (EU), treba biti sproveden prije Vašingtonskog sporazuma. On je pozvao Evropsku komisiju na dodatno insistiranje na potpisivanju Briselskog sporazuma, ističući da je taj dogovor, koji uključuje međusobno priznanje simbola i teritorijalnog integriteta, ključan za de facto normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.

Ministarstvo odbrane BiH saopštilo je 11. novembra da je građanima BiH zabranjeno služiti vojni rok u stranim državama. Saopštenje dolazi kao odgovor na izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je rekao da će vlada tog entiteta "putem određenih rješenja stimulisati da naši momci idu u Srbiju, odsluže vojni rok i vrate se u RS".

Momčilo Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske, formalno je upisan kao osuđeni ratni zločinac u krivičnu evidenciju BiH. Haška presuda iz 2009. godine, kojom je osuđen na 20 godina zatvora za ratne zločine, upisana je u krivičnu evidenciju u Sarajevu u kojem je rođen, potvrđeno je za RSE. S druge strane, Ratko Mladić, iako osuđen za genocid i zločine, još nije evidentiran, što naglašava kompleksnost implementacije haških presuda u BiH. Pročitajte koje presude nisu evidentirane.

Borislav Gligorević proveo je tri mjeseca u logoru Ćelebići tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992. U više navrata je bio pretučen. Danas živi 200 kilometara od mjesta gdje je rođen. Četvrt vijeka Kemal Mrndžić, nekadašnji čuvar tog logora, živio je s porodicom u Sjedinjenim Američkim Državama. Da bi stekao državljanstvo prikrio je svoju ulogu u progonu srpskih zatvorenika. Ipak sud u saveznoj državi Masačusets otkrio je Mrndžićevu prevaru i proglasio ga krivim za davanje lažne izjave agentima Ministarstva unutrašnje sigurnosti SAD o svojoj ulozi u logoru.

Na graničnom prelazu u Gradišci, na krajnjem sjeveru BiH, svakog jutra okupljaju se ruski državljani, pretežno Čečeni, nadajući se prelasku u Hrvatsku kako bi našli utočište u EU. Bježe od prisilne mobilizacije u Rusiji, političkog progona, vjerskih ili zdravstvenih razloga, dok svaki pokušaj prelaska nosi nadu, ali i rizik odbijanja.

Djeca u vrtićima i školama u Sjevernoj Makedoniji, ne samo da udišu zagađen zrak vani, već i u prostorijama u kojima borave, što može da utiče na zdravlje, sposobnost koncentracije i učenja, pokazalo je najnovije istraživanje kvalitete vazduha u pet škola i vrtića u Kumanovu, Gostivaru, Strumici, Kavadarcima i Strugi. U interaktivnoj mapi pogledajte koliko je zagađenje zraka na Zapadnom Balkanu.

Lokalno stanovništvo, koje je uz pomoć ekoloških aktivista i Srpske pravoslavne crkve 2020. spriječilo državu da planinu Sinjajevinu koristi kao vojni poligon, ponovo protestuje - zbog namjere crnogorske vlade da tu gradi vjetropark. Na protestu 26. oktobra, organizovanom od strane Građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu, poručili su: "Sinjajevina pripada stočarima, i tačka!" Ističu da planina treba ostati stočarski i turistički raj, a ne vojni poligon ili vjetropark.

Skup lokalnih stočara, članova GI Sačuvajmo Sinjajevinu i građana u znak protesta zbog gradnje vjetroelektrane, 26.oktobar 2024. Foto: GI Sačuvajmo Sinjajevinu
Skup lokalnih stočara, članova GI Sačuvajmo Sinjajevinu i građana u znak protesta zbog gradnje vjetroelektrane, 26.oktobar 2024. Foto: GI Sačuvajmo Sinjajevinu

Rat u Ukrajini

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, Josep Borrell, izjavio je da je EU Ukrajini isporučila više od 980.000 granata, blizu cilja od milion projektila, koji će biti dostignut do kraja godine. Tokom posjete Kijevu 9. novembra, Borrell je potvrdio podršku Brisela Ukrajini, dok pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima izaziva zabrinutost zbog moguće promjene američke politike prema Kijevu.

Rusija gomila na desetine hiljada vojnika u Kursku, gdje pokušava da povrati kontrolu nad teritorijom koju je izgubila od ukrajinskih snaga nakon njihovog upada u tu rusku oblast ovog ljeta, rekao je u ponedjeljak glavni ukrajinski vojni komandant. "Slijedeći naređenja svog vojnog rukovodstva, oni pokušavaju da pomjere naše trupe i napreduju duboko u teritoriju koju kontrolišemo", napisao je general-pukovnik, Oleksandr Sirski.

Kremlj je u ponedeljak demantovao informaciju koju je dan ranije objavio The Washington Post, a prema kojoj su ruski predsjednik Vladimir Putin i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice razgovarali o Ukrajini.

Svijet

U Bakuu je otvorena 29. Konferencija UN o klimatskim promjenama (COP29) s nadom u napredak borbe protiv klimatskih promjena. Međutim, odmah je došlo do sporenja oko dnevnog reda, jer su neke zemlje tražile fokus na tranziciju od fosilnih goriva, dok su naftne države željele ograničiti raspravu na finansije. Šef UN za klimu, Sajmon Stil, naglasio je da klimatsko finansiranje nije dobrotvorna pomoć. Razgovori su dodatno zamagljeni prošlosedmičnim izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD, nakon što se u kampanji zalagao za povećanje proizvodnje fosilnih goriva u SAD, koja je već na rekordnom nivou.

Populistički lideri poput Donalda Trumpa redefinirali su političku scenu Zapada koristeći direktan jezik i simbolične poteze kako bi pridobili radničku klasu. U Mađarskoj, Slovačkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Holandiji i drugim evropskim državama, desničarske populističke stranke ili su došle na vlast ili su ostvarile značajan uspjeh na nedavnim izborima. Kritikujući političke elite i imigraciju, ističu se kao glas naroda nezadovoljnog tradicionalnim strankama i globalizacijom.

Šta ima još...

Za kraj pogledajte video: Uz pomoć životinja škole u Rumuniji uče djecu empatiji

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro!

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

XS
SM
MD
LG