Dostupni linkovi

Dnevno@RSE: Assange će priznati krivicu i vratiti se u Australiju;Ponovo aktuelan litijum u Srbiji


Osnivač WikiLeaksa Julian Assange hoda prema avionu u Londonu, Velika Britanija, 25. juna 2024.
Osnivač WikiLeaksa Julian Assange hoda prema avionu u Londonu, Velika Britanija, 25. juna 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

  • Osnivač WikiLeaksa Julian Assange trebao bi se ove sedmice izjasniti krivim za kršenje američkog zakona o špijunaži, u dogovoru koji će okončati njegov zatvor u Britaniji i omogućiti mu da se vrati kući u Australiju, okončavajući dugu pravnu odiseju. Reuters javlja da je Assange napustio zatvor Belmarsh u Velikoj Britaniji, u kojem je proveo pet godina.
  • Služba za vanjske poslove Evropske unije potvrdila je da će visoki predstavnik Josep Borrell ugostiti premijera Kosova Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na sastanku na visokom nivou 26. juna u Briselu. U saopštenju se dodaje da će sastanak služiti za procjenu onoga što je postignuto u dijalogu pod vođstvom visokog predstavnika.
  • Srbija je treću godinu zaredom zadržala isti status u godišnjem izvještaju State Departmenta o trgovini ljudima, dok je Crna Gora napredovala - ostavši u kategoriji dva - ali u toj zemlji više nije potrebno dodatno pratiti situaciju, navedeno je u dokumentu koji je objavljen 24. juna. Kosovo je zadržalo kategoriju dva koju je imalo i u prošlogodišnjem izveštaju.
  • Policije zapadnobalkanskih država sarađivale su u velikoj međunarodnoj operaciji kodnog imena "Global chain" u kojoj su otkrivene 1.374 žrtve trgovine ljudima, među kojim 153 djece. U Evropi i šire uhapšeno je 219 osumnjičenih da su prinuđivali osobe na seksualna djela, kriminal i prosjačenje, objavio je 24. juna Europol, evropska policijska organizacija.

Jedna od fotografija iz akcije koju je objavio Europol, bez navođenja lokacije i tačnog datuma
Jedna od fotografija iz akcije koju je objavio Europol, bez navođenja lokacije i tačnog datuma


Balkan na RSE

Međunarodna ekološka inicijativa "You Move Europe" pokrenula je peticiju za zabranu otvaranja rudnika litijuma u Srbiji. Onlajn peticiju do sada je potpisalo više od 260.000 ljudi, a na sajtu ove organizacije navodi se da je potrebno 300.000 potpisa kako bi peticija biti upućena vlastima Srbije i predstavnicima Evropskog parlamenta. Pitanje rudarenja litijuma, koje je Vlada stopirala posle masovnih ekoloških protesta, aktuelizovano je najavom zvaničnika da je zeleno svjetlo za projekat kompanije Rio Tinto ipak moguće.

S druge strane, predsjednik Srbije Aleksanadr Vučić rekao je 24. juna u obraćanju javnosti u Beogradu da u narednom periodu mora da se otvori dijalog o litijumu, kako na nivou parlamenta, tako i na ekspertskom nivou. Naveo je da Srbija ima mogućnost da proizvede 58.000 tona litijum-karbonata na godišnjem nivou.

Komentarišući navode da je Srbija indirektno Ukrajini izvezla municiju od oko 800 miliona eura, Vučić je rekao da je sve izvezeno dozvoljenim krajnjim korisnicima i da Srbija poštuje sve potpisane ugovore o izvozu oružja i municije.

Feđa Štukan, glumac i pisac iz Bosne i Hercegovine, namjeravao je da učestvuje na regionalnom književnom festivalu KROKODIL u Beogradu, ali nije mogao dalje od aerodroma "Nikola Tesla". Dobio je zvaničnu zabranu ulaska u Srbiju pod šturim obrazloženjem da ima "negativnu procjenu bezbjednosnog rizika". Njemu je i sredinom 2023. godine bio uskraćen ulazak u zemlju, nakon što je učestvovao u masovnim građanskim protestima protiv nasilja koji su se održavali u Beogradu. Štukan se tako pridružio ruskim antiratnim aktivistima i novinarima kojima srpske vlasti nisu dozvolile ulazak u zemlju pod istim obrazloženjem, da nisu prošli bezbjednosnu procjenu. Kome je i zašto zabranjen ulazak u Srbiju?

Reporteri bez granica objavili su da su zaprepašteni "jasnim znacima" da je na odluku Srbije da zabrani ulazak Romanu Perlu, ruskom novinaru iz Izraela, uticala Rusija, u kojoj je on od 2021. označen kao "strani agent". Roman Perl je 8. juna vraćen sa beogradskog aerodroma.

Četiri institucije i jedno javno poduzeće iz Bosne i Hercegovine potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da mogu raskinuti ugovore sa firmama u BiH koje su prošle sedmice sankcionirale Sjedinjene Američke Države. RSE je tada poslao upit na više od 20 adresa na državnom, entitetskom i općinskom nivou u Bosni i Hercegovini koje imaju važeće ugovore sa sankcioniranim firmama iz RS-a. Te firme su dio mreže, kako je navedeno u saopštenju OFAC od 18. juna, koja obezbjeđuje "značajne izvore prihoda" za Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i njegovu porodicu. Sankcionirane su Infinity International Group Banja Luka, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network. Njima je u proteklih deset godina dodijeljen 1.801 posao vrijedan 240,4 miliona eura.

Sa ekonomijom u centru programa, nova vlada Sjeverne Makedonije 24. juna je započela svoj prvi radni dan. Talat Džaferi (Xhaferi) predao je dužnost novom premijeru i vođi VMRO-DPMNE Hristijanu Mickoskom, čiju su vladu u nedjelju, sa 77 glasova "za" u Sobranju, izabrali poslanici. Tim Mickoskog sačinjen od 23 ministra, od kojih su pet i potpredsjednici vlade, obavezao na program od 60 stranica. Mickoski je rekao da ne želi "medeni mjesec" u prvih sto dana, najavivši "furiozni" start sa vidljivim rezultatima već na početku. Međutim, opozicija sumnja u ostvarivost takvih poteza.

Crna Gora je od 2017. godine – kada je postala članica NATO – za odbranu opredijelila više od 750 miliona eura. Od toga ovogodišnji budžet premašuje 150 miliona eura. Tim iznosom je ispunjen NATO standard, koji propisuje da države članice godišnje izdvajaju najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu. Uoči ulaska u NATO 2017. godine, protivnici učlanjenja, poput Milana Kneževića iz proruskog Demokratskog fronta, tvrdili su da će članstvo Crnu Goru koštati 70 miliona eura godišnje. Da se izdvajanja za NATO i dalje "nerijetko pogrešno interpretiraju" navode u Ministarstvu odbrane.

Skoro pet godina profesori sarajevske srednje škole optužuju direktora za mobing. Oko 15 zaposlenika Srednje elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu tvrdi da su izloženi mobingu na radnom mjestu, o čemu su upoznali zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo, Marijelu Hašimbegović. Na upit RSE o optužbama radnika zbog navoda o uznemiravanju na radnom mjestu, te nepravilnostima uočenim u radu direktora, nisu odgovorili iz Srednje elektroenergetske škole za energetiku. Nije odgovorio, do zaključenja teksta, ni direktor Fikret Radončić.

Rat Izraela u Pojasu Gaze

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u nedjelju, 23. juna, da je Izrael blizu prelaska na manje intenzivnu fazu borbi u Gazi, te da se protivi ponovnom uspostavljanju izraelskih civilnih naselja u enklavi, što je ključna ambicija njegovih krajnje desnih koalicionih partnera. Netanjahu je također rekao da će Izrael uskoro prerasporediti snage na sjevernu granicu gdje gotovo svakodnevno razmjenjuje vatru s libanskom militantnom grupom Hezbolah, dok analitičari upozoravaju da bi ti granični sukobi mogli eskalirati u sveopšti rat koji bi "progutao Bliski istok", pišu svjetski mediji.

U dva izraelska zračna udara ubijeno je najmanje jedanaest Palestinaca u Gazi 24. juna, rekli su medicinski radnici u Gazi, kojom upravlja Hamas, organizacija koju su SAD i EU proglasile terorističkom. U jednom udaru na centar za distribuciju hrane u gradu Gaza, u blizini istorijskog izbjegličkog kampa Šati, poginule su tri osobe. Drugi napad, u blizini grada Bani Suhaila u južnom pojasu Gaze, ubio je najmanje osmoro ljudi, uključujući stražare koji prate kamione pomoći, saopštili su medicinski radnici. Izrael nije reagovao na ove navode, ali inače negira da vrši napade na centre za pomoć i optužuje militante Hamasa da nanose štetu civilima djelujući među njima.

Rat u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da će komandanta Združenih snaga Vojske Ukrajine Jurija Sodola zamijeniti brigadni general Andrij Hnatov. Zelenski nije dao razloge za taj potez u svojoj video poruci od 24. juna. Ranije je načelnik štaba Azovske brigade Nacionalne garde Bohdan Krotevič dostavio izjavu Službi sigurnosti sa zahtjevom "da se ispitaju postupci generala Oružanih snaga". Prema izvorima Radija Slobodna Evropa, radilo se o komandantu Združenih snaga Oružanih snaga Ukrajine, general-pukovniku Juriju Sodolu.

U ruskom raketnom napadu na grad Pokrovsk na istoku Ukrajine poginule su najmanje četiri osobe, a povrijeđeno je još 34, rekao je regionalni guverner Vadim Filaškin 24. juna. Među povrijeđenima je i dvoje djece, rekao je Filaškin na Telegramu.

Rusija je izjavila da su Sjedinjene Države odgovorne za ukrajinski raketni napad na ruski okupirani Krimski poluotok. Rusko Ministarstvo odbrane izjavilo je da je napad u nedjelju uključivao pet raketa većeg dometa koje su Sjedinjene Države počele isporučivati Ukrajini ove godine. Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je također 24. juna da su projektile korištene u napadu na Krim programirali stručnjaci Sjedinjenih Država i da su ih vodili na osnovu obavještajnih podataka sa američkih satelita i obližnjeg američkog izviđačkog drona.

Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini, pretrpio je niz ruskih raketnih napada. U napadima ima poginulih i ranjenih, a stanovnici su ostali bez struje. Kako izgleda Harkiv nakon ruskih napada, pogledajte u fotogaleriji.

Vijeće Evropske unije usvojio je u ponedjeljak 14. paket sankcija Rusiji, koji uključuje restriktivne mjere protiv dodatnih 116 pojedinaca i subjekata. Novousvojenim mjerama zabranjuje se investiranje za završetak projekata tečnog prirodnog gasa u izgradnji. Evropska unija pronašla je način kako iskoristiti prihode od zamrznute ruske imovine za kupovinu oružja za Ukrajinu uprkos zastoju Mađarske, rekao je u ponedjeljak šef diplomatije EU, Josep Borrell.

Svijet

Osuđeni britanski pedofil koji je prije mnogo godina pobjegao u Bugarsku tamo je optužen za zlostavljanje više od deset dječaka u osiromašenoj romskoj zajednici. Iako je izgledalo je da će se Daniel Erickson-Hull suočiti s optužbama na sudu sve dok sudije iznenada nisu počele da izbjegavaju slučaj.

Šta ima?

Podcast Šta ima? danas govori o pristupnim pregovorima Evropske unije sa Moldavijom i Ukrajinom. U Trebinju okrugli sto "Stanje ekonomije – kako do veće produktivnosti i plata". Od navodnog ukazanja Gospe u Međugorju prošle su 43 godine. Obilježava se globalni dan Beatlesa.

Šta ima još...

Za kraj, pogledajte video priču kako klimatske promjene ugrožavaju leptire u Albaniji.

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

XS
SM
MD
LG