Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell preporučio je državama članicama EU ukidanje kaznenih mjera Kosovu, saznaje Radio Slobodna Evropa iz izvora upućenih u sadržaj dokumenta. Zamjenik kosovskog premijera Besnik Bislimi izjavio je da je od zemalja članica EU bilo zahtjeva za dodatnim ustupcima, koji su prevazilazili kaznene mjere koje je blok uveo Kosovu prošle godine ali da, kako je rekao, "Kosovo nije prihvatilo da bude ucijenjeno u tom pogledu".
- Ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Džong Un potpisali su 19. juna sporazum o partnerstvu tokom samita u Pjongjangu, u pokušaju da prošire svoju ekonomsku i vojnu saradnju i učvrste jedinstveni front protiv Vašingtona.
- NATO je zabrinut oko podrške koju bi Rusija mogla pružiti sjevernokorejskom raketnom i nuklearnom programu, kazao je čelnik NATO-a, nakon prvog Putinovog posjeta toj zatvorenoj državi s nuklearnim naoružanjem u 24 godine.
Balkan na RSE
Evropska unija, čini se, radi na transformaciji Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini i smanjenju ovlaštenja šefa kancelarije. Kako Radio Slobodna Evropa (RSE) saznaje iz pouzdanih izvora, krajem maja je u Parizu održan sastanak o budućnosti OHR-a. Izvori upućeni u diskusije su potvrdili da je fokus bio smanjenje ovlasti. Francusko ministarstvo inostranih poslova predstavilo je takozvani non-paper u kojem je, između ostalog, predstavljeno ograničenje bonskih ovlasti na "funkcionalnost institucija" BiH, uz koordinaciju s Delegacijom EU u Sarajevu.
Više od 20 institucija u Bosni i Hercegovini nije odgovorio na upit RSE o tome da li će dalje sarađivati sa kompanijama bliskim Miloradu Dodiku, a koje su od 18. juna na "crnoj listi" Sjedinjenih Američkih Država. Jedini se oglasio državni ministar komunikacija i transporta Edin Forto, koji je naveo da je tražio izjašnjenje od konzorcijuma koji bi trebalo da provede digitalizaciju RTV signala u BiH. Nosilac projekta je sankcionisana firma "Sirius 2010" iz Banjaluke. Forto je tražio da pojasne da li mogu da realizuju ugovor.
Posjeta izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka Kosovu i Srbiji je "birokratska" i trenutno je nemoguće da dođe do nastavka dijaloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, kažu Abrashi iz nevladine organizacije Demokratija plus u Prištini i Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose. Dodaju da je u ovom trenutku nemoguće da dođe i do implementacije Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa. Izaslanik EU za dijalog, Miroslav Lajčak, je 18. juna u iznenadnoj posjeti Kosovu izjavio kako Priština i Beograd moraju da preduzmu korake za sprovođenje ovog sporazuma, te podsjetio da pristup EU fondovima zavisi od toga.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je nakon sastanka s Lajčakom u srijedu da je neophodno implementirati Briselski sporazum i formirati Zajednicu opština sa srpskom većinom, kako bi se vratili konstruktivnom dijalogu Beograda i Prištine i normalizaciji odnosa.
Vučić se u srijedu sastao i sa Jaredom Kushnerom, zetom nekadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa. Vučić je na svom Instagram profilu napisao da je bila u pitanju "inspirativna razmena ideja", te da je Kushneru pokazao Beograd i "izložio neke od planova za njegov još brži rast". Srbija je 15. maja potpisala Ugovor o revitalizaciji kompleksa bivšeg Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu sa kompanijom "Affinity Global Development", na čijem čelu je Kushner. Time je Srbija ovo zemljište iznajmila na 99 godina.
Ruska porodica Tereh je nakon mjesec dana dobila odgovor iz Vlade Srbije na otvoreno pismo kojim traže da im se omogući dalji boravak u zemlji, naglašavajući da nisu prekršili nijedan zakon. Ovoj porodici iz Rusije, koja pet godina živi u Srbiji, krajem prošle godine ukinuta je boravišna dozvola sa obrazloženjem vlasti da predstavljaju sigurnosni rizik.
Porodice u Crnoj Gori godinama izdvajaju i štede za kupovinu grobnice i sahranu, kaže Jelena Međedović iz crnogorskog Saveza penzionera. "Ne isplati se ni umrijeti. Crni humor ali je nažalost tako", kazala je Međedović komentarišući troškove sahrane, koji su u visini jednogodišnje minimalne plate i penzije od 450 eura. Podsjeća da je minimalna penzija do januara bila 270 eura.
Kushtrim Koliqi pozorišni i filmski reditelj i producent sa Kosova dolazi krajem juna u Beograd na festival "Mirëdita, dobar dan". U njegovoj režiji je predstava "Otac i otac" kosovskog dramaturga Jetona Neziraja, kojom će 27. juna biti otvorena ova manifestacija. Festival "Mirëdita, dobar dan" vidi kao veoma važan element, posebno u okolnostima sadašnjih odnosa Kosova i Srbije. To što pojedini zvaničnici u Beogradu traže otkazivanje festivala koji promoviše kulturnu saradnju Srbije i Kosova, ne iznenađuje ga mnogo. Pročitajte zašto ne mogu 'Mirëdita, dobar dan' i Vidovdan.
Udruženje Žene u crnom i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji osudili su 19. juna izjavu predsjednika Privremenog organa Beograda Aleksandra Šapića da grad neće davati nijednu vrstu saglasnosti za održavanje festivala "Mirëdita, dobar dan". Udruženja navode da je Šapić kao funkcioner Srpske napredne stranke i ranije imao ksenofobične i rasističke izjave koje su se odnosile na stanovništvo Kosova albanske nacionalnosti.
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) saopštila je 19. juna da je saglasna sa stavom Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) da Apelacioni sud Srbije ne smije da udovolji zahtjevu bjeloruskih vlasti o izručenju novinara Andreja Gnjota toj zemlji.
Pogledajte video priču iz Foče, grada na istoku Bosne i Hercegovine, gdje je nekada živjelo i radilo više od 5.000 Bošnjaka. Povratnika gotovo da i nema, a uposleni Bošnjaci se mogu izbrojati na prste.
U Foči je 19. juna je obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja nad ženama u ratu. Obilježavanje je organizovalo Udruženja žrtava rata "Foča 92-95" pod sloganom "Sjećamo se da se nikada ne zaboravi".
Rat u Ukrajini
Vlasti u Ukrajini pokrenule su nacionalni registar za dokumentovanje slučajeva seksualnog nasilja koje su navodno počinili pripadnici ruskih snaga. Zamjenica glavnog državnog tužioca Viktorija Litvinova kazala je novinsku agenciju Associated Press 19. juna da je registar kreiran na osnovu pilot projekta koji je već rezultirao osudama za pet osoba u odsustvu. Litvinova je rekla da su registrovana 303 slučaja seksualnog nasilja u sukobima od početka ruska invazije na Ukrajinu februara 2022. godine. Od toga su žene žrtve u 191 slučaju a muškarci u 112 slučajeva.
Rusija raspolaže "značajnim količinama" imovine zapadnih zemalja na svojoj teritoriji, koje bi mogle da posluže Moskvi za odmazdu ukoliko Zapad zaplijeni prihode od ruske imovine, izjavila je u srijedu portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. Lideri Grupe sedam (G7) složili su se na prošlosedmičnom samitu u Italiji da iskoriste kamate od ruske imovine zamrznute na Zapadu za obezbjeđivanje zajma Ukrajini od 50 milijardi dolara.
Ruska vlada decenijama je ljudima u najhladnijim regijama Sibira i Dalekog istoka obećavala pristup prirodnom gasu za grijanje. Međutim, mnogi sumnjaju da će to doživjeti jer je zbog rata Ukrajini, narušen profit Gazproma dok je javni novac preusmjeren na proizvodnju odbrane.
Svijet
Dok Izrael već osam mjeseci ratuje protiv Hamasa u Pojasu Gaze, eskaliraju okršaji na drugom frontu - sjevernoj granici zemlje s Libanom. Iako Sjedinjene Države pokušavaju spriječiti bilo kakav rizik od šireg regionalnog sukoba, izraelska vojska odobrila je plan za moguću ofanzivu na Liban, nakon što je proiranski Hezbolah objelodanio snimak sačinjen dronom nad izraelskim gradom Haifa na sjeveru zemlje, što je protumačeno kao prijetnja. Proteklih mjeseci, Hezbolah i izraelske snage gotovo svakodnevno razmjenjuju vatru, ali su sukobi intenzivirani prošle sedmice pošto je u zračnom napadu izraelskih snaga ubijen komandant Hezbolaha.
Iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi (Mohammadi), koja se nalazi u zatvoru, osuđena je na još godinu dana robije zbog svog aktivizma, saopštio je njen avokat 19. juna. Advokat Mostafa Nili kazao je za novinsku agenciju Associated Press da je ona osuđena za vršenje "propagande protiv sistema". Mohamadi se nalazi u ozloglašenom zatvoru Evin, u kojem su smješteni politički zatvorenici i oni koji imaju veze sa Zapadom. Ona već služi kaznu od 30 mjeseci, na koju joj je u januaru izrečeno dodatnih 15 mjeseci.
Šta ima?
U podscastu o aktuelnim dešavanjima u BiH poslušajte o čemu će danas raspravljati Predstavnički dom Parlamenta BiH. Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost u Austriji učestvuje na nekoliko sastanaka i diskusija o odnosima EU sa Zapadnim Balkanom. Svjetski je dan izbjeglica.
Šta ima još...
- Presuda rođacima optuženog za ubistva u Duboni i Malom Orašju, ujak oslobođen
- Podignuta optužnica u Crnoj Gori za ratni zločin počinjen u Hadžićima
- Goran Rakić na Kosovu osuđen na uslovnu i novčanu kaznu zbog neprijavljivanja prihoda
- KRIK pravosnažno osuđen zbog teksta o tome ko je tužio redakciju
- Rusija stavila televizijsku novinarku Tatianu Lazarevu na listu terorista
- Osumnjičeni za ubistvo tinejdžerke u Sibiru identifikovan kao bivši ruski zatvorenik koji se borio u Ukrajini
- Francuska: Dječaci optuženi za silovanje djevojčice motivisani antisemitizmom
- Brisel odbio da bude domaćin meča Belgije i Izraela zbog sigurnosnih razloga
- Kosovski novinar izgubio akreditaciju za Euro 2024, Srbija kažnjena
- Klimatski aktivisti uhapšeni zbog bacanja farbe u prahu na Stonehenge
- Više od 900 osoba preminulo na hadžu, u Meki 51,8 stepeni
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
