Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Kosovska policija saopštila je da je u srijedu zaplijenila nekoliko hiljada eura i dinara iz sefa u filijali srpske banke u Sjevernoj Mitrovici. Policija je navela da je predmetni sef pretresen 20. maja, ali njeni zvaničnici tada nisu uspjeli da ga otvore " zbog odsustva odgovorne osobe koja je imala ključeve".
- Belgijski istražitelji pretresli su prostorije Evropskog parlamenta u Briselu i Strazburu, u okviru istrage o ruskom miješanju u evropske izbore, potvrdile su 29. maja vlasti u Belgiji.
- Zbog kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, BiH je nazadovala u garantovanju slobode izražavanja, i zemlja hitno mora da dovrši ustavne i izborne reforme koje su "na čekanju", navodi se između ostalog u godišnjem izvještaju Evropsku unije o stanju ljudskih prava i demokratije u svijetu za 2023. godinu.
- Posmatračka misija CRTA navela je u srijedu da nema poboljšanja izbornih uslova u Srbiji, uoči izbora koji će biti održani 2. juna.
Balkan na RSE
Godinu dana od nasilja u Zvečanu i napada na pripadnike misije NATO-a na Kosovu- KFOR, pravda je još uvijek na čekanju. Specijalno tužilaštvo Kosova i Osnovni sud u Prištini nisu odgovorili na upite RSE o tome dokle se stiglo sa gonjenjem odgovornih. Ono što se međutim u javnosti zna je da je desetak osoba bilo uhapšeno, od kojih je većina puštena da se brani sa slobode uz kauciju. Komandat KFOR-a Ozken Ulutaš (Özkan Ulutaş) saopštio je u srijedu da se moraju utvrditi sve činjenice napada na tu vojnu misiju NATO-a na Kosovu u maju prošle godine i da učesnici u tom napadu moraju odgovarati.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik objavio je da je Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatiji kao zakon o "stranim agentima", povučen iz skupštinske procedure 28. maja "pošto je Republika Srpska opredijeljena evropskom putu". Dodik, koji se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog antiustavnog djelovanja, taj zakon je najavio 2022. godine. Istraživanje Radija Slobodna Evropa je pokazalo da je zakon blizak ruskom zakonskom rješenju iz 2012. godine.
Zakon u RS je samo jedan od nekoliko sličnih represivnih zakona, pisanih pod ruskim uticajem, koji su se našli u zakonodavnoj proceduri širom svijeta u proteklih godinu dana. Već od prvih najava, zakon je naišao na lavinu kritika međunarodne zajednice, nevladinog sektora i medijske zajednice. Za predstavnike civilnog društva sa kojim je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE) sumnje ipak nema, pritisci međunarodnih organizacija, stranih vlada i domaćeg nevladinog sektora su urodili plodom.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić komentarisao je u medijima slučaj ubistva Đorđa Mijatovića, brata ministra u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Vojina Mijatovića. Mijatović je od posljedica prebijanja u beogradskom naselju Voždovac 26. maja preminuo u Urgentnom centru. Dvojica osumnjičenih maloljetnika su od 28. maja u pritvoru i tužilaštvo im na teret stavlja teško ubistvo. Dačić je, međutim, dan prije njihovog privođenja, izjavio da taj slučaj "sigurno nije ubistvo". A onda su nalazi obdukcije i ostali dokazi pokazali suprotno. Zašto je Dačić zašto je iznio komentare prije završene istrage?
Entitet Republika Srpska će od ove godine plaćati Opštini Nikšić naknadu za potopljeno zemljište pod Bilećkim jezerom, a tek će se razgovarati o naknadi koju traži Crna Gora za korištenje vodnog potencijala odakle se snabdijevaju četiri hidroelektrane u Bosni i Hercegovini. Prema dogovoru ministara energetike Crne Gore i bosanskohercegovačkog entiteta RS, Saše Mujovića i Petra Đokića od 27. maja, Opštini Nikšić će biti uplaćivano 600.000 eura godišnje za potopljeno zemljište.
Za posao vrijedan 1,5 miliona maraka (više od 750.000 eura ) niko se nije prijavio. To je prvi put da se Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine suočava sa problemom da se nijedna kompanija, od 24, koliko ih je uzelo dokumentaciju, nije prijavila na tender za štampanje glasačkih listića za lokalne izbore, zakazane za 6. oktobar. Već polovinom augusta prvi glasački listići trebali bi biti isporučeni za birače van Bosne i Hercegovine, a do kraja istog mjeseca i za ostatak BiH. U CIK-u kažu za RSE da, dva i po mjeseca do tada, rok za isporuku nije ugrožen i najavljuju raspisivanje novog tendera.
Koalicija nevladinih organizacija iz Srbije "prEUgovor" ukazala je u "Alarm izvještaju", koji govori o stanju vladavine prava u Srbiji, da u većini oblasti u poglavljima 23 i 24 nije bilo napretka, te da je neophodno promijeniti dosadašnji pristup reformama. U izvještaju, predstavljenom 29. maja, konstatuje se da su zabilježene zloupotrebe u okviru izbornog procesa i intenzivnije reakcije domaće i međunarodne javnosti, kao i da su zbog toga u drugoj polovini decembra svakodnevno organizovani protesti zbog izbornih nepravilnosti.
Fond za humanitarno pravo koji prati suđenja za ratne zločine u svom novom izvještaju navodi kako je u Srbiji i u 2023. godini nastavljen trend dugog trajanja suđenja, smanjenje broja optužnica i veličanje ratnih zločinaca. "Izvještaj objavljujemo u kontekstu kampanje bez presedana protiv prihvatanja presuda ne jednog, ne dva, nego tri međunarodna suda", rekao je 29. maja na predstavljanju izvještaja izvršni direktor Fonda Nenad Golčevski.
RSE intervju
"Stanite, ljudi, šta to radite!? Ima li u ovoj zemlji zakona?", pitanja su koja su penzionisanog oficira Jugoslovenske narodne armije (JNA), Tomu Buzova, poslala direktno u smrt. To je bio povod za film "Čovjek koji nije mogao šutjeti", koji je snimio reditelj i scenarista Nebojša Slijepčević iz Zagreba. Za ovaj film, snimljen po istinitom događaju, dobio je Zlatnu palmu za najbolji kratkometražni film na Filmskom festivalu u Kanu.
Priča prati putnički voz koji februara 1993. iz Beograda putuje za Bar. Na stanici u Štrpcima, na teritoriji Bosne i Hercegovine, voz zaustavljaju srpske paravojne snage. Izvode 19 Bošnjaka, naočigled oko 500 putnika. Samo jedan, Tomo Buzov, imao je hrabrosti da pita zašto ih i gdje odvode. Izveden je iz voza i ubijen zajedno sa Bošnjacima.
Na pitanje zašto se o njemu tako malo zna, Slijepčević kaže da Buzov na neki način ne spada u nacionalističke narative koji su dominantni u svim postjugoslovenskim zemljama, gdje je "bitniji nacionalizam nego humanost." Intervju možete poslušati na ovom linku.
Rat Izraela u Gazi
Visoki izraelski zvaničnik rekao je da očekuje da će se rat protiv Hamasa u Gazi nastaviti barem do kraja ove godine. "Borbe u Gazi će se nastaviti još najmanje sedam mjeseci", rekao je premijerov savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi za izraelski javni radio Kan. Također je rekao da je izraelska vojska preuzela kontrolu nad 75 posto tampon zone duž granice Gaze i Egipta, dok je nastavila s napadom na južni grad Rafa.
Smrt egipatskog vojnika u razmjeni vatre u blizini prelaza Rafah dodatno je pojačala tenzije koje su podrile odnose Egipta sa Izraelom od početka rata u Pojasu Gaze. Šta nose tenzije na granici Izraela i Egipta?
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kritizirao je u srijedu Ujedinjene narode (UN) i pozvao "islamski svijet" da reagira nakon posljednjih izraelskih napada u Gazi.
Rat u Ukrajini
Članica NATO-a, Švedska je 29. maja objavila da će njen najveći paket vojne pomoći Ukrajini do sada uključivati moderne avione za nadzor radara, budući da su ruski napadi i dalje usmjereni na civile, ubivši nekoliko ljudi u tri ukrajinska regiona. Dvije osobe su poginule, a tri ranjene rano 29. maja kada su ruske trupe granatirale Krasnopil u sjeveroistočnom dijelu Sumija, izvijestila je regionalna vojna uprava.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da se zalaže da se Ukrajini dozvoli da napada vojne baze unutar Rusije oružjem dugog dometa, koje su osigurali zapadni partneri. Macron se 29. maja pridružio ranijim izjavama Generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, koji se također založio za promjenu tog stava zbog kompleksnosti rata u Ukrajini.
Uz ruske granate koje udaraju po pograničnim gradovima u regiji Harkiv, nova ofanziva Moskve na sjeveroistoku Ukrajine ubija civile, uništava kuće i iskorijenjuje porodice. Iako se sela prazne, neki ljudi ostaju.
Svijet
Meksikanci će glasati u nedjelju, 2. juna na istorijskim izborima na kojima će se odmjeravati rodna ravnopravnost, demokratija i populizam, jer će zacrtati dalji put zemlje dok se glasa u sjenci nasilja bandi i kartela. Uz dvije žene koje vode trku, Meksiko će vjerovatno izabrati svoju prvu predsjednicu, što je veliki iskorak u zemlji koja je dugo bila obilježena "mačo" kulturom.
Izbori će također biti najveći u istoriji zemlje. Prema Nacionalnom izbornom institutu, glasa se za više od 20.000 kongresnih i lokalnih pozicija. Broj osporavanih mjesta potaknuo je krvoproliće tokom kampanja, budući da su kriminalne grupe koristile lokalne izbore kao priliku za ispoljavanje nadmoći. Grupa kartela i bandi borila se za teritoriju, a u ovoj godini ubijeno je više od 20 ljudi, pišu svjetski mediji.
Šta ima?
U današnjem podcastu poslušajte više o međunarodnoj konferenciji o koncentracionim logorima u BiH koja se održava u Prijedoru. Obilježava se Svjetski dan multipla skleroze.
Šta ima još...
- Napadnuti mladi vaterpolisti podgoričke Budućnosti, teže povrijeđen reprezentativac
- Tužilaštvo u Beogradu ispituje navode o napadu na novinara 'Radara'
- Vlada Srbije i sindikati u prosvjeti postigli dogovor o izmjenama Krivičnog zakonika
- Eruptirao još jedan vulkan na Islandu, proglašeno vanredno stanje
- Bjelorusija obustavlja učešće u evropskom vojnom sporazumu
- Blinken obećao Moldaviji pomoć za energetsku sigurnost
- Porota vijeća na suđenju Trumpu u procesu o tajnim isplatama porno glumici
- Iranski aktivisti kritiziraju UN zbog planiranog odavanja počasti Raisiju
- YouTube zatvorio račun iranskog ministarstva zbog američkih sankcija
- Rusija uvrstila glumca Alekseja Panina na listu ekstremista
- Ruskinja Elena Koposova podnijela novi zahtjev za stalno nastanjenje u Srbiji
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
