Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Irska, Španija i Norveška objavile su u srijedu da će priznati palestinsku državu 28. maja, što je navelo Izrael da opozove svoje ambasadore u tim državama. Tri države su rekle i da se nadaju da će ostale zapadne zemlje slijediti njihov primjer. Predsjednik SAD Joe Biden poručio je u srijedu da se palestinska država treba postići pregovorima, a ne jednostranim priznanjem. Priznavanje palestinske države je 'nagrada za terorizam', tvrdi izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
- Podrška sankcionisanim osobama u Bosni i Hercegovini sa sobom povlači potencijalne posljedice, poručili su iz američke ambasade u Bosni i Hercegovini, u srijedu, 22. maja, reagujući na najave izmjena zakona o isplaćivanju plata u gotovini zaposlenima u institucijama u BiH.
Rezolucija o genocidu u Srebrenici
Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) danas će raspravljati i glasati o Rezoluciji kojom se traži da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici. Predlagači rezolucije su Njemačka i Ruanda, a naknadno su se 32 zemlje članice UN-a pridružile inicjativi i preuzele zadatak da tekst rezolucije predstave pred 193 države članice UN-a. Rezolucijom se ukazuje na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde, kao i domaćih sudova. Za genocid u Srebrenici, koji je počinila Vojska Republike Srpske (RS) i u kome je ubijeno najmanje 8.372 Bošnjaka, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora.
Preživjeli i rodbina ubijenih u genocidu u Srebrenici s netrpljenjem čekaju glasanje Generalne skupštine UN-a. Vjeruju da će rezolucija kojom se osuđuje poricanje genocida, doprinijeti pomirenju, povjerenju, i da će donijeti bar malo mira žrtvama.
Pogledajte i video priču o Nuri Begović koja je pronašla nekoliko kostiju brata Adila koji je ubijen bježeći iz Srebrenice 1995. godine. Trenerku, nađenu u masovnoj grobnici, donirala je Memorijalnom centru u Potočarima. Ona je opomena svima, kaže Nura, na zlo koje je zadesilo više od 8.000 hiljada muškaraca i dječaka. Želi znati imenom i prezimenom ko je ubio njenog brata i još 18 članova porodice.
Memorijalni centar u Potočarima ne može osigurati uvjete za posjetu članova Vlade Republike Srpske, imajući u vidu njene stavove i politiku kad je riječ o genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine, objavio je na mreži X 22. maja Emir Suljagić, direktor Centra. Suljagićev odgovor uslijedio je dan nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik izjavio da još nema odgovora na zahtjev koji je uputio Memorijalnom centru da delegacija entitetske Vlade 23. maja položi vijenac u Potočarima.
Dan pred razmatranje Rezolucije, Skupština Republike Srpske usvojila je u srijedu 22. maja protestnu notu kojom se traži povlačenje rezolucije uz tvrdnju da se nisu ispoštovani akti BiH, te da su prekršeni i međunarodno pravni akti u predlaganju rezolucije. Vlada RS pozvala je sve institucije i građane da na dan glasanja o rezoluciji, 23. maja istaknu zastave tog bh. entiteta i "iskažu svoje protivljenje usvajanju rezolucije".
Vlasti Srbije nastavljaju politiku poricanja da se u Srebrenici dogodio genocid govoreći da je riječ o "strašnom zločinu". Najavljenu rezoluciju nazivaju političkom deklaracijom kojom sem kako tvrde, želi staviti kolektivni žig na čelo jednog naroda. Uprkos međunarodnim presudama i Srpska pravoslavna crkva (SPC) negira da je u BiH jula 1995. počinjen genocid. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko smatra da negiranjem genocida u Srebrenici, SPC snosi veliki dio odgovornosti za suživot budućih generacija u regionu Zapadnog Balkana.
Širom Beograda u srijedu su se pojavili bilbordi sa porukom "Mi nismo genocidan narod". Identičnu poruku su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i prvi čovjek Republike Srpske Milorad Dodik podijelili na svojim društvenim mrežama. Vučić je u video poruci iz Njujorka izjavio 22. maja, da će se "sutra videti ko su prijatelji Srbije", dodajući da je ovo za njega u političkom smislu "najteži dan od kada je predsednik i premijer".
Stalna misija Srbije pri UN-u organizovala je 22. maja u Njujorku panel na kojem su o ratu u Bosni i Hercegovini govorili predstavnici srpskog naroda. Na panelu pod nazivom "Mi govorimo, jer oni ne mogu - glasovi koji se čuju", govorilo je nekoliko Srba koji su, kako je rečeno u najavi, žrtve i svjedoci rata u Bosni i Hercegovini, a danas žive u Sjedinjenim Državama.
Zbog najave da će Crna Gora u Ujedinjenim nacijama podržati rezoluciju o genocidu u Srebrenici, prosrpske i proruske organizacije protestovale su u srijedu u Podgorici. Na protestu ispred zgrade Vlade su pozvali premijera Milojka Spajića da ne podrži rezoluciju i najavili mogućnost novih protesta ukoliko crnogorski predstavnik u UN glasa za rezoluciju. Okupljeni su skandirali "ostavke".
Balkan na RSE
Velika Britanija biće prisutna u regiji Zapadnog Balkana, rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Cameron i poručio da je pomoć u procesu pomirenja za njega prioritet. On je, tokom zvanične posjete Tirani, kazao da "ako Zapadni Balkan uspije, onda je Evropa uspjela". Britanski zvaničnik je u zajedničkoj konferenciji za medije sa premijerom Albanije Edijem Ramom govorio o važnim projektima među kojima je i finansiranje željezničke pruge Drač-Priština.
Pogledajte u videu kako je nevladina organizacija "Restart Srpska" simbolično "sahranila demokratiju" ispred Narodne skupštine Republike Srpske. Performans je održan uoči zasjedanja na čijem dnevnom redu je bio zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznatiji kao zakon o "stranim agentima".
Drugi video donosi snimke iz Novog Pazara, dan nakon što je ovaj grad na jugozapadu Srbije pogodilo jako nevrijeme i gdje je proglašeno vanredno stanje. Zbog jakog olujnog vjetra i kiše nabujala rijeka poplavila je ulice.
Makedonski ugostitelji uvoze radnu snagu sa Dalekog istoka otkako su lokalni stanovnici počeli da odlaze na posao u Hrvatsku. Razlog odlaska su niske plate koje su između 350 i 500 eura. Međutim, to je jedan od razloga zašto "uvezeni" radnici iz Nepala, Indije i Pakistana bježe u zemlje Evropske unije. Desetine Nepalaca, Indijaca i Pakistanaca stižu u Ohrid i Strugu, ali ne kao turisti, već u potrazi za poslom. Neki od njih ostaju, a drugi za vrlo kratko vrijeme ostavljaju makedonske šefove "na cjedilu", koristeći Sjevernu Makedoniju kao kapiju u Zapadnu Evropu.
U gotovo svim oglasima crnogorskih turističkih agencija glavni grad Albanije nezaobilazna je stavka. Sa Aerodroma "Majka Tereza" u Tirani prošle godine poletjelo je oko 53.000 putnika iz Crne Gore a do aprila ove godine 20.000, kazao je operativni direktor aerodroma u Tirani Pjervitorio Farabi za Radio Slobodna Evropa. Kakvo je stanje u Crnoj Gori sa aerodromima?
RSE Intervju
Veoma je važno da svaka od zemalja koje danas priznaju palestinsku državnost objasni Izraelcima zašto i kako će ih palestinska država učiniti bezbjednijim i da ih uvjeri da bi ona bila u nacionalnom interesu Izraela, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nomi Bar-Yaacov, međunarodni mirovni pregovarač i analitičarka Programa za međunarodnu sigurnost u londonskom Chattam Houseu. "Jer to nije očevidno traumatizovanoj izraelskoj javnosti događajima od 7. oktobra 2023. godine", ističe Bar-Yaacov povodom odluke Španije, Irske i Norveške u srijedu, 22. maja, da priznaju palestinsku državnost.
U drugom intervjuu za RSE govori Susana SaCouto, šefica Kancelarije za istraživanje ratnih zločina na pravnom koledžu u Vašingtonu koja kaže da Međunarodni krivični sud (MKS) "ima nadležnost za zločine koje su počinili državljani zemalja koje nisu članice (suda), ako su ti zločini počinjeni na teritoriji države članice". Izrael nije član MKS-a, dok ovaj međunarodni sud ima nadležnost nad Pojasom Gaze i Zapadnom obalom, podsjeća SaCouto.
Svijet
Hiljade ljudi okupile su se u srijedu u Teheranu kako bi prisustvovali sahrani iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, ministra vanjskih poslova Hoseina Amir Abdolahiana i drugih zvaničnika koji su poginuli u helikopterskoj nesreći 19. maja. S druge strane, porodice žrtava masovnih pogubljenja političkih zatvorenika 1980-ih izražavaju olakšanje nakon Raisijeve smrti, koji je navodno igrao ulogu u jednom od najmračnijih poglavlja Islamske Republike.
Filipini su okrivili kineske ribare za masovni gubitak džinovskih školjki u plićaku spornih voda pod kontrolom kineske obalne straže u Južnom kineskom moru i pozvali da se sprovede međunarodna istraga o obimu štete nanesene okolišu. Filipinska obalska straža predstavila je fotografije sa nadzornih kamera na kojima se vide kineski ribari koji su godinama vadili veliki broj džinovskih školjki u laguni Scarborough Shoal, navodeći da su znaci takvih aktivnosti prestali u martu 2019, pišu svjetski mediji.
Šta ima?
Današnji podcast je u cjelosti posvećen glasanju Generalne skupštine UN-a o rezoluciji o genocidu u Srebrenici.
Šta ima još...
- Na Palama uhapšen osumnjičeni za terorizam
- Nastavljeno suđenje Dodiku za nepoštovanje odluka visokog predstavnika
- U BiH počelo suđenje osumnjičenima za ratne zločine u Prijedoru i Sanskom Mostu
- Potvrđena optužnica protiv Jasmina Mulahusića za širenje vjerske i nacionalne mržnje
- Oštećen zaštićeni nacionalni spomenik u Stocu
- Izbori u Velikoj Britaniji 4. jula, najavio Sunak
- Venecijanska komisija osuđuje gruzijski zakon o 'stranom agentu'
- Ruskom opozicionaru ponovo određena samica, tri dana uoči posjete njegovih roditelja
- Rusija je vjerovatno rasporedila protivsatelitsko oružje u svemiru, kaže Pentagon
- Amerikanci dnevno više puše marihuanu nego što piju alkohol, pokazalo istraživanje
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro, Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
