Ovih dana je obilježena 25. godišnjica djelovanja Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) u Bosni i Hercegovini. Ostvarivanje jednakopravnosti svih naroda i građana koji žive u BiH ali i prevazilaženje podjela među Hrvatima, posebno vještački nametnutih u zavisnosti od područja na kojem žive, jedan je od prioriteta u radu ove nevladine organizacije.
Za novog predsjednika je izabran Marijo Pejić iz Sarajeva, koji govori o radu HNV-a, organizacije koja je pored ostalog i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, 2011. godine.
RSE: Šta su ključni rezultati Hrvatskog narodnog vijeća u dosadašnjem radu?
Pejić: Hrvatsko narodno vijeće (HNV) osnovano je u ratnom Sarajevu 1994. godine, kada je održan prvi Sabor Hrvata BiH u sarajevskom hotelu Holidej In (Holiday Inn). To je bio povijesni događaj i nakon toga zaustavljeni su krvavi sukobi između Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Može se reći da je HNV inicirao Vošingtonski (Washingtonski) sporazum, zahvaljujući prijedlogu koji smo tada ponudili međunarodnoj zajednici došlo je do tog sporazuma, nakon kojeg je ugašena paradržava "Herceg-Bosna" i stvorena Federacija BiH u okviru države Bosne i Hercegovine.
HNV cijelo vrijeme, prvo na čelu sa Ivom Komšićem, potom sa fra Lukom Markešićem i sa Marinkom Pejićem, to su tri dosadašnja predsjednika, oduvijek se borilo za cjelovitu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, cjelovitu državu svih građana, po mjeri čovjeka, po mjeri građana, da svaki građanin Bosne i Hercegovine bude ravnopravan na cijelom njezinim teritoriju. To su osnovni ciljevi HNV-a i u tom pravcu će ova organizacija djelovati i u budućnosti.
RSE: Koliko je ova organizacija, kao nevladina, mogla učiniti u zaštiti prava Hrvata u BiH?
Pejić: Hrvatsko narodno vijeće je učinilo dosta toga, i u ratnom i u poslijeratnom periodu. Naravno, posljednjih godina ne može se mnogo toga učiniti, prije svega zbog načina financiranja. HNV nema dovoljna financijska sredstva da bi moglo djelovati na cijelom području Bosne i Hercegovine, otvoriti urede u svim dijelovima BiH.
Naravno, ne postoji ni politička volja za djelovanje ove organizacije u onim dijelovima gdje je Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) u većini. Tako smo radili u otežanim uvjetima, međutim, ipak je bitno da HNV pokazuje cijelo vrijeme bh. Hrvatima put, da je Bosna i Hercegovina njihova domovina, da je Sarajevo glavni grad i Hrvata, u kojem se trebaju boriti za svoja prava i artikulirati svoje društvene i političke interese.
'HNV je dalo doprinos harmoniziranju pripadnosti hrvatskom narodu u BiH.'
HNV je dalo doprinos harmoniziranju pripadnosti hrvatskom narodu u BiH i pripadnosti i privrženosti domovini Bosni i Hercegovini. Ta dva pojma nisu u kontradikciji, kao što to neki pokušavaju prezentirati Hrvatima u BiH. Nije problem istovremeno biti i Hrvat i Bosanac i Hercegovac, odnosno voljeti svoj narod, ali isto tako voljeti i svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu.
RSE: Svjedoci smo stalnih pokušaja iz HDZ-a BiH da se Hrvati dijele na "legitimne i nelegitimne", na one koji manje ili više vrijede, posebno gledajući na dio BiH iz kojeg dolaze. Koliko je to opasno?
Pejić: To je opasno i nažalost to traje od rata u BiH, kada je nastala ta podjela na bosanske i hercegovačke Hrvate, na "legitimne" i "nelegitimne". Dakle, doista postoji različitost interesa bosanskih i hercegovačkih Hrvata, međutim, ništa se posljednjih godina nije na tome radilo. Politika je još više produbila tu razliku, ne radi se na harmoniziranju odnosa između bosanskih i hercegovačkih Hrvata, zanemaruje se činjenica da u Bosni još uvijek živi veći broj Hrvata nego u Hercegovini. Zatim, sva mjesta u državnim strukturama rezervirana su, ne isključivo, ali u većini slučajeva, za Hrvate koji dolaze iz Hercegovine, odnosno iz tog zamišljenog "trećeg entiteta". Tu je ključ – da, nažalost, službena hrvatska politika nije imala sluha za Hrvate u Bosni i zbog toga je došlo do te podjele.
Naravno, imamo i drugu podjelu, na "legitimne" i "nelegitimne" – dakle, samo oni koji su članovi HDZ-a smatraju se "legitimnim" Hrvatima. Pripadnost HDZ-u je postala mjera za hrvatstvo. Često se dešava da se Hrvati koji nisu članovi HDZ-a BiH proglašavaju izdajicama. Nažalost, to su sve negativne tendencije u službenoj hrvatskoj politici, koje su dovele i do iseljavanja Hrvata. Naravno, ne treba generalizirati HDZ. Ja sam protiv toga, u HDZ-u također ima sjajnih ljudi, koji ne mogu doći do izražaja zbog jednog klana koji jednostavno nema sluha za potrebe Hrvata prvenstveno u Bosni. Mislim na čelne ljude HDZ-a.
RSE: Kako vidite politiku Republike Hrvatske prema BiH, posebno s aspekta stalnog izjavljivanja zabrinutosti zbog situacije u zemlji ali i nekih drugih, neprihvatljivih ocjena?
Pejić: Očito je da je politika Hrvatske pod izravnim utjecajem Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Mislim da predstavnici Republike Hrvatske nisu dovoljno educirani o povijesti Bosne i Hercegovine, o odnosima u ovoj državi, o aktualnoj situaciji, jer njima HNS prezentira to što se ovdje događa. Ali, ne trebamo zaboraviti da je Republika Hrvatska prijateljska država koja je u jednom dijelu povijesti imala jako značajnu ulogu i za Bosnu i Hercegovinu. Isto tako, u drugom periodu je imala negativnu ulogu, zbog čega se dogodilo sve ono što se dogodilo, što je potvrdila i presuda Haškog tribunala.
Međutim, Republika Hrvatska bi se trebala distancirati od politike "Herceg-Bosne", od propalog projekta koji je, prije svega, nanio ogromnu štetu ugledu same Republike Hrvatske, koja je, ponavljam, imala itekako pozitivnu ulogu u razvoju Bosne i Hercegovine u jednom periodu, pogotovo na početku rata. Ne trebamo zaboraviti veliki broj izbjeglica koje je Hrvatska zbrinula.
Jednostavno, mora se napraviti otklon od te negativne politike i uspostaviti kontakt i sa ovakvim organizacijama poput HNV-a, čuti šta misli taj dio hrvatskog naroda, a onda stvoriti sliku svoje vanjske politike. Ta vanjska politika ne smije biti usmjerena samo prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini nego prema svim građanima BiH. Ne može jedan narod biti nositelj evropskih vrijednosti, nego to mogu biti samo građani i svi narodi koji žive u ovoj državi.
RSE: Na saboru kojim je obilježena 25. godišnjica djelovanja, HNV je usvojio novu Deklaraciju – šta možete iz nje izdvojiti?
Pejić: Deklaracija se temelji na osnovnim ciljevima Hrvatskog narodnog vijeća – da ćemo u narednom periodu zajedno sa Vijećem kongresa bošnjačkih intelektualaca, Krugom 99, Srpskim građanskim vijećem i ostalim nevladinim organizacijama, zajednički djelovati u borbi za cjelovitu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, odnosno ravnopravnost svih njezinih građana i naroda, konstitutivnih naroda i ostalih, te nacionalnih manjina koje stalno zaboravljamo, na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
Facebook Forum