Pet mjeseci od dolaska jedanaestero djece s majkama i jednog djeteta bez oba roditelja iz Sirije institucije Bosne i Hercegovine nisu našle način da vraćena djeca ostvare pravo na identifikacijske dokumente – rodne listove i državljanstva, iako na to prema zakonu i konvencijama o pravima djeteta, koje je BiH potpisala, imaju pravo. Pravo posjedovanja identifikacijskih dokumenata jedno je od temeljnih ljudskih prava.
Majka dvojice dječaka iz Sarajeva, koja je jedna od šest žena vraćenih iz Sirije 19. decembra 2019., rekla je za Radio Sloboda Evropa (RSE) da je dobila odgovor Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova na pitanje vezano za upis djece u matičnu knjigu rođenih.
"U odgovoru su naveli da zakon o vanparničnom postupku nije još usvojen u FBiH, dok u RS-u zakon već postoji i nema smetnje da se iznimka po pitanju upisa djece izvrši. Također u odgovoru su naveli da će pokrenuti postupak izmjene zakona po tom istom pitanju, da bi se omogućio upis djece povratnika iz Sirije u matičnu knjigu rođenih. Nadamo se da će u što kraćem roku ispuniti datu riječ nama i našoj djeci", rekla je ova žena koja je tražila da ostane anonimna.
Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo preuzeo je brigu o tome da se djeci omoguće ljekarski pregledi u ambulantama porodične medicine i domovima zdravlja, ali s obzirom na to da djeca nemaju dokumentaciju problemi se javljaju onda kad im trebaju specijalistički pregledi u bolnicama. Kako će biti riješen upis djece u školske ili predškolske ustanove također ostaje otvoreno pitanje.
Žena, povratnica iz Sirije, koja je govorila za RSE kaže da je njenom mlađem sinu trebao ortopedski pregled te da su tražili da se pregled plati jer dijete nije osigurano.
"Ovdje kod nas (u mjestu stanovanja op. a.) socijalno je to odmah riješilo. Otvorili su kartone i dobijem povrat novca za lijekove koji trebaju djeci, ali imala sam problem na Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, na ortopediji. Jedva smo izganjali da se ne plati pregled".
Šta je problem i ko je kriv?
S obzirom na to da su djeca rođena u Siriji, a da su u BiH vraćena i smještena u porodice na teritoriji Federacije BiH, upis činjenice rođenja trebao bi biti reguliran Zakonom o matičnim knjigama FBiH, tačnije članom 55. stav 1. Zakona o matičnim knjigama, gdje je propisano: "Upis činjenica u matične knjige prema odredbama člana 54. ovog zakona obavlja se na pismeni zahtjev stranke i izvoda iz matične knjige inozemnog organa koji je stranka dužna priložiti uz zahtjev".
A "inozemni organ" u ovom slučaju jeste militantna organizacija tzv. Islamska država, koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda proglasilo terorističkom. Militantna organizacija proglasila je 2014. godine tzv. kalifat na teritoriji Sirije i Iraka te je nekoliko godina kontrolirala značajne dijelove dviju zemalja.
Tri godina kasnije, 2017. militanti "Islamske države" izgubili su veliki dio teritorija, da bi konačan teritorijalni slom doživjeli 2019. godine, u februaru i martu, kada su ih snage međunarodne koalicije za borbu protiv "Islamske države" i Sirijske demokratske snage protjerale iz Baguza, posljednjeg uporišta ove organizacije.
Po izlasku iz mjesta Baguz, muškarci su uhapšeni i smješteni u zatvore na teritoriji koju kontroliraju Kurdi, a žene i djeca su odvedeni u kampove. Humanitarne organizacije više puta su upozoravale na izuzetno teške uvjete u kampovima, gdje je više od tri stotine djece umrlo u tokom prošle godine.
Rođena na teritoriji "Islamske države", djeca nemaju nikakve potvrde pomenutog "inozemnog organa".
"Imajući u vidu da djeca koja su deportovana u Bosnu i Hercegovinu iz Sirije ne posjeduju izvode iz matičnih knjiga rođenih inozemnog organa odnosno nisu evidentirani ni u zemlji gdje su rođeni, zbog nedostatka materijalnih dokaza koji se odnose na činjenicu rođenja i podataka o roditeljima, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova nije uključeno u ovaj proces", kazali su za RSE iz ovog ministarstva, inače nadležnog za postupanje u slučajevima upisa u matične knjige FBiH djece rođene u inozemstvu.
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova je, s obzirom na to da podnosioci zahtjeva – majke, za navedenu djecu ne posjeduju izvode iz matičnih knjiga rođenih inozemnog organa, te navode da ih ne mogu ni pribaviti, uputilo Vladi FBiH informaciju, na osnovu koje je 20. februara 2020. usvojen zaključak.
"Prema usvojenom Zaključku Federalno ministarstvo pravde je zaduženo da hitno pokrene proceduru izmjene i dopune Zakona o vanparničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine kojim bi se utvrdila nadležnost sudova da u vanparničnom postupku utvrđuju mjesto i vrijeme rođenja lica koja vrijeme i mjesto svog rođenja ne mogu dokazati na način predviđen propisima kojima se uređuje vođenje matičnih knjiga, kako bi se entitetski zakoni o vanparničnom postupku harmonizirali u Bosni i Hercegovini obzirom da je postupak utvrđivanja činjenice mjesta i vremena rođenja propisan Zakonom o vanparničnom postupku Republike Srpske", naveli su iz FMUP-a za RSE.
Zakonom o vanparničnom postupku Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'', broj 36/09 i 91/16) postoji mogućnost da se u vanparničnom postupku utvrdi datum i mjesto rođenja.
Zakon o vanparničnom postupku Federacije BiH ne pruža takvu mogućnost.
"S obzirom da utvrđivanje mjesta i vremena rođenja predstavlja osnov za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih neophodno je da se u sudskom postupku te činjenice utvrde kako bi se na osnovu rješenja suda mogao izvršiti upis činjenice rođenja u matične knjige rođenih za ta lica, a kako je to već regulirano Zakonom o vanparničnom postupku Federacije BiH za upis činjenice smrti (proglašenje nestalog lica umrlim i dokazivanje smrti) u slučaju kada ne postoji dokaz o smrti lica", navode iz FMUP-a.
Prema navedenom, problem će biti riješen tek kad se donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku Federacije BiH, odnosno kada se nakon donošenja navedenog zakona izvrši harmonizacija propisa s propisima Republike Srpske.
"Djeca koja su po porijeklu pretpostavljene majke državljani Republike Srpske, mogu se odmah u skladu sa Zakonom o vanparničnom postupku Republike Srpske obraćati prijedlogom nadležnom sudu u vanparničnom postupku radi rješavanja ovog pitanja", potvrdili su iz FMUP-a.
Promijeniti Zakon?
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku Federacije BiH treba predložiti Federalno ministarstvo pravde, te potom uputiti u parlamentarnu proceduru.
Federalni ministar pravde FBiH Mato Jozić kazao je za RSE da je održan sastanak i da je određena radna grupa koja će raditi na rješavanju ovog pitanja.
"Nisu oni krivi što se to desilo i mi ćemo se truditi da im budu ostvarena sva prava koja trebaju imati. Ja sam spreman da mi to uradimo i pošaljemo u parlamentarnu proceduru", kazao je ministar Jozić.
Zašto to dosad nije urađeno objasnio je Sanin Pačariz, stručni savjetnik u Ministarstvu pravde FBiH.
"Neposredno pred početak ove epidemije mi smo već bili pokrenuli aktivnosti, upravo u saradnji s Federalnim MUP-om, međutim s obzirom na sve što se dešavalo, mi smo te aktivnosti privremeno obustavili. Čim prije ćemo pristupiti izradi ovih izmjena i dopuna. Otprilike imamo neke grube okvire tih izmjena i dopuna. Radi se o Zakonu o vanparničnom postupku koji ustvari predstavlja taj alat da bi se kasnije mogao primijeniti taj zakon o matičnim knjigama", kazao je Pačariz za RSE.
Izmjene i dopune će po hitnoj proceduri biti upućene u zakonodavnu proceduru, odnosno u Parlament FBiH.
Punomoć da zastupanje određenog broja djece, nakon što su majke na to pristale, dobilo je udruženje Vaša prava BiH, koje uz podršku UNHCR-a pruža besplatnu pravnu pomoć osobama koje imaju problem s civilnom registracijom.
Iz ovog udruženja za RSE kažu da su već poduzeli radnje s ciljem rješavanja ovih postupaka.
"U pogledu prepreka u ovom procesu, mišljenja smo da najveću prepreku rješavanja ovih postupaka predstavljaju izrazito restriktivne odredbe Zakona o matičnim knjigama FBiH, (izmjenama Zakona o matičnim knjigama FBiH iz 2014. godine brisane su odredbe zakona koje su omogućavale da se upis u matične knjige izvrši i na osnovu drugih dokaza, a ne isključivo izvoda iz matične knjige rođenih na internacionalnom obrascu.)
Mi iz Udruženja Vaša prava BiH smatramo da bi se ovi postupci mogli okončati u upravnom postupku direktnom primjenom međunarodnih konvencija koje je BiH ratifikovala (Opća deklaracije o ljudskim pravima, Konvencija o smanjenju broja lica bez državljanstva, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Evropska konvencijom za zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda itd.)", naveli su u odgovoru na upit RSE iz Udruženja Vaša prava.
Preporuke Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH
Da je nepotrebno da se čeka na izmjene Zakona smatraju i u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Pomoćnica ministra iz Sektora za ljudska prava Saliha Đuderija u razgovoru za RSE kazala je da je ovo ministarstvo zatražilo da se pitanje hitno riješi.
"Ono što smo mi identifikovali za kratko vrijeme jeste da u zaista u zakonu ne postoji opisano takva procedura. Ministarstvo je išlo s jednom instrukcijom da nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova, u ovom slučaju Federacije, izda jednu instrukciju nadležnim centrima za socijalni rad i matičnim uredima kako bi se zapravo uradila identifikacija ove djece kako bi ona dobila lična dokumenta. Naravno, neke bi se činjenice mogle utvrđivati i naknadno jer je ovo zaista posebna situacija koja nije predviđena. Mi podržavamo da se Zakon izmijeni čim prije za neke moguće buduće situacije, ali smo stava da se u ovom slučaju treba primijeniti međunarodno pravo", pojasnila je Đuderija.
Pod međunarodnim pravom Đuderija u prvom redu navodi Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o smanjenju broja osoba bez državljanstva, prema kojima se svakom djetetu mora osigurati identifikacijski dokument na osnovu kojeg dijete može ostvarivati svoja prava.
"U najboljem interesu djece, smatramo da se ovo može završiti jednom kvalitetnom instrukcijom, a naravno ostaje otvorena mogućnost da obje strane u postupku imaju pravo da dokazuju ili osporavaju neke druge činjenice. Bosna i Hercegovina je i Ustavom članica konvencije za smanjenje osoba bez državljanstva, kada su u pitanju djeca to posebno dolazi do izražaja", kaže savjetnica za ljudska prava u državnom ministarstvu.
"Zamislite da nečiji život ovisi o tome da se neki zakon izmijeni. Ovo je živ slučaj, nema razloga da se čeka. To u evropskom bilo kom pravu ne postoji. Dakle, ako nema takvog rješenja, može se postupati na osnovu konvencija. Sličan je i zaključak Vlade FBiH, ali on je dosta dvosmislen, zato mi mislimo da se u skladu s postojećim donese obavezujuća instrukcija u skladu s međunarodnih standardima", pojašnjava Đuderija.
Iz Udruženja Vaša prava, koje zastupa djecu u ovom postupku, kažu da su upoznati da je u cilju što hitnijeg rješavanja ovih postupaka Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH krajem aprila izdalo Preporuku za rješavanje statusa djece koja su vraćena u BiH iz Sirije.
"Nadamo da će nadležni organ koji budu odlučivali o zahtjevima za upis u matične knjige imati u vidu stavove iz Preporuke", kazali su.
Iz Federalnog ministarstva pravde kažu da bi o tome hoće li se proces ubrzati na način da se usvoje prijedlozi Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i u ovom slučaju ne čeka na izmjenu zakona, da je to pitanje za Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, koje ovaj prijedlog očito nije prihvatilo te je zatraženo da se krene u proceduru izmjena i dopuna Zakona.
"Ovdje se radi o primjeni Zakona o matičnim knjigama FBiH koji se ne može trenutno primijeniti bez mehanizma koji se odnosi i na utvrđivanje identiteta, a to je jedan osnovni alat koji je potreban da bi se primijenio i Zakon i matičnim knjigama, ali i Zakon o vanparničnom postupku. Mi smo u normativnom dijelu spremni da izmijenimo Zakon o vanparničnom postupku na način kako je to manje-više i traženo", objasnio je Pačariz.
Kako dokazati roditeljstvo?
S obzirom na to da se radi na tome da djeca steknu državljanstvo Bosne i Hercegovine, u proces je uključeno i Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine propisao je da dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava stječe državljanstvo BiH porijeklom ako je rođeno u inozemstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin Bosne i Hercegovine u vrijeme djetetovog rođenja, pod uvjetom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva Bosne i Hercegovine nadležnom tijelu.
Odredba se odnosi i na djecu rođenu u Siriji. Iz Ministarstva civilnih poslova kažu da će majke na osnovu biometerijskih podataka dobiti dokumente, međutim za djecu će ići "znatno teže".
"Vjerovatno će se za provjeru relevantnih činjenica za državljanski status morati koristiti nalazi DNK laboratorija, a kao pomoćni dokazi bi se eventualno mogle koristiti identifikacijske isprave izdane od strane IOM-a, UNHCR-a ili neke druge humanitarne organizacije. Konačni upis u matične knjige vjerovatno bi se mogao vršiti samo na temelju relevantnih činjenica koje bi utvrdio nadležni sud u sudskom postupku", kazali su iz ovog Ministarstva za RSE, dodavši da zasad nemaju zvanične informacije i upite nadležnih tijela koji se odnose na upis djece državljana Bosne i Hercegovine rođene u Siriji.
"Ovo Ministarstvo podržava već pokrenute inicijative za izmjene propisa koji se odnose na područje matičnih knjiga i izvanparničnog postupka, a sve s ciljem olakšanog ostvarivanja osobnih prava i sprečavanja pojave apatridije", navedeno je u odgovoru na upit RSE iz Ministarstva civilnih poslova.
S obzirom na to da je riječ o osnovnim pravima djeteta, proces rješavanja pitanja identifikacijskih dokumenata prati i Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH.
Za RSE su kazali da još uvijek nisu izdali preporuke, ali da svakako prate i da su i ranije bili uključeni u pitanja povratka bh. državljana iz Sirije.
Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo bez obzira na činjenicu da djeca nemaju dokumente, nastoji osigurati sve potrebno za njihov normalan život nakon dolaska iz Sirije.
Za RSE je ranije govorila Mirsada Poturković kada je kazala da je za njih prioritet raditi na resocijalizaciji i žena i djece. Kazala je i da su svi "jako motivirani za saradnju, komunikaciju sa stručnjacima iz Centra". Poturković je tada kazala da je svakako jedan od najvažnijih koraka identifikacija djece kako bi ona "postala vidljiva".
Dvanaestero djece uglavnom su mlađi ispod pet godina, osim jednog dječaka koji ima osam godina. Svim uključenim institucijama predstoji rješavanje ovog problema u najboljem interesu djece.
Iz Udruženja Vaša prava kažu da ne mogu predvidjeti kad bi ovaj problem mogao biti riješen, imajući na umu činjenicu specifičnost slučajeva, neusklađene zakonske propise i neujednačenu pravnu praksu u BiH u ovoj oblasti. "Udruženje će poduzeti sve potrebne pravne radnje kako bi ova djeca što prije dobila pravni identitet", kazali su.
Prema Konvenciji o smanjenju broja apatrida ili osoba bez državljanstva, djeci ne smije biti uskraćeno pravo na identifikaciju ako postoji i minimum podataka o rođenju i državljanstvu, a upravo je ovaj kriterij bio na snazi kad su žene i djeca trebali biti vraćeni iz Sirije. Prema tadašnjim navodima Ministarstva sigurnosti BiH minimum podataka je već utvrđen.
Iz Sirije je u decembru 2019. godine vraćeno ukupno 25 bh. državljana, šest žena s jedanaestero djece, jedno dijete bez roditelja o kojem su brigu preuzeli nana i djed u saradnji s Kantonalnim centrom za socijalni rad Sarajevo, te sedam muškaraca koji su u pritvoru. Prema podacima koje RSE ima, u Siriji je ostalo oko 80 bh. državljana, od čega oko pedesetero djece u dva kampa.
Stručnjaci s kojima je RSE razgovarao ističu da je BiH pokazala da želi riješiti pitanje upisa djece, ali da je riječ o složenom procesu s kojim se ranije niko nije sretao. Naglasili su važnost da se djeci bez obzira na ovaj problem nastoji osigurati sve potrebno za normalan život, kao i uključivanje u normalne tokove društva.
Upute državama za rješavanje pitanja državljanstva i identifikacijskih dokumenata dao je i UN, kroz priručnik "Djeca pogođena fenomenom stranih boraca: Osiguravanje pristupa temeljenog na dječijim pravima" Ureda za borbu protiv terorizma. U ovom priručniku jedno poglavlje posvećeno je pitanju državljanstva i dokumenata za djecu.
Državama potpisnicima nalaže se da nijedno dijete ne smije biti bez državljanstva. U slučaju nedostatka dokaza, smjernicama je dozvoljeno da se uzme u obzir tvrdnja roditelja s ciljem daljnjeg konačnog rješavanja problema.
Zakoni o upisu u matične knjige većine europskih zemalja poznaju mogućnost da se u vanparničnom postupku utvrdi datum i mjesto rođenja djeteta, kao što je slučaj u bh. entitetu RS, koji omogućava da djeca rođena u Siriji dobiju državljanstva roditelja iako nemaju potvrdu o rođenju druge zemlje.
Neke europske države, poput Austrije, prije repatrijacije djece iz Sirije zahtijevale su DNK testiranja kako bi bilo sigurno da je riječ o djeci državljana ili njihovih bližih srodnika, čime su stvoreni uvjeti za njihov povratak i upis u matične knjige, a druge su testiranja provodila po povratku djece u matične zemlje roditelja.
Facebook Forum