Četvoro građana iz Bosne i Hercegovine već treću godinu volonterski, u vreme novogodišnjih praznika, online prikuplja poklone za djecu bez roditeljskog staranja.
U akciji #zabhdjecuonline: Jedna želja-jedan poklon-jedan osmjeh, ove godine prikupljeno je 1.409 poklona za mališane smještene u dječjim domovima, selima ili hraniteljskim porodicama.
Kako je počelo?
Sve je počelo prije tri godine, kada je četvoro prijatelja razmijenilo ideju na društvenoj mreži facebook. Kreirali su platformu Za djecu BiH, počeli sa kontaktiranjem domova u kojima su smještena djeca bez roditeljskog staranja i online animirali građane i medije.
“Potpuno volonterski i bez ikakve logistike, uz armiju dobrih ljudi usrećili smo ovako veliki broj mališana”, napisala je na svom facebook profilu, nakon što je više od 90 posto želja bilo ispunjeno 24 dana prije Nove Godine, profesorica Fakulteta političkih nauka Lejla Turčilo, koja je jedna od organizatora ove akcije.
Platforma funkcioniše jednostavno. Štićenici domova ili hraniteljskih porodica, uz pomoć odgajatelja ili staratelja, na online platformi napišu svoju želju za novogodišnji poklon, a građani na istoj platformi odaberu koji će poklon kupiti i poslati djetetu.
“Ideja je bila da se povežu djeca koja imaju neke male želje, sa ljudima koji bi možda mogli ispuniti te želje. I pokazalo se da tih ljudi ima jako puno i evo iz domova nam javljaju da su neka djeca dobila i po dva poklona ili neke dodatne poklone, i čini mi se da je to malo popravilo ovu prilično lošu 2020. godinu I djeci I svima nama koji smo im pomagali”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Lejla Turčilo.
Pokloni u BiH stizali iz cijelog svijeta
Pokloni u dječije domove i centre za socijalni rad širom Bosne i Hercegovine stizali su iz cijelog svijeta.
Da obraduje nekoga ove godine odlučila je i novinarka Amina Bijelonja. Bila je kaže sretna kada je vidjela da su sve dječije želje ispunjene.
“Bosanci i Hercegovci su još jednom pokazali koliko su solidarni, koliko su u ovom periodu novododišnjih praznika okrenuti jedni drugima i koliko ustvari vole darivati, pogotovo ove godine kada je pandemija korona virusa učinila svoje i kada je riječ o socijalnim kontaktima”, kaže Amina za RSE.
Prvi put ove godine u akciji je učestvovao i Dječiji dom “Rada Vranješević” iz Banjaluke u kojem živi osamdesetoro djece.
Direktor ove ustanove Vladimir Kajkut za RSE kaže da kako je svako dijete iz doma napisalo svoju želju, da dobije ono što misli da mu je napotrebnije. A specifičnost akcije je upravo činjenica da se odgovara na dječije želje.
“Ranije smo imali situaciju gdje donatori donose ,uglavnom su to paketići za Novu godinu, slikanje sa Deda Mrazom i takve stvari. Ovaj put su djeca stvarno izrazila svoje želje i mislim da im je to bilo posebno drago i posebno zadovoljstvo da mogu sami da kažu šta im je najviđe potrebno. Naravno nismo u tome pretjerivali, bili su onako skromni”, kaže on.
Ideja vodilja dječije želje
Upravo dječje želje vodile su organizatore ove akcije od samog početka. Lejla Turčilo kaže kako su željeli da djeca sama odaberu svoje poklone.
“Ono što se nama činilo problemom ili možda situacijom koja se u tom trenutku dešavala je to što su djeca u domovima uglavnom dobijala tipske poklone, dakle sve iste paketiće, što je lijepo, ali nekako za razliku od djece koja žive u porodicama rijetko ih je neko pitao za neku želju, šta bi oni to htjeli, i kako da im to bude ispunjeno”, objašnjava Turčilo i dodaje da su dječije želje zaista bile skromne.
Direktor Doma za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave u Sarajevu, u kojem je smješteno devedesetoro mališana, Tarik Smailegović kaže kako već tri godine sarađuju sa platformom Za djecu BiH.
“Želje djece možda nekada budu i malo veće od onoga što su njihove potrebno, odnosno što je njihov uzrast, ali mi evo znamo da to nekoliko godina funkcioniše i dozvolimo im da ikažu svoje neke naiskrenije želje. Oni su već navikli na to i cijelu godinu se raspituju, kada će moći da napišu svoju želju”, kaže on za RSE.
Za djecu, kako dodaje, od poklona više znači pažnja, da neko misli na njih, da neko brine, da osjete da nisu ostavljeni od društva, da postoji neko ko hoće da im ispuni želju.
Za organizatore akcije jasno je koliko su, bez obzira na teška vremena, ljudi spremni pomoći, otići u kupovinu tokom pandemije, spakovati poklon i poslati ga djetetu kojem je namjenjen.
“Lejla, Dario, Alida i ja smo ustvari vidjeli koliko ljudi žele pomoći. Možda to nekako zaboravimo u ovim našim stalnim, svakodnevnim brigama i problemima, ali se stvarno vidjelo koliko ljudi imaju želje, volje i inicijative. Meni je ovo na izvjestan način vratilo vjeru u ljudskost i toplinu kojom ljudi pristupaju posebno tim osjetljivim kategorijama kakva su djeca bez roditelja”, kaže Lejla Turčilo.
Bez podataka o broju djece bez roditelja
Procjenjuje se da u BiH živi preko 2.000 djece bez roditeljskog staranja, ali nema precizih podataka. Na to u ‘Situacionoj analizi o položaju djece u BiH za 2020. godinu’ upozorava i UNICEF.
“Nedostaci u podacima i definicijama otežavaju prikupljanje tačnih podataka o broju djece bez roditeljskog staranja koja su zbrinuta u različitim oblicima alternativne brige”, navodi se u toj analizi.
Prema statističkim podacima Agencije za statistiku BiH, broj djece u institucionalnoj brizi na kraju 2018. godine iznosio je 1.818, dok je prema administrativnim podacima entitetskih i kantonalnih ministarstava nadležnih za socijalnu zaštitu broj djece u hraniteljstvu na kraju 2019. godine iznosio 477. UNICEF upozorava da su ekonomski faktori, kao što su siromaštvo i nezaposlenost, razlog za jednu trećinu smještaja djece u sistem alternativnog zbrinjavanja.
“Većina djece bez roditeljskog staranja imaju bar jednog živog roditelja. Broj djece sa poteškoćama u razvoju pokazuje da su ona statistički značajno zastupljenija među djecom bez roditeljskog staranja, a posebno među djecom smještenom u institucije. Djeca koja žive u siromaštvu, djeca sa poteškoćama u razvoju, djeca bez pratnje i djeca razdvojena od porodica te romska djeca kao ranjive kategorije nesrazmjerno su razdvojena od svojih roditelja u odnosu na druge”, piše u analizi.
Navodi se da je ostvaren napredak u usklađivanju pravnog okvira u BiH sa Smjernicama Ujedinjenih naroda o alternativnom zbrinjavanju djece, te da su entitetska i kantonalna ministarstva, u čijoj je nadležnosti socijalna zaštita, provela obuke o hraniteljstvu.
Istovremeno, nekoliko domova za djecu počelo je proces transformacije koji prati i uspostavljanje usluga za zaštitu djece i porodica koji treba da budu zamjena za dugotrajnu institucionalnu brigu.
Istraživanje o znanju, stavovima i ponašanju, u vezi sa djecom bez roditeljskog staranja iz 2018. godine, bilježi porast u broju osoba zainteresovanih za hraniteljstvo, sa 5 posto 2013. godine na 11 posto 2018. godine.
Facebook Forum