Penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak stigao je u petak poslije 17 časova iz Beča na aerodrom u Sarajevu.
Austrijsko pravosuđe prethodno je, ocijenivši da nema garancija za pošteno suđenje, odbacilo zahtjev Srbije da im se izruči Divjak koga je tamošnje pravosuđe teretilo za slučaj Dobrovoljačke ulice u Sarajevu.
"Dobar dan, drago Sarajevo. Ne mogu sakriti osećanja, jer pet meseci imao sam punu podršku od građana Sarajeva, najviše od mladih, od mog udruženja“, rekao je uzbuđeni i nasmijani Divjak po izlasku iz aviona.
Njega su nakon pet mjeseci u kućnom pritvoru u Austriji dočekali porodica, prijatelji i stipendisti njegove fonadcije "Obrazovanje gradi BiH" a penzionisanom generalu Armije BiH svečani doček ubrzo po dolasku organizovan je u sarajevskom Domu mladih.
U Domu mladih, Divjak je poručio da je 2. maja 1992. godine Armija BiH zaustavila četvrtu armiju svijeta, a da se 3. maja desio incident za koji neko treba da odgovara.
"Ako ja treba da odgovaram, onda evo me, ali da odgovaram pred onima koji su nadležni. Ovo je davno trebalo biti završeno, ali nekome to očito nije odgovaralo. Odbranili ste me vi koji ste ovdje," rekao je Divjak.
U izjavi za RSE prije polaska iz Beča za Sarajevo, Divjak je rekao kako mu je rečeno da je zahtjev odbijen i da je on od danas slobodan čovjek.
„Znate šta, čovek u momentu kada zna da je pobedio, kad je slobodan, zaboravlja sve ružne stvari, ima vremena da misli o dobrima, oni su to uvek bili. Oni koji nisu, oni će se pitati zašto je to sve dugo trajalo. Međutim, činjenica da je odbijen zahtev Tužilaštva Srbije je znak da u njihovim optužbama nema elemenata protiv bilo kakvih konotacija koje se odnose na moju krivicu za Dobrovoljačku“, ocjenjuje on.
Zahtjev za izručenje Divjaka Bosni i Hercegovini, autrijskom pravosuđu je uputilo Ministarstvo pravde BiH, a na zahtjev bh. Tužilaštva.
Divjak navodi kako o tome u petak nije bilo riječi. Na naše pitanje kako komentariše ponašanje vlasti u Bosni i Hercegovini, odnosno pravosudnih institucija prema njemu tokom proteklih nekoliko mjeseci, Divjak odgovara:
„Ako je ta vlast ambasador, onda mi je bilo na pomoći. Pretpostavimo da je to to – da je vlast pomogla preko ambasadora.“
RSE: A predstavnici Tužilaštva i Ministarstva pravde - vaš komentar na njihova ponašanja?
Divjak: To ćemo ostaviti za drugi put. Rekao sam - sad je trenutak da se radujem.
Ambasador BiH u Austriji Haris Hrle za RSE kazao je da se odlukom suda ukidaju sve restrikcije koje je Divjak imao u Austriji.
„Tokom dana očekujemo vraćanje kaucije davaocu. Ambasada je svim raspoloživim diplomatskim i konzularnim tehnikama i aktivnostima štitila državljanska prava Jovana Divjaka, razumijevajući državljanstvo pogotovo u slučaju politički motivirane optužnice“, izjavio je Hrle.
Građani glavnog grada BiH ovako komentarišu odluku austrijskog pravosuđa:
Bivši general Armije BiH uhapšen je na bečkom aerodromu 3. marta, prilikom putovanja za Bolonju.
Divjakovo hapšenje uslijedilo je na osnovu potjernice Srbije, u kojoj se, osim njega, tereti još 18 osoba iz BiH pod optužbom da su u maju 1992. godine počinile ratni zločin nad pripadnicima JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici.
Na temelju optužnice izdane su crvene Interpolove potjernice, koje je Interpol kasnije ukinuo, međutim, srbijanske vlasti nisu.
Profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravko Grebo:
"Dobro je što je ovaj slučaj okončan. Dobro je što Jovan Divjak dolazi u Sarajevo. Ali to nikoga ovdje ne oslobađa odgovornosti za greške koje su počinjene - jer možda Jovan Divjak nije posljednji čovjek koji će s one liste od 19 ljudi biti uhapšen nekada u budućnosti. I sa druge strane, da bh. pravosuđe, kao što su rekli Barašin i Čolak, istragu o Dobrovoljačkoj pokrenutu 2005. godine dovede do kraj. U tom trenutku kada imate presudu svaka krivica je res judikata, presuđena, i onda zaista svi ti ljudi koji su na toj listi ne moraju strahovati da neće biti uhapšeni u Beču, Amsterdamu, Štokholmu, u Njujorku, pa možda i u Zagrebu i u Beogradu."
Bivši član Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić:
"Ja sam s ponosom proveo 1.425 dana u opkoljenom Sarajevu i prkosio sam fašizmu. Ali sad sam ponovno četiri godine u zatočeništvu i osjećam se vrlo mizerno što me je moja domovina prodala. Dakle, dobro došao, Jovo, ali to bi možda morao biti dodatni motiv da BiH jednom zauvijek kaže Srbiji NE za ponašanje koje nije u skladu sa međunarodnim pravom."
Predsjednik Fondacije Istina Pravda Pomirenje Sinan Alić:
"Problem nastaje u činjenici što država BiH nema isti tretman prema svim svojim građanima. Vidjelo se to u slučaju Jurišić, u slučaju Ganić, u slučaju Divjak. I ja ne vjerujem da se neki sličan problem neće pojaviti sa nekim uslovno rečeno „običnim“ građaninom BiH. Definitivno, ne postoji strategija. Oni ne znaju kako odgovoriti na provokatorske poteze Beograda. I ako tome dodate smišljene poteze kao što je ovaj zahtjev za ekstradicijom Jovana Divjaka, a Barašin je sa Divjakom mogao popiti kafu svakog dana, u svakom trenutku usred Sarajeva - i onda on na kraju pošalje zahtjev za ekstradiciju. Nije čovjek osumnjičen, nije čovjek optužen, a procedura za ekstradiciju je svakom normalnom čovjeku jasna. Jedino nije bila jasna Barašinu."
Nekadašnji član SDP-a, sada predsjednik Socijaldemokratske unije Miro Lazović:
"Također sam kritičan prema srbijanskoj zvaničnoj politici koja u slučajevima Dobrovoljačka i Tuzlanska kolona pokušava na neki način izjednačiti branioce sa onima koji su napadali Sarajevo i BiH. To je otvoreno i rekao Tadić prilikom posjete Sarajevu kada je slučaj Ganića i Divjaka gotovo izjednačio sa Mladićem i Karadžićem, što je bilo nedopustivo. Nije bilo nikakve reakcije od članova Predsjedništva i vladajućih struktura, što govori da u BiH nema potrebne državničke svijesti koje su spremne i sposobne braniti čast i ponos branioca.“
Austrijsko pravosuđe prethodno je, ocijenivši da nema garancija za pošteno suđenje, odbacilo zahtjev Srbije da im se izruči Divjak koga je tamošnje pravosuđe teretilo za slučaj Dobrovoljačke ulice u Sarajevu.
"Dobar dan, drago Sarajevo. Ne mogu sakriti osećanja, jer pet meseci imao sam punu podršku od građana Sarajeva, najviše od mladih, od mog udruženja“, rekao je uzbuđeni i nasmijani Divjak po izlasku iz aviona.
Njega su nakon pet mjeseci u kućnom pritvoru u Austriji dočekali porodica, prijatelji i stipendisti njegove fonadcije "Obrazovanje gradi BiH" a penzionisanom generalu Armije BiH svečani doček ubrzo po dolasku organizovan je u sarajevskom Domu mladih.
U Domu mladih, Divjak je poručio da je 2. maja 1992. godine Armija BiH zaustavila četvrtu armiju svijeta, a da se 3. maja desio incident za koji neko treba da odgovara.
"Ako ja treba da odgovaram, onda evo me, ali da odgovaram pred onima koji su nadležni. Ovo je davno trebalo biti završeno, ali nekome to očito nije odgovaralo. Odbranili ste me vi koji ste ovdje," rekao je Divjak.
U izjavi za RSE prije polaska iz Beča za Sarajevo, Divjak je rekao kako mu je rečeno da je zahtjev odbijen i da je on od danas slobodan čovjek.
„Znate šta, čovek u momentu kada zna da je pobedio, kad je slobodan, zaboravlja sve ružne stvari, ima vremena da misli o dobrima, oni su to uvek bili. Oni koji nisu, oni će se pitati zašto je to sve dugo trajalo. Međutim, činjenica da je odbijen zahtev Tužilaštva Srbije je znak da u njihovim optužbama nema elemenata protiv bilo kakvih konotacija koje se odnose na moju krivicu za Dobrovoljačku“, ocjenjuje on.
Divjak: Čovek u momentu kada zna da je pobedio, kad je slobodan, zaboravlja sve ružne stvari, ima vremena da misli o dobrima.
Zahtjev za izručenje Divjaka Bosni i Hercegovini, autrijskom pravosuđu je uputilo Ministarstvo pravde BiH, a na zahtjev bh. Tužilaštva.
Divjak navodi kako o tome u petak nije bilo riječi. Na naše pitanje kako komentariše ponašanje vlasti u Bosni i Hercegovini, odnosno pravosudnih institucija prema njemu tokom proteklih nekoliko mjeseci, Divjak odgovara:
„Ako je ta vlast ambasador, onda mi je bilo na pomoći. Pretpostavimo da je to to – da je vlast pomogla preko ambasadora.“
RSE: A predstavnici Tužilaštva i Ministarstva pravde - vaš komentar na njihova ponašanja?
Divjak: To ćemo ostaviti za drugi put. Rekao sam - sad je trenutak da se radujem.
Ambasador BiH u Austriji Haris Hrle za RSE kazao je da se odlukom suda ukidaju sve restrikcije koje je Divjak imao u Austriji.
„Tokom dana očekujemo vraćanje kaucije davaocu. Ambasada je svim raspoloživim diplomatskim i konzularnim tehnikama i aktivnostima štitila državljanska prava Jovana Divjaka, razumijevajući državljanstvo pogotovo u slučaju politički motivirane optužnice“, izjavio je Hrle.
Građani glavnog grada BiH ovako komentarišu odluku austrijskog pravosuđa:
Bivši general Armije BiH uhapšen je na bečkom aerodromu 3. marta, prilikom putovanja za Bolonju.
Divjakovo hapšenje uslijedilo je na osnovu potjernice Srbije, u kojoj se, osim njega, tereti još 18 osoba iz BiH pod optužbom da su u maju 1992. godine počinile ratni zločin nad pripadnicima JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici.
Na temelju optužnice izdane su crvene Interpolove potjernice, koje je Interpol kasnije ukinuo, međutim, srbijanske vlasti nisu.
Reakcije na povratak Divjaka
Reakcije na povratak Divjaka
Profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravko Grebo:
"Dobro je što je ovaj slučaj okončan. Dobro je što Jovan Divjak dolazi u Sarajevo. Ali to nikoga ovdje ne oslobađa odgovornosti za greške koje su počinjene - jer možda Jovan Divjak nije posljednji čovjek koji će s one liste od 19 ljudi biti uhapšen nekada u budućnosti. I sa druge strane, da bh. pravosuđe, kao što su rekli Barašin i Čolak, istragu o Dobrovoljačkoj pokrenutu 2005. godine dovede do kraj. U tom trenutku kada imate presudu svaka krivica je res judikata, presuđena, i onda zaista svi ti ljudi koji su na toj listi ne moraju strahovati da neće biti uhapšeni u Beču, Amsterdamu, Štokholmu, u Njujorku, pa možda i u Zagrebu i u Beogradu."
Bivši član Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić:
"Ja sam s ponosom proveo 1.425 dana u opkoljenom Sarajevu i prkosio sam fašizmu. Ali sad sam ponovno četiri godine u zatočeništvu i osjećam se vrlo mizerno što me je moja domovina prodala. Dakle, dobro došao, Jovo, ali to bi možda morao biti dodatni motiv da BiH jednom zauvijek kaže Srbiji NE za ponašanje koje nije u skladu sa međunarodnim pravom."
Predsjednik Fondacije Istina Pravda Pomirenje Sinan Alić:
"Problem nastaje u činjenici što država BiH nema isti tretman prema svim svojim građanima. Vidjelo se to u slučaju Jurišić, u slučaju Ganić, u slučaju Divjak. I ja ne vjerujem da se neki sličan problem neće pojaviti sa nekim uslovno rečeno „običnim“ građaninom BiH. Definitivno, ne postoji strategija. Oni ne znaju kako odgovoriti na provokatorske poteze Beograda. I ako tome dodate smišljene poteze kao što je ovaj zahtjev za ekstradicijom Jovana Divjaka, a Barašin je sa Divjakom mogao popiti kafu svakog dana, u svakom trenutku usred Sarajeva - i onda on na kraju pošalje zahtjev za ekstradiciju. Nije čovjek osumnjičen, nije čovjek optužen, a procedura za ekstradiciju je svakom normalnom čovjeku jasna. Jedino nije bila jasna Barašinu."
Nekadašnji član SDP-a, sada predsjednik Socijaldemokratske unije Miro Lazović:
"Također sam kritičan prema srbijanskoj zvaničnoj politici koja u slučajevima Dobrovoljačka i Tuzlanska kolona pokušava na neki način izjednačiti branioce sa onima koji su napadali Sarajevo i BiH. To je otvoreno i rekao Tadić prilikom posjete Sarajevu kada je slučaj Ganića i Divjaka gotovo izjednačio sa Mladićem i Karadžićem, što je bilo nedopustivo. Nije bilo nikakve reakcije od članova Predsjedništva i vladajućih struktura, što govori da u BiH nema potrebne državničke svijesti koje su spremne i sposobne braniti čast i ponos branioca.“