Divjak će morati ostati u Austriji još namanje 15 dana.
Jovan Divjak pušten je na slobodu, kazao je BIRN-Justice Reportu Edin Bećarević, sekretar udruženja „Obrazovanje gradi BiH“.
Divjak je pušten uz kauciju, a to je za RSE potvrdio i Haris Hrle, ambasador BiH u Austriji, koji nije želio reći o kojem iznosu se radi.
"Ja mogu potvrditi da je general Divjak pušten uz kauciju i u ovom trenutku mi idemo prema Beču", rekao je Hrle za RSE u utorak u popodnevnim časovima-
Na Prvoj vanrednoj sjednici, Vlada Kantona Sarajevo je obezbijedila sredstva za kauciju za odbranu sa slobode penzionisanog generala Armije Republike Bosne i Hercegovine Jovana Divjaka kojeg je 3. marta, prema srbijanskoj međunarodnoj potjernici, privela austrijska policija nakon čega mu je Sud u Beču odredio ekstradicijski pritvor, saopšteno je ranije u utorak iz Press službe Kantona Sarajevo.
Divjak je uhapšen je 3. marta u Austriji po difuznoj potjernici Republike Srbije, koja ga sumnjiči za učešće u napadu na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu kada je stradalo nekoliko osoba. Divjaku je u petak, 4. marta, određen pritvor.
Die Presse: Dobrovoljačka nije u Srbiji
Da je bilo više hrabrih pripadnika JNA, kakav je Jovan Divjak, koji su bili spremni napustiti redove Armije odgovorne za zločine i etničko čišćenje, bosanski bi rat bio pošteđen 100 hiljada mrtvih duša, piše u komentaru od utorka austrijski list Die Presse.
Jovan Divjak jedini je srbijanski general koji je ostao u Sarajevu da brani ovaj grad od agresije.
Danas ga njegov rodni Beograd optužuje da je učestvovao u zločinu nad vojnicima JNA prilikom povlačenja trupa iz Sarajeva. Tom je događaju, piše bečki dnevnik predhodio jedini pokušaj JNA da grad stavi pod svoju kontrolu.
U bombardovanju je pola Sarajeva ostalo bez telefona jer je zapaljena glavna pošta, uništen je tramvajski saobraćaj, a predsjednik tadašnjeg Predsjedništva, Alija Izetbegović je kidnapiran.
Ista se ta JNA samo dan kasnije, u maju 1992. godine, preobukla u armiju bosanskih Srba koja je narednih tri i po godine držala Sarajevo pod opsadom.
U toj ranoj fazi nije postojala koherentna bh. Armija. Prije se moglo govoriti o kaotičnoj grupi sastavljenoj od dobrovoljaca, Izetbegovićevih partijskih sljedbenika, ali i sitnih kriminalaca bez centralne komande, podsjeća Die Presse na situaciju u kojoj se desio napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Haški je Tribunal još prije mnogo godina ispitao ovaj slučaj i nije podigao nikakvu optužnicu ni protiv Divjaka, ni protiv ostalih bosankih, bilo vojnih, bilo političkih lidera.
Samim tim je još čudnije da se srbijansko Tužilaštvo proglasilo nadležnim za ovaj slučaj.
Dobrovoljačka ulica nije u Srbiji, žrtve su pripadnici Jugoslavenske, a ne neke srbijanske armije i dolaze iz raznih krajeva nekadašnje Jugoslavije.
Potpuno je dakle nejasno na temelju čega bi to srbijanski sud trebao biti nadležan za ovaj slučaj. Pogotovu što se Srbija godinama trudi uvjeriti sve da nije učestvovala u ratu u BiH.
Komentar lista Die Presse, objavljen nekoliko sati prije nego što je Divjak pušten da se brani sa slobode, možete pročitati OVDJE.
Slučaj Divjak
Dosije Dobrovoljačka: Svjedočenja, snimci dešavanja, analize i komentari.
Slučaj Divjak
Divjak je rođen 1937. godine u Beogradu i uoči rata u BiH je bio pukovnik JNA. Po izbijanju sukoba u aprilu 1992. godine priključio se Teritorijalnoj odbrani BiH i postavljen je za zamjenika komandanta i na toj poziciji ostaje i nakon formiranja Armije BiH.
Divjak je među najomiljenijim komandantima Armije BiH i braniteljima Sarajeva i BiH.
Nakon penzionisanja 1998. godine, postaje aktivan u nevladinom sektoru i javnom životu i vodi Udruženje Obrazovanje gradi BiH. Uživa ugled kao skromna i visoko moralna osoba posvećena pomoći ugroženim i obespravljenim.
Divjak je dobitnik francuskog ordena Legije časti.
Intervju Omera Karabega sa generalom Divjakom o događajima u Dobrovoljačkoj možete pročitati kao i pogledati videa iz Dobrovoljačke ovdje.
Divjakovo hapšenje se desilo godinu i dva dana nakon Ganićevog hapšenja u Londonu.
Londonski sud je 27. jula prošle godine odbio Ganićevo izručenje Srbiji uz obrazloženje da se radi o politički motiviranom procesu. U Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu su odbacili ove tvrdnje i odbili su obustaviti postupke za slučaj Dobrovoljačka.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je optužilo 19 osoba za ratni zločin zbog komandne odgovornosti i ućešća u događajima u Dobrovoljačkoj ulici.
Tri osobe više nisu žive a među ostalima na spisku su i bivši tadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kuljić, komandant Štaba TO RBiH Hasan Efendić, zamjenik šefa MUP-a RBiH Jusuf Pušina, oficir Armije BiH Fikret Muslimović, komandant Specijalne jedinice policije Dragan Vikić, osnivač Zelenih beretki Emin Švrakić i osnivač Patriotske lige Zaim Backović.
***********
