Piše: Robert Coalson i North.Realities Radija Slobodna Evropa
Aleksandr Skobov (66) bio je trn u oku autoritarnim vladama više od četiri decenije, kako tokom sovjetske ere tako i za vrijeme duge vladavine predsjednika Vladimira Putina.
Trenutno je u istražnom zatvoru u Sankt Peterburgu, prijeti mu zatvorska kazna i ne pomišlja na kompromis, piše Radio Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Načelno odbijam da poštujem fašističke zakone", rekao je za RSE krajem prošlog mjeseca, nedugo nakon što ga je ruska vlada 22. marta proglasila "stranim agentom".
Kazao je da ne namjerava da ulazi u rasprave sa vladom, da neće pokušavati da dokaže svoju nevinost, kao i da neće pisati nikakve finansijske izvještaje za njih.
"Kazneni postupak mogao bi da bude pokrenut u svakom trenutku", zaključio je tada.
I bio je u pravu: uhapšen je 3. aprila pod optužbom za "opravdavanje terorizma" zbog objave na društvenim mrežama o ukrajinskim napadima na Krimski most koji povezuje Rusiju sa ukrajinskom regijom Krim, koju je Moskva okupirala 2014.
Narednog dana, sud u Sankt Peterburgu odredio mu je istražni pritvor od najmanje dva mjeseca.
"Ako pogledate bilo koji od mojih članaka ili YouTube videa, možete pronaći cijeli niz mogućih optužbi: diskreditovanje vojske, podsticanje mržnje i neprijateljstva, opravdavanje terorizma, rehabilitacija nacizma", rekao je Skobov u intervjuu od 31. aprila dodajući da je direktno izjednačavao djelovanje Staljinovog sa Hitlerovim režimom tokom Drugog svjetskog rata.
Drugi razlog za progon Skobova, kako vjeruju njegove pristalice, je njegova vodeća uloga u Forumu Slobodne Rusije.
Riječ je o grupi uglavnom prognanih opozicionih ličnosti koju su osnovali bivši svjetski šahovski prvak Gari Kasparov i aktivista Ivan Tjutrin 2016. godine, a koja je proglašena "nepoželjnom" u Rusiji .
Ako ga optuže za učestvovanje u "nepoželjnoj" organizaciji, prijeti mu kazna do šest godina zatvora.
"Član sam savjeta Foruma i često učestvujem u njegovim emisijama. Pomažem u pisanju zvaničnih izjava i saopštenja. Nekoliko njih sam napisao sam. Aktivno sam uključen i ne namjeravam da stanem", rekao je Skobov za RSE.
On je kazao da ga je grupa privukla jer je "to bila jedina opoziciona organizacija koja je kategorički odbacila ideju mirne transformacije Putinove diktature prema demokratiji kroz procedure koje je ta diktatura uspostavila".
"To je bila jedina organizacija koja je, počevši od aneksije Krima, nedvosmisleno stala uz Ukrajinu kao žrtvu agresije. Pokušavamo da pomognemo ukrajinskoj vojsci i ruskim dobrovoljnim formacijama koje se bore s njima", dodao je.
Nakon što je Skobov uhapšen, pisac i kritičar Mikhail Berg na Facebooku je naveo da Skobov pati od "nepodnošljivog straha od straha".
"I zato bira najbolnije oblike kritike vlasti. Viče, iako vlast već odavno uništava ljude zbog šaputanja ili čak zbog otvaranja usta", napisao je.
Paralelni životi
Rođen u Lenjingradu 1957. godine, kako se tada zvao Sankt Peterburg, Skobov je prvi put učestvovao u demonstracijama protiv vlade kada je imao 19 godina.
Uoči 25. kongresa Sovjetske komunističke partije, on i drugi članovi ilegalne grupe bacili su sa krova zgrade u centru grada oko 100 letaka pozivajući na "humanistički socijalizam".
Nekoliko demonstranata izbačeno je sa svojih univerziteta, ali Skobov, student prve godine istorije na Lenjingradskom državnom univerzitetu "prošao je" samo sa disciplinskim sastankom sa Svesaveznim lenjinskim komunističkim savezom omladine.
U oktobru 1978. uhapšen je zbog izdavanja antivladinog časopisa pod nazivom "Perspektive".
Proveo je pola godine u zatvoru KGB-a prije nego što je osuđen na prisilno psihijatrijsko liječenje.
"Kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih, politički zatvorenici u sovjetskim psihijatrijskim bolnicama rijetko su bili podvrgnuti prisilnom liječenju, iako je takvih slučajeva, naravno, bilo", rekao je Skobov.
"Ali tretiran sam više-manje dobro. Većina doktora sa kojima sam se susreo pokušavala je da izbjegne ulogu dželata."
U zatvoru je proveo tri godine.
- Kritičari ruskog rata u Ukrajini na zatvorskoj 'vrtešci'
- Lista je duga: Rusi koji su umrli nakon sukoba sa Kremljom
Godine 1982. ponovno je osuđen na psihijatrijsko liječenje, ovog puta zbog članka u samizdat formatu, u kojem je branio bivšeg čileanskog socijalističkog predsjednika Salvadora Allendea, koji je umro u nerazjašnjenim okolnostima 1973. i kritikovao desničarskog diktatora generala Augusta Pinocheta.
Taj je članak ocijenjen kao "antisovjetska propaganda".
Ovog puta Skobov je proveo pet godina u bolnici prije nego što je pušten u ljeto 1987. tokom početne faze kampanje liberalizacije sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova.
Na mnogo načina, Skobov i Putin su u tom razdoblju vodili paralelne živote.
Putin je rođen u Lenjingradu gotovo tačno pet godina prije Skobova i studirao je na Lenjingradskom državnom univerzitetu neposredno prije njega.
Ipak, dok se Skobov protivio autoritarizmu, Putin se pridružio tajnoj policiji KGB-a.
Zvanična biografija ruskog predsjednika insistira da je Putin oduvijek radio za Prvu upravu KGB-a, koja je sprovodila protivobavještajne operacije.
Međutim, godinama se priča da je neko vrijeme radio u Petoj upravi, koja je bila odgovorna za suzbijanje unutrašnjih i procesuiranje političkih neistomišljenika.
U to vrijeme, u tom odjelu visokopozicioniran je bio Viktor Čerkesov, dugogodišnji član Putinovog internog kruga i njegov zamjenik dok je 1990-ih, vodio Federalnu bezbjednosnu službu, organizaciju nasljednicu KGB-a.
Novinar i istraživač Konstantin Šolmov objavio je 2022. fotografiju arhivskog dokumenta KGB-a iz 1976. godine za koju je rekao da je izložena u Muzeju političke istorije u Stankt Petersburgu.
U tom dokumentu, odnosno protokolu pretrage rezidencije lenjingradskog umjetnika i disidenta Olega Volkova, imenovan je "poručnik Putin" kao jedan od službenka koji su vršili pretragu.
Godine 2013. pojavio se niz fotografija koje prikazuju demonstracije u Lenjingradu 1989. tokom kojeg su operativci KGB-a uz upotrebu sile pritvorili disidenta Valerija Terehova.
Jedan od muškaraca na fotografiji podsjeća na Putina.
Kremlj je kasnije negirao da je taj čovjek Putin, rekavši da je budući predsjednik Rusije već poslat u Istočnu Njemačku 1989. godine.
Istaknuti aktivista za ljudska prava Aleksandr Čerkasov iz zabranjene grupe za ljudska prava Memorial izjavio je za novinsku kuću Agentstvo ranije ovog mjeseca kako vjeruje da je Putin bio umiješan u istragu Skobova.
Tvrdi da mu je Skobov rekao da je Putin nadzirao njegov stan u Lenjingradu u novembru 1982. kada su se istaknuti disidenti okupili na proslavi njegovog rođendana.
Uprkos sverastućoj opasnosti nakon što je proglašen "stranim agentom", Skobov je odbio da razmišlja o emigraciji.
"Neću odustati", poručio je.
Ističe da danas u Rusiji "svako ko se ne slaže s Putinovim nacističkim režimom" rizikuje čak i ako se stvarno ne ističe ili ne nastupa javno.
"Budući da je režim već napravio transformaciju iz 'hibridnog totalitarnog' u totalitarni, ne zahtijeva samo ćutnju od svojih lojalnih podanika, već i aktivno učestovanje, a čak i izbjegavanje može biti opasno."
Sumnjiva smrt opozicionog lidera Alekseja Navaljnog u zatvoru 16. februara bila je "očekivana", rekao je Skobov.
"Navaljni se neprestano smijao (Putinu) u lice, a diktator to ne može da podnese", dodao je.
"Nažalost, ne mislim da će to biti posljednja smrt političkog zatvorenika u Putinovoj Rusiji."
Facebook Forum