Autor: Elvir Bucalo
Snažna diplomatska služba - vanjski servis EU, čije formiranje je najavila specijalna predstavnica EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton) takođe bi mogla odigrati značajnu ulogu u provođenju nove međunarodne strategije za BIH. Naime, ovih se dana dovršavaju radovi na najvećoj diplomatskoj mašineriji koju je svijet vidio - ukupno sedam hiljada ljudi će učestvovati u radu Evropskog vanjskog servisa, instituciji koja će biti „mozak svih akcija" Unije izvan njenih granica - od Afganistana do Kine, od Amerike do Zapadnog Balkana.
Nije teško naći razloge zašto Uniji treba Vanjski servis - neko je u jednom od brojnih dokumenata koji opravdavaju njegovo stvaranje rekao i to kako ono što je Unija nekada predstavljala na svjetskom tržištu i u globalnom bruto-nacionalnom dohotku, danas nije isto - sa 28 posto njen udio je na globalnom planu spao na tek dvadesetak - snažno naprijed grabe Kina, Indija i ostale nove ekonomije. A povući paralelu između ekonomije i politike nije teško.
Prepoznali su to i u Evropskom parlamentu gdje, ipak, upozoravaju. Član Evropskog parlamenta iz Rumunije, Adrian Severin:
"Treba nam institucija koja bi trebala biti primjer budžetske efikasnosti - ne možemo stvarati servis koji će u sebi sačuvati stara nacionalna nadmetanja ili postojeću birokratsku strukturu."
Članica Evropskog parlamenta iz Belgije, Annemie Neyts-Uyttebroeck:
"Ne možemo sebi priuštiti činjenicu da je prošle jeseni EU nestala sa svjetske pozornice. Nema tih okolnosti pod kojima bismo to mogli dozvoliti, jer svijet, očito, na nas neće čekati."
Previše moći, premalo kredibiliteta
Dakle, ne čekajući rok koji ističe krajem ovog mjeseca, gđa Ashton je protekle sedmice izašla u javnost sa svojim zvaničnim prijedlogom – izgleda - organizacije i, što je posebno važno, moći kakva će Servisu i njoj, koja će, i pored budućeg generalnog sekretara Servisa, vući njegove ključne konce, stajati na raspolaganju.
Kako moć znači novac, i obratno, Komisija sa svoje strane nije željela lako prepustiti budžet od oko 30 milijardi eura, koliko je odvojeno za razvoj van evropskih granica, a čime je sama do juče raspolagala. Baronesa Ashton je svojom šemom rada Vanjskog servisa stavila tačku na to pitanje - ona i Servis će novac raspoređivati, a Komisija će se brinuti za implementaciju.
Više borbe se očekuje kada je riječ o tome ko će i kako biti zastupljen u novoj službi - države članice su iskazale neočekivan interes za to, a sama visoka predstavnica obećava poštenu zastupljenost svih kategorija, zadržavajući pravo da sama bira i odobrava postavljenje ključnih zvaničnika, poput evropskih visokih predstavnika i šefova misija na 136 lokacija širom svijeta, obećavajući direktan lanac komande nad vojnim misijama EU.
Istina, još uvijek ostaje nejasna podjela moći i ovlaštenja Komisije i visoke predstavnice na terenu, kao i otvorena kritika Parlamenta da će ljudi oko gđe Ashton, poput generalnog sekretara, imati previše moći, a premalo političkog kredibiliteta. Ipak, to nije suština, naglašava visoka predstavnica EU, Catherine Ashton:
"Suština je da je način na koji već sada Unija radi u mnogim zemljama bitno značajniji i veći nego što je to slučaj sa tradicionalnom diplomatijom. Mi nastojimo sve to spojiti, učiniti koherentnijim. Slično je i ako na Uniju gledate izvana - ne vidite Vijeće ili Komisiju, ne vidite različite stvari, već vidite Evropu. Vidite je objedinjenu na takav način kakav je čini efikasnijom.“
Gotovo da je nepotrebno napominjati - novi diplomatski aparat EU imaće značajnu ulogu i na našem prostoru kada se, a očekuje se do kraja godine, uspostavi njegova puna funkcionalnost - Evropljani će biti sposobni djelovati brže i efikasnije. Međutim, u politici, kao i plesu, važi pravilo: za tango je potrebno dvoje.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Piratstvo u BiH je unosan posao
„Neću tuđe – hoću svoje“
Održan seminar o aplikacijama za evropske fondove
Evropski bankarski standardi za BiH
Nove međunarodne inicijative za bh. reforme
Snažna diplomatska služba - vanjski servis EU, čije formiranje je najavila specijalna predstavnica EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton) takođe bi mogla odigrati značajnu ulogu u provođenju nove međunarodne strategije za BIH. Naime, ovih se dana dovršavaju radovi na najvećoj diplomatskoj mašineriji koju je svijet vidio - ukupno sedam hiljada ljudi će učestvovati u radu Evropskog vanjskog servisa, instituciji koja će biti „mozak svih akcija" Unije izvan njenih granica - od Afganistana do Kine, od Amerike do Zapadnog Balkana.
Nije teško naći razloge zašto Uniji treba Vanjski servis - neko je u jednom od brojnih dokumenata koji opravdavaju njegovo stvaranje rekao i to kako ono što je Unija nekada predstavljala na svjetskom tržištu i u globalnom bruto-nacionalnom dohotku, danas nije isto - sa 28 posto njen udio je na globalnom planu spao na tek dvadesetak - snažno naprijed grabe Kina, Indija i ostale nove ekonomije. A povući paralelu između ekonomije i politike nije teško.
Prepoznali su to i u Evropskom parlamentu gdje, ipak, upozoravaju. Član Evropskog parlamenta iz Rumunije, Adrian Severin:
"Treba nam institucija koja bi trebala biti primjer budžetske efikasnosti - ne možemo stvarati servis koji će u sebi sačuvati stara nacionalna nadmetanja ili postojeću birokratsku strukturu."
Članica Evropskog parlamenta iz Belgije, Annemie Neyts-Uyttebroeck:
"Ne možemo sebi priuštiti činjenicu da je prošle jeseni EU nestala sa svjetske pozornice. Nema tih okolnosti pod kojima bismo to mogli dozvoliti, jer svijet, očito, na nas neće čekati."
Previše moći, premalo kredibiliteta
Dakle, ne čekajući rok koji ističe krajem ovog mjeseca, gđa Ashton je protekle sedmice izašla u javnost sa svojim zvaničnim prijedlogom – izgleda - organizacije i, što je posebno važno, moći kakva će Servisu i njoj, koja će, i pored budućeg generalnog sekretara Servisa, vući njegove ključne konce, stajati na raspolaganju.
Kako moć znači novac, i obratno, Komisija sa svoje strane nije željela lako prepustiti budžet od oko 30 milijardi eura, koliko je odvojeno za razvoj van evropskih granica, a čime je sama do juče raspolagala. Baronesa Ashton je svojom šemom rada Vanjskog servisa stavila tačku na to pitanje - ona i Servis će novac raspoređivati, a Komisija će se brinuti za implementaciju.
Više borbe se očekuje kada je riječ o tome ko će i kako biti zastupljen u novoj službi - države članice su iskazale neočekivan interes za to, a sama visoka predstavnica obećava poštenu zastupljenost svih kategorija, zadržavajući pravo da sama bira i odobrava postavljenje ključnih zvaničnika, poput evropskih visokih predstavnika i šefova misija na 136 lokacija širom svijeta, obećavajući direktan lanac komande nad vojnim misijama EU.
Istina, još uvijek ostaje nejasna podjela moći i ovlaštenja Komisije i visoke predstavnice na terenu, kao i otvorena kritika Parlamenta da će ljudi oko gđe Ashton, poput generalnog sekretara, imati previše moći, a premalo političkog kredibiliteta. Ipak, to nije suština, naglašava visoka predstavnica EU, Catherine Ashton:
"Suština je da je način na koji već sada Unija radi u mnogim zemljama bitno značajniji i veći nego što je to slučaj sa tradicionalnom diplomatijom. Mi nastojimo sve to spojiti, učiniti koherentnijim. Slično je i ako na Uniju gledate izvana - ne vidite Vijeće ili Komisiju, ne vidite različite stvari, već vidite Evropu. Vidite je objedinjenu na takav način kakav je čini efikasnijom.“
Gotovo da je nepotrebno napominjati - novi diplomatski aparat EU imaće značajnu ulogu i na našem prostoru kada se, a očekuje se do kraja godine, uspostavi njegova puna funkcionalnost - Evropljani će biti sposobni djelovati brže i efikasnije. Međutim, u politici, kao i plesu, važi pravilo: za tango je potrebno dvoje.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Piratstvo u BiH je unosan posao
„Neću tuđe – hoću svoje“
Održan seminar o aplikacijama za evropske fondove
Evropski bankarski standardi za BiH
Nove međunarodne inicijative za bh. reforme
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
