Mijenja li se u Hrvatskoj odnos prema antifašizmu? Mišljenja su podijeljena - ali čuju se upozorenja da u Hrvatskoj sada dolazi na naplatu školstvo iz devedesetih godina, kada se djecu krivo učilo, ne samo o razdoblju Drugog svjetskog rata, nego i o mnogim drugim stvarima. Sa druge strane, postavlja su pitanje - koje su vrijednosti antifašizma danas?
Jedan od prvih poteza novoizabrane hrvatske predsjednice, Kolinde Grabar - Kitarović, bilo je vraćanje Titove biste iz predvorja njezine rezidencije na Pantovčaku natrag u Muzej Hrvatskog zagorja, potez koji je - istini za volju - pripremao već njezin prethodnik Ivo Josipović.
Dobro je što mediji sve rjeđe prešućuju skandiranje ustaškog pozdrava na nogometnim stadionima, međutim nogometna organizacija nije osudila Dinamovog kapetana, Josipa Šimunića, kada je nakon utakmice hrvatske reprezentacije sa Norveškom pred godinu i po poveo skandiranje "Za dom - spremni!" Saborski zastupnik Glavaševe stranke, Dinko Burić, zastupnika srpske manjine Milorada Pupovca usred Sabora naziva četnikom, što je izazvalo zgražanje, ali ne i oštru osudu.
Mijenja li se u Hrvatskoj odnos prema antifašizmu, nakon što je u dvijetisućitima uspostavljena izvjesna civilizacijska razina tog odnosa, a u školskim udžbenicima se više ne falsificira povijest, pitali smo bivšeg hrvatskog predsjednika od 2000. do 2010. godine i počasnog predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, Stjepana Mesića, koji je oduvijek bio posebno osjetljiv na iskrivljavanje povijesti i dovođenje u pitanje antifašističkih vrijednosti.
"Mislim da se mijenja u izvjesnom smislu jer upravo ono školstvo, koje je bilo poslije devedesete, sada vidimo kako izgleda u realizaciji. Naime, ako su djeca krivo učila u školi, ne samo o Drugom svjetskom ratu, nego i o mnogim drugim stvarima, onda to sada vidimo na našim stadionima. Tu je najlakše uočiti što se u stvari događa u jednom društvu. Ako vidite stadion na kojem se skandira - Ubij Srbina, ili ako vidite stadion u Srbiji gdje se skandira - Ubij Hrvata, da Šiptar nema brata, to je isto. Pogreška je bila u organizaciji školstva, u organizaciji nastave, u organizaciji predmeta koji se izučavaju", navodi Mesić.
Mesić je, ipak, optimističan jer se pokušava promijeniti nešto što se ne može promijeniti.
"Povijest se ne može mijenjati. Može se ukloniti bista, može se ukloniti ovaj ili onaj spomenik, ali u povijesti se dogodilo samo ono što se dogodilo", kaže Stjepan Mesić.
Međutim, Slavko Goldstein - pisac, nakladnik i nekadašnji partizan - je drugačijeg mišljenja.
"Ne bih rekao da se mijenja. U Hrvatskoj je još uvijek prilično jak antifašizam. Mijenja se to da su desnica i ekstremna desnica glasnije, koje su i prije imale rezerve prema antifašizmu i drugačija mišljenja. One su sada glasnije i zato se čini da je zemlja više sklonija fašizmu nego prije, što mislim da nije točno", tvrdi Goldstein.
Koji su razlozi za to?
"Radi se o predizbornoj atmosferi sa kojom desnica okuplja svoju momčad. Radi se i o tome da je to reakcija desnice na staro razdoblje kada nisu smjeli govoriti. Na to jačanje navale desnice, ljevica se nije trudila da oko antifašizma i suočavanja sa prošlošću hitno razjasni šta je šta", kaže Slavko Goldstein.
Dio tog posla pokušao je obaviti naš sugovornik. Pred izlaskom iz tiska je opsežna studija koju je napisao, zajedno sa sinom Ivom, gdje predlaže novu interpretaciju odnosa Tita i antifašizma.
"Tito je bio vođa antifašističkog, gerilskog, pa onda ratničkoga pokreta, jedinstvenoga, najjačega, najeksponiranijega u okupiranoj Evropi. Poslije rata je jedno vrijeme bio staljinist, ali uvijek je ostao, i u blaženom komunizmu, i antifašist, ali i čovjek koji ograničava slobodu. Zbog toga nije potpuni zagovornik ljudskih prava. Utoliko je i njegov antifašizam, kojeg je on imao, doživotno oslabljen i on danas više nije zastava antifašizma", kaže Goldstein.
Da li na tom fonu, predsjednik Lige antifašista Hrvatske Zoran Pusić je kazao kako sada u Hrvatskoj postoje ozbiljni znakovi mijenjanja odnosa prema antifašizmu i put prema jednom totalitarizmu, međutim nije se uopće želio baviti prošlošću, nego isključivo - sadašnjošću.
"Antifašizam je prije svega obrana vrijednosti u obrani zbog kojih je antifašizam nastao. Prema tome, to da se propisuju vrijednosti je apsolutno put prema jednom totalitarizmu", navodi Pusić.
On propisivanje vrijednosti prepoznaje u prijedlogu jednog od najutjecajnijih sudaca, Ivana Turudića, da se izmijeni Kazneni zakon na način da se zatvorom od tri do pet godina kažnjava one koji dovode u pitanje karaktera Domovinskog rata, dakle ako se primjerice kaže da je rat bio građanski, a akcija "Oluja" etničko čišćenje, ili pak u izjavi šefa HDZ-a, Tomislava Karamarka, na jednom skupu pred godinu dana, kada je kazao "kako će se - kada oni dođu na vlast - o Domovinskom ratu, braniteljima, Tuđmanu i Šušku, moći govoriti što god hoće u svojoj kući ili dvorištu, ali na javnoj sceni - sigurno ne."
