Građani BiH za ublažavanje depresije, nesanice i drugih psihičkih poremećaja u prošloj godini potrošili su oko 21 milion KM.
Psiholozi smatraju da su razlozi za ovoliku potrošnju antidepresiva cjelokupna situacija u BiH, neimaština, nezaposlenost i posljedice rata. Pokušali smo saznati šta najviše tišti Bosance i Hercegovce. Većina, naravno, smatra da su bh. političari krivi za sve.
„Vjerujte da dođe čovjek do leksaurina - i više od leksaurina.“
Ova građanka Tuzle samo je jedna od hiljade onih koji smatraju da je život u Bosni i Hercegovini moguće podnijeti jedino uz antidepresive. Dok domaći političari uz dogovor jedni druge zabavljaju i djele osmijehe i na takav način očito uspijevaju da odagnaju stres, ili ih jednostavno nije briga, građani kupuju tablete da bi podnijeli surovu stvarnost.
Loša ekonomska situacija, besperspektivnost, visok stepen nezaposlenosti, posttraumatski stresni poremećaj neki su od glavnih razloga zbog kojih je sve više onih koji koriste različite lijekove za smirenje. Zbog svega toga ni podatak da su u prošloj godini građani BiH za ublažavanje depresije, nesanice i drugih psihičkih poremećaja potrošili oko 21 milion KM Sarajlijama nije začuđujući, već potpuno normalan:
„Ma kako neće biti kad nam je situacija ovakva kakva jeste. Ljudi teško žive, porodice su rasturene, ljudi su bačeni s kraja na kraj zemlje - sama situacija je šizofrenična zaista.“
„Sve više će ih biti, čini mi se, situacija je takva da su svi u svom nekom svijetu - nedostatak druženja, novca, svega - situacija kompletna u državi.“
„Popijete jednu tabletu za smirenje, bolje funkcionišete. Ako neko ima problema sa spavanjem, popije jednu tabletu, bar će biti naspavan, ali probleme neće riješiti. Samo pokušava na taj način da živi.“
Kada se izračuna potrošnja od 21 milion maraka prema broju stanovnika, ispada da svaki građanin BiH mjesečno za lijekove za smirenje izdvoji više od 140 KM. Odnosno, pola najniže penzije u Federaciji.
Apatija i drastično nasilje
Stručnjaci smatraju da su razlozi za ovoliku potrošnju antidepresiva cjelokupna situacija u BiH, neimaština, nezaposlenost, posljedice rata i slično, no upozoravaju da Bosnaci i Hercegovci ništa više ne koriste antidepresive od, recimo, građana susjednih država.
Ilustrativna fotografija
„Čovjek modernog vremena je na neki način prekinuo veze sa tradicionalnim stilom i načinom života, tradicionalnim obrascima razmišljanja. Novo vrijeme pred čovjeka stavlja prevelike zahtjeve koji često podrazumijevaju i mijenjanje stavova, mijenjanje načina razmišljanja, mijenjanje nekakvih principa, a to zahtijeva jako puno energije i volje, tako da ta egzistencijalna nesigurnost, nestabilan sistem vrijednosti, porodični život i bračni odnosi koji više nisu, kao što je te ranije bilo, mjesto gdje se čovjek osjeća sigurno, zaštićeno itd.“ kaže predsjednik Udruženja neuropsihijatara BiH prof. dr. Izet Pajević.
Psiholog iz Banje Luke Srđan Puhalo smatra da, uz lošu političku situaciju i siromaštvo, postoji činjenica da su ljudi u BiH postali apatični. Ne žele ili ne mogu da se uhvate u koštac sa problemima i zbog toga je sve više depresivnih.
„Sa jedne strane imate jednu nenormalnu apatiju koja vlada u ovome društvu, a s druge strane imate primjere veoma drastičnog nasilja u našem društvu, tu jednu akumulaciju stresa koji traje već 20 i nešto godina. I onda dođemo u situaciju da ljudi zbog neke banalne stvari veoma drastično reaguju, tako da imate veoma krvava ubistva, veoma teške zločine iza kojih stoje veoma banalni razlozi, što opet pokazuje da ljudi negdje veoma lako puknu i upravo tako nekontrolisano reaguju“, objašnjava Puhalo.
Poseban problem predstavlja i to što se antidepresivi u nekim apotekama mogu kupiti i bez ljekarskog recepta i nalaza, što povećava mogućnost zloupotrebe.
Predsjednik Farmaceutske komore kantona Sarajevo Mirsad Šaberdžović upozorava da zabrinjava neselektivna primjena ovih lijekova.
„Tome poprilično, mada mimo zakona, kumuju i određene apoteke dozvoljavajući da pacijenti kupuju takve lijekove, iako su oni Zakonom o stavljanju lijekova u promet tačno definirani da se izdaju isključivo na ljekarski recept“, navodi on.
Izgleda da su se obistinila predviđanja još uvijek aktuelnog predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića, koji nam je prije šest godina kao poslanik iz skupštinske klupe poručio:
„Stavite da se ova vlast može samo uz malo konzumiranje droge izdržati.“
Ostalo je nejasno samo na kakvim su lijekovima domaći političari i moraju li da ih piju jer žive od astronomskih plata. Takođe ne znamo ni da li se Špirić tokom svog sada već petogodišnjeg mandata u Vijeću ministara zapitao na kakvim tabletama građani podnose vlast na čijem je čelu.
Psiholozi smatraju da su razlozi za ovoliku potrošnju antidepresiva cjelokupna situacija u BiH, neimaština, nezaposlenost i posljedice rata. Pokušali smo saznati šta najviše tišti Bosance i Hercegovce. Većina, naravno, smatra da su bh. političari krivi za sve.
„Vjerujte da dođe čovjek do leksaurina - i više od leksaurina.“
Ova građanka Tuzle samo je jedna od hiljade onih koji smatraju da je život u Bosni i Hercegovini moguće podnijeti jedino uz antidepresive. Dok domaći političari uz dogovor jedni druge zabavljaju i djele osmijehe i na takav način očito uspijevaju da odagnaju stres, ili ih jednostavno nije briga, građani kupuju tablete da bi podnijeli surovu stvarnost.
Loša ekonomska situacija, besperspektivnost, visok stepen nezaposlenosti, posttraumatski stresni poremećaj neki su od glavnih razloga zbog kojih je sve više onih koji koriste različite lijekove za smirenje. Zbog svega toga ni podatak da su u prošloj godini građani BiH za ublažavanje depresije, nesanice i drugih psihičkih poremećaja potrošili oko 21 milion KM Sarajlijama nije začuđujući, već potpuno normalan:
„Ma kako neće biti kad nam je situacija ovakva kakva jeste. Ljudi teško žive, porodice su rasturene, ljudi su bačeni s kraja na kraj zemlje - sama situacija je šizofrenična zaista.“
„Sve više će ih biti, čini mi se, situacija je takva da su svi u svom nekom svijetu - nedostatak druženja, novca, svega - situacija kompletna u državi.“
„Popijete jednu tabletu za smirenje, bolje funkcionišete. Ako neko ima problema sa spavanjem, popije jednu tabletu, bar će biti naspavan, ali probleme neće riješiti. Samo pokušava na taj način da živi.“
Kada se izračuna potrošnja od 21 milion maraka prema broju stanovnika, ispada da svaki građanin BiH mjesečno za lijekove za smirenje izdvoji više od 140 KM. Odnosno, pola najniže penzije u Federaciji.
Apatija i drastično nasilje
Stručnjaci smatraju da su razlozi za ovoliku potrošnju antidepresiva cjelokupna situacija u BiH, neimaština, nezaposlenost, posljedice rata i slično, no upozoravaju da Bosnaci i Hercegovci ništa više ne koriste antidepresive od, recimo, građana susjednih država.
„Čovjek modernog vremena je na neki način prekinuo veze sa tradicionalnim stilom i načinom života, tradicionalnim obrascima razmišljanja. Novo vrijeme pred čovjeka stavlja prevelike zahtjeve koji često podrazumijevaju i mijenjanje stavova, mijenjanje načina razmišljanja, mijenjanje nekakvih principa, a to zahtijeva jako puno energije i volje, tako da ta egzistencijalna nesigurnost, nestabilan sistem vrijednosti, porodični život i bračni odnosi koji više nisu, kao što je te ranije bilo, mjesto gdje se čovjek osjeća sigurno, zaštićeno itd.“ kaže predsjednik Udruženja neuropsihijatara BiH prof. dr. Izet Pajević.
Psiholog iz Banje Luke Srđan Puhalo smatra da, uz lošu političku situaciju i siromaštvo, postoji činjenica da su ljudi u BiH postali apatični. Ne žele ili ne mogu da se uhvate u koštac sa problemima i zbog toga je sve više depresivnih.
„Sa jedne strane imate jednu nenormalnu apatiju koja vlada u ovome društvu, a s druge strane imate primjere veoma drastičnog nasilja u našem društvu, tu jednu akumulaciju stresa koji traje već 20 i nešto godina. I onda dođemo u situaciju da ljudi zbog neke banalne stvari veoma drastično reaguju, tako da imate veoma krvava ubistva, veoma teške zločine iza kojih stoje veoma banalni razlozi, što opet pokazuje da ljudi negdje veoma lako puknu i upravo tako nekontrolisano reaguju“, objašnjava Puhalo.
Poseban problem predstavlja i to što se antidepresivi u nekim apotekama mogu kupiti i bez ljekarskog recepta i nalaza, što povećava mogućnost zloupotrebe.
Predsjednik Farmaceutske komore kantona Sarajevo Mirsad Šaberdžović upozorava da zabrinjava neselektivna primjena ovih lijekova.
„Tome poprilično, mada mimo zakona, kumuju i određene apoteke dozvoljavajući da pacijenti kupuju takve lijekove, iako su oni Zakonom o stavljanju lijekova u promet tačno definirani da se izdaju isključivo na ljekarski recept“, navodi on.
Izgleda da su se obistinila predviđanja još uvijek aktuelnog predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića, koji nam je prije šest godina kao poslanik iz skupštinske klupe poručio:
„Stavite da se ova vlast može samo uz malo konzumiranje droge izdržati.“
Ostalo je nejasno samo na kakvim su lijekovima domaći političari i moraju li da ih piju jer žive od astronomskih plata. Takođe ne znamo ni da li se Špirić tokom svog sada već petogodišnjeg mandata u Vijeću ministara zapitao na kakvim tabletama građani podnose vlast na čijem je čelu.