Dostupni linkovi

Šta sadrži deklaracija o vojnoj saradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske?


Ceremonija potpisivanja Deklaracija o vojnoj saradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske u Tirani, 18. marta 2025.
Ceremonija potpisivanja Deklaracija o vojnoj saradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske u Tirani, 18. marta 2025.

Istraživanje mogućnosti razvoja i nabavke odbrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja, razmjena stručnih znanja i najboljih praksi u regrutaciji, razvoj i zadržavanje kvalifikovanog osoblja radi jačanja sposobnosti odvraćanja i odbrane, jačanje zajedničkih mjera protiv hibridnih prijetnji, uključujući cyber prijetnje, kampanje dezinformiranja i štetan strani uticaj, podržavanje evroatlantske perspektive Kosova kroz zalaganje za njegov status u NATO-vom Partnerstvu za mir.

Ovo su neke od tačaka u Deklaraciji o saradnji u oblasti odbrane i sigurnosti koju su ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske potpisali u Tirani 18. marta.

Cijeli tekst Deklaracije objavio je 22. marta ministar odbrane Albanije Pirro Vengu, koji je na mreži X napisao da u svojoj historiji Tirana nema presedana za tajne sporazume ili ugovore na štetu svojih susjeda, "kao što su to imale druge zemlje".

"Srbija, slijedeći politiku prazne stolice u regionalnim inicijativama već dvije godine, jednostrano sebi suspenduje mogućnost promicanja ili učestvovanja u multilateralnim konsultacijama. Ova suspenzija, koju Srbija može ostaviti po strani, čini beskorisnim svaki viktimizirajući narativ koji dolazi od Vlade Srbije", napisao je.

Tekst Deklaracije potom je objavilo i Ministarstvo odbrane Kosova.

Ministar Vengu je rekao da sporazum ima za cilj ostvarivanje ambicija koje proizilaze iz strateškog koncepta NATO-a i zasniva se na povećanju saradnje i industrijske proizvodnje odbrane na osnovu obećanja saveza za industrijsko proširenje i plana Evropske unije za ponovno naoružavanje Evrope.

Šta se još navodi u Deklaraciji?

Sporazum o sigurnosti i odbrani između Kosova i dvije članice NATO-a, Albanije i Hrvatske, ima četiri tačke.

Prva tačka odnosi se na promociju odbrambenih kapaciteta i saradnju u odgovarajućoj industriji.

Tu se navodi da će tri države istraživati mogućnosti razvoja i nabavke odbrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja za povećanje spremnosti njihovih vojnih snaga.

Kosovo, Albanija i Hrvatska se takođe obavezuju da će identifikovati područje odbrambene industrijske saradnje kroz bolji pristup resursima i lancima sanbdijevanja radi stvaranja konkurentne i otporne odbrambene industrije, te pojačati ulaganja u nove tehnologije i inovacije radi ubrzanja i osiguravanja jedinstvenog pristupa sigurnosnoj i odbrambenoj transformaciji.

Precizira se i poboljšanje individualnih i kolektivnih obrazovnih i obučnih mogućnosti kroz odgovarajuće vojne akademije i visoke vojne škole, jačanje bilateralnih i/ili trilateralnih vježbi, u skladu s politikom obuke i vježbi NATO-a i Evropske unije.

U Deklaraciji se navodi i razmjena informacija i obavještajnih podataka, istraživanje mogućnosti odgovora na širok spektar potencijalnih prijetnji kritičnoj infrastrukturi i komunikacijskim mrežama te pružanjem podrške koheziji i uzajamnoj pomoći.

Navodi se i usklađivanje politika i stavova u evroatlantskim multilateralnim sigurnosnim i odbrambenim institucijama, kao i obavezivanje na bližu saradnju i koordinaciju radi potpune integracije Kosova u regionalne sigurnosne i odbrambene inicijative.

Reakcija iz Srbije na Deklaraciju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ocijenio da su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisivanjem Deklaracije "otvorili trku u naoružanju u regionu i prekršile subregionalni sporazum iz 1996. godine".

Taj sporazum, koji se tiče dozvoljenih kvota u naoružanju, tada su potpisala oba bh. entiteta - Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija, koju su činile Srbija i Crna Gora.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je odbacio Vučićeve ocjene rekavši da su države potpisnice memorandum donijele na temelju svojih odluka, "za što ne trebaju nikoga pitati, ni Srbiju a ni NATO".

Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, a o normalizaciji odnosa sa Prištinom godinama pregovara uz posredstvo Evropske unije.

XS
SM
MD
LG