U Nacionalnoj i Univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu otvorena je izložba povodom 20. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Na petnaest panoa izloženo je 50 članaka izabranih iz domaćih i stranih novina, koji su pisani od 1. do 21. studenog 1995. godine, u vrijeme trajanja Konferencije u Dejtonu.
Miro Lazović, sudionik Konferencije u Dejtonu, ističe da je važno i na ovaj način aktualizirati pitanje Dejtonskog ustava, koji je zaustavio rat, ali je donio loša ustavna rješenja.
„Došlo je vrijeme za promjenu Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je Ustav. S ovakvim Ustavom, BiH ne može biti članica NATO-a, a ni EU. U tom kontekstu, očekujem da će u narednom periodu morati, uz međunarodni pritisak, doći do promjene Ustava, kako bi BiH postala funkcionalna i stabilna država“, kaže Lazović.
Dejtonski ustav je donio loša rješenja za mnoga pitanja. Među njima je i sedam institucija kulture od državnog značaja, čiji status nije riješen ni nakon 20 godina.
„Nalazimo se u jednoj od najvažnijih ustanova od sedam koji su od državnog značaja. Sve one se negiraju kao i mnoge druge stvari koje su od državnog značaja. Drago mi je da je krenulo polako rješavanje pitanja tih institucija, kako financijski, tako i administrativno“, kaže Ivica Šarić, savjetnik ministra civilnih poslova BiH.
Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i Univerzitetske biblioteke BiH, kazao je kako je važno i na ovaj jubilej uputiti apel nadležnima.
„Važno je da nadležni primjenjuju Ustav, odnosno ono što u njemu piše. Nigdje nije napisano da ove institucije trebaju biti zatvorene i da njihovi zaposlenici trebaju biti bez plate“, naglašava Ovčina.
Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH, institucije čiji status također nije riješen, naglašava kako se pitanja Dejtona treba stalno tematizirati.
„Dejtonskim sporazumom je implementiran mir, ali perspektiva tog mira nije dobra. Tu se ozbiljnije štošta mora mijenjati. To dokazuje i odnos prema kulturi i pomenutim institucijama. Važno je da govorimo o svim tim temama i počnemo ih rješavati“, zaključuje Krsmanović.
Članci koje posjeduje ova institucija govore kako se u to vrijeme mnogo pisalo o Dejtonskom mirovonom sporazumu. Oni su važan dio kulturnog i pisanog nasljeđa Bosne i Hercegovine.
