Danska će u vojsku zvati i žene u okviru plana da proširi broj regrutovanog osoblja kako bi imala bolji odgovor na situaciju u promijenjenoj sigurnosnoj klimi Evrope. Premijerka Danske, Mette Frederiksen rekla je da je revidirana politika osmišljena kako bi se povećao broj mladih ljudi koji služe vojni rok.
Nakon Hladnog rata, Danska je smanjila svoju vojnu spremnost, ali sada je ponovo procjenjuje i uvećava, pišu svjetski mediji.
'Puna jednakost polova'
Danska želi da poveća broj mladih ljudi koji služe vojni rok tako što će regrutaciju proširiti i na žene i povećati vrijeme služenja vojnog roka sa četiri na 11 mjeseci za oba pola, rekla je danska premijerka Mette Frederiksen u srijedu, 13. marta.
"Ne naoružavamo se ponovo jer želimo rat. Naoružavamo se jer želimo da ga izbjegnemo", rekla je Frederiksen na konferenciji za medije, dodajući da vlada želi "punu jednakost polova" u vojsci, prenosi Associated Press (AP).
Danska trenutno ima 9.000 profesionalnih vojnika pored 4.700 regruta koji prolaze osnovnu obuku, prema zvaničnim podacima. Vlada želi da poveća broj regruta za 300, kako bi došli do 5.000 regrutovanih vojnika. Ukupnog vojnog osoblja ima oko 20.000.
Danska je članica NATO saveza i snažno podržava Ukrajinu u ratu protiv ruske invazije. Ministar inostranih poslova, Lars Lokke Rasmussen je naglasio da "Rusija ne predstavlja prijetnju za Dansku". "Ali, nećemo se dovesti u položaj da postane", rekao je Lokke Rasmussen.
Svi fizički sposobni muškarci stariji od 18 godina pozivaju se da služe vojni rok, koji traje oko četiri mjeseca, međutim, pošto ima dovoljno volontera, odabir se radi po principu lutrije, što znači da ne služe svi mladići vojsku.
Ministar odbrane Troels Lund Poulsen je rekao da "pojačana regrutacija, uključujući potpunu ravnopravnost polova mora da doprinese odbrambenim izazovima, nacionalnoj mobilizaciji i popunjavanju naših vojnih snaga".
Proširena regrutacija
Danska je najavila planove za proširenje vojne regrutacije prvi put na žene i produži standardno vrijeme služenja vojnog roka. Takođe želi da u narednih pet godina pojača budžet za odbranu na 40 milijardi danskih kruna ili pet milijardi eura kako bi postigla NATO standarde. Tenzije u Evropi su se zategle od invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.
Žene u skandinavskim državama već mogu da se prijave dobrovoljno u vojsku. Danska vlada će od 2026. uvesti regrutaciju za žene i tako će postati tek treća evropska država, pored Norveške i Švedske, koja od žena traži služenje vojnog roka, napisao je BBC.
Dankinje već mogu da dobrovoljno idu u vojsku a 2023. činile su oko četvrtine vojnih snaga zemlje.
Ukupan broj stanovnika Danske je oko šest miliona, a ova sjevernoevropska zemlja povećava vojni budžet sa trnutnih 1,4 posto BDP-a na dva posto kako bi se dostigli ciljevi koje je postavio NATO savez.
Danska je bila jedna od najžešćih pristalica Ukrajine, snabdijevajući je naprednim oružjem i opremom, te takođe obučavajući ukrajinske pilote na američkim ratnim avionima F-16.
Dosadašnje prakse izvlačenja lutrije
Kopenhagen namjerava da usvoji zakon i tako proširi i izjednači regrutaciju kako bi se više žena prijavilo u vojsku, što je dio plana da se ojača danska odbrana, rekla je premijerka Mette Frederiksen u srijedu.
Trenutno se žene u danskoj mogu dobrovoljno prijaviti u vojsku ali nisu obuhvaćene regrutacijom. "Štititi svoju zemlju je jedna od najčasnijih stvari koje možete da uradite. Zato vlada danas predlaže da se proširi regrutacija i da se ta odgovornost učini većom a zadatak mnogobrojnijim", rekla je Frederikson novinarima u Kopenhagenu.
Do sada su svi Danci bili obavezni da prisustvuju "Danu odbrane" nakon što napune 18 godina, što je obavezna vježba na kojoj prolaze niz testova kako bi se odredilo da li su sposobni za služenje vojske, napisao je portal Euroaktiv.
Ako budu proglašeni za sposobnim, moraju da izvlače broj na lutriji. Ovo određuje da li će im biti dodijeljeno mjesto u vojsci pošto su potrebe odbrambenih snaga Danske ili danske Agencije za vanredno upravljanje, niže od brojeva potencijalnih regruta.
Dankinje mogu da ostvare svoje pravo na regrutaciju i tako budu pozvane u vojsku, ali to čine pod drugačijim uslovima od muškaraca, jer mogu da odustanu tokom procesa obuke ako žele.
"Ne sumnjamo da će povećana rodna ravnopravnost stvoriti moderniju i raznolikiju odbranu koja odražava vrijeme u kojem živimo", rekla je Frederiksen.
Potrebne izmjene zakona
Ministar odbrane Danske, Troels Lund Poulsen je rekao da će novi sistem trebati izmjene zakona koje će se, po njegovi riječima desiti u 2025. a zakon će stupiti na snagu 2026.
Sigurnosna situacija u Evropi je postala "sve ozbiljnija i moramo to da uzmemo u obzir kada gledamo na budućnost odbrambene politike", rekao je Lund Piulsen. "Šira baza regrutovanih vojnika i vojnikinja je zato potrebna i uključuje oba pola", rekao dodajući da će se tako kreirati "raznovrsnija i kompletnija odbrana".
- Borbena obuka za civile deo ratnog načina života u Ukrajini
- Da li će Srbi i Hrvati ponovo u vojnike?
Prema planu za koji vjerovatno postoji većina u danskom parlamentu, regruti će prvo provesti pet mjeseci na osnovnoj obuci, nakon čega će uslijediti šest mjeseci u operativnoj službi zajedno s dodatnom obukom, ukazao je ABC News.
Susjedna Švedska je 2017. pokrenula vojni rok i za muškarce i za žene jer je švedska vlada govorila o pogoršanju sigurnosnog okruženja u Evropi i oko Švedske. Ta je skandinavska država prije toga je ukinula obavezni vojni rok za muškarce 2010. jer je bilo dovoljno dobrovoljaca za podmirivanje njenih vojnih potreba. Nikad prije nije bilo vojnog roka za žene.
Norveška je 2013. uvela zakon kojim se vojna obaveza primjenjuje na oba pola.
Facebook Forum