Provođenje presude Sejdić-Finci i dalje je uslov za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, ali i pored toga ostaju brojna druga pitanja. To su vladavina zakona, poštivanja ljudskih prava i uvažavanje prava manjina, oslobađanje od korupcije, te izgradnja čvrste javne uprave i otvaranje novih radnih mjesta.
Spremnost države za evropske integracije pokazaće koliko uspješno ona govori jednim glasom i koliko su njeni zakoni usklađeni s pravnom stečevinom EU, a 2012. trebalo bi iskoristi za to, upozorio je bh. vlasti, povodom obilježavanja Dana Evrope, šef delegacije EU u BiH Peter Sorensen.
„2012. godina može biti evropska godina Bosne i Hercegovine. Naš ugovor, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju može stupiti na snagu ako i samo ako se učini vjerodostojan napor na provedbi presude u tzv. slučaju Sejdić-Finci. Također je vrlo važno usvojiti opći fiskalni okvir za naredne tri godine, te budžet za 2012. godinu na državnom nivou. U nedostatku osnovnog ekonomskog planiranja postoji velika prijetnja održivosti i pouzdanosti javnih finansija, te stvarna opasnost da neke od obaveza Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji neće biti ispunjene. Ja vjerujem da je za prioritete potrošnje kod države i entiteta neophodno podržati konkurentnost i nova mjesta ekonomskog rasta što je to više moguće“, poručio je Sorensen.
Ukoliko BiH ispuni ono što je potpisala i na šta su se vlasti obavezale, evropska budućnost zemlje je više nego izvjesna, a EU je spremna pomoći, ističe Sorensen.
„Mi smo posvećeni evropskoj budućnosti i Bosni i Hercegovini spremni pružiti tehničku i finansijsku pomoć. Jedan projekat planiran za 2012. godinu će također izgraditi kapacitete sva tri parlamenta – pod uslovom da se svi uključeni dogovore o IPA paketu za 2012. i 2013., vrijednom 220,000.000 eura. Drugim riječima: ulažemo svoj novac i u partnerstvu s vama radimo na tome da Bosna i Hercegovina krene naprijed“, kazao je on.
Nove obaveze i odgovornosti
Za predsjednika Federacije BiH Živka Budimira ovogodišnje obilježavanje Dana Evrope je svojevrsna opomena za BiH - gdje je bila prije deset godina a gdje je danas u odnosu na susjede, Srbiju i Crnu Goru.
„Bosna i Hercegovina je prije deset godina bila bliže evropskim integracijama nego Crna Gora i Srbija. Danas su te zemlje kandidati. A gdje smo mi!? Gdje je Bosna i Hercegovina na evropskoj mapi? Susjedna Hrvatska sljedeće godine postaje punopravna članica Evropske unije i to će biti prvi izravan doticaj naše zemlje s Evropom. Evropa nam postaje susjedom. To donosi nove obaveze i nove odgovornosti na koje moramo biti spremni odgovoriti“, kaže Budimir.
Živko Budimir
Budimir smatra kako se u BiH može dosta naučiti na iskustvima drugih ali da je ispunjavanje postavljenih uslova istovremeno specifičan zadatak za svaku zemlju ponaosob.
„Potrebno je da naučimo učiti. Analizirajmo, secirajmo, prilagodimo metode onih koji su prešli mostove na kojima smo mi zastali. Od drugih možemo naučiti mnogo, premda sam uvjeren kako prilagođavanje evropskim normama nije moguće dok ne pobijedimo vlastite duhove i ne zaliječimo rak-rane ove države“, ocjenjuje Budimir.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić vjeruje da je posljednjih mjeseci ipak postignut napredak u procesu evropskih integracija usvajanjem seta zakona, poput rješavanja pitanja vojne imovine, usvajanja Zakona o popisu stanovništva, te Zakona o državnoj pomoći. Nikšić vjeruje da će BiH na predstojećem NATO samitu u Čikagu BiH dobiti odobrenje za početak primjene Akcijskog plana za članstvo. I pored toga, Bosna i Hercegovina je na začelju regiona, slaže se i Nikšić.
„Napredak naših susjeda ima značajne implikacije na Bosnu i Hercegovinu. Skorim pristupanjem Hrvatske u Evropsku uniju, trgovinski odnosi i protok roba između naše dvije zemlje značajno će se promijeniti. Svjedoci smo potrebnih napora da se okončaju ubrzane pripreme za ovo novo stanje. Zemlje kandidati imaju pristup IPA fondovima namjenjenim za ruralni razvoj, regionalni razvoj i razvoj ljudskih resursa. Danas na snazi imamo Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a nedavnim usvajanjem seta reformskih zakona stvoreni su preduslovi za konačno ratificiranje, odnosno puno stupanje na snagu ovog sporazuma“, kaže Nikšić.
Direktorica Direkcije za evropske integracije BiH, Nevenka Savić upozorila je da je krajnje vrijeme da Bosna i Hercegovina počne sa izradom dokumenta pod nazivom Program integrisanja, kojim će biti tačno definisano ko, šta i kako treba raditi u procesu usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU.
Da bi se počelo s izradom tog dokumenta, potreban je efikasniji mehanizam koordinacije različitih nivoa vlasti u BiH, kaže Savić.
„To je preduslov bez koga se ne može dalje. Mi smo u Direkciji prije dvije i više godina krenuli u unapređenje koordinacije. Sada dolazimo u fazu kad to više nije dovoljno, ne samo zbog izrade programa integrisanja, nego i zbog drugih poslova – zbog odgovaranja na Upitnik, zbog izrade pregovaračkih pozicija, zbog sutrašnjeg pregovaranja. Vi morate stvarati neku jezgru strukture koja će taj čitav proces nositi. To su otprilike isti ljudi, plus, minus, ali morate imati srž radne grupe po poglavlju AQUIS-a koja zna svoj posao i ide iz jedne faze u drugu. Danas radimo program integrisanja, sutra odgovaramo na Upitnik, jer i sam Upitnik slijedi strukturu o kojoj govorim. Počeli smo na tome raditi prije više od dvije godine. Nažalost, nije bilo dovoljno političke volje da se proces dovede do kraja“, navodi Savić.
A da bi se proces doveo do kraja, odnosno da Bosna i Hercegovina bude spremna pregovarati, potrebno je domaće zakone uskladiti sa 30.000 pravnih akata EU o kojima će se pregovarati u okviru 35. poglavlja.
