Konačno bi se u ponedjeljak trebalo početi otpetljavati zapetljano klupko bh. Integracija, odnosno neuspjeha na tom putu.
Nakon tapkanja u mjestu punih sedam godina – od 2008. kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i koji stoji pohranjen u nekoj od ladica adminustracije EU u Briselu - najavljeno je da će poslanici i delegati Parlamenta BiH u ponedjeljak usvojiti Izjavu o evropskoj opredijeljenosti Bosne i Hercegovine i ubrzanju neophodnih reformi, čiji je prijedlog sačinilo Predsjedništvo BiH, a podržali lideri parlamentarnih političkih stranaka.
Ukoliko Parlament podrži ovu Inicijativu, mogu se očekivati prvi koraci Evropske unije, ističe Osman Topčagić iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
„Evropska unija će staviti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s BiH na snagu, a to onda znači uspostavu novih tijela za saradnju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije“, navodi Topčegić.
Šta bi Bosna i Hercegovina dobila, ukoliko Parlament usvoji Izjavu, na političkom nivou ili ugledu koji je već dugo poljuljan?
„Dobila bi na kredibilitetu nakon serije uglavnom negativnih poruka koje smo slali u Evropu, ako govorimo o blokadama. Drugim riječima, Evropljani su spremni da jedan ili dva naša koraka napraviti tri, četiri prema nama. Nešto takvo se rijetko dešavalo i pitanje je da li će se desiti opet, s obzirom na geopolitičku scenu i aktuelnosti na Bliskom istoku, Ukrajini i u drugim dijelovima svijeta. Pitanje je kada će Bosna i Hercegovina u ovom svjetlu biti ovako aktuelna i da joj se pruži jedna ruka, ako mogu slobodno da kažem, jedno kvalitetno partnerstvo“, komentariše analitičar Erol Mujanović.
Inicijativu za novi pristup evropskim integracijama pratiće Sporazum za rast i zapošljavanje, odnosno plan ekonomskih reformi, kako bi se, prije svega, popravio poslovni ambijent koji je u Bosni i Hercegovini još uvijek daleko od povoljnog.
"Indikator lošeg poslovnog okruženja jeste upravo 547.000 nezaposlenih. Broj penzionera se skoro izjednačio sa brojem zaposlenih. Indikator je i broj blokiranih računa. 42.000 firmi ima oko 68.000 blokiranih računa, a ne interveniše niko na jedan sistemski primjeren način, da vidi zašto je tako i da te prepreke otkloni. Za poslovno okruženje je bitno da se angažuju vlastita sredstva građana u Bosni i Hercegovini. Oko devet milijardi maraka stoji na računima banaka. Da je bolje poslovno okruženje, vjerovatno bi ljudi ulagali u samozapošljavanje i zapošljavanje drugih“, konstatuje Enver Sarvan iz Nezavisnog biroa za razvoj Gradačac.
I Mišo Roljić iz Agencije za razvoj opštine Prijedor potencira komplikovanu proceduru za početak biznisa kao jednu od najvećih prepreka za ulagače.
„Jedan od faktora koji utiče na opredeljenost investitora za jednu državu, pored onih političkih bezbednosnih i svih drugih pravnih faktora, svakako je i ovaj aspekt brzine registracije. Mogu reći da apsolutno nije svejedno kad razgovarate s nekim od investitora i kad mu kažete da je brzina registracije privrednih subjekata 40, 50 ili 90 dana ili kad mu kažete da se firma može registrovati za tri dana“, naglašava Roljić.
U novoj Inicijativi, odnosnonjenom ostvarivanju, konačno će se susresti Evropska unija i Bosna i Hercegovina, smatra Ivana Marić, politička analitičarka.
„Greška je stvarno i do političara u Bosni i Hercegovini, ali jednim dijelom i do pogrešnog uvjetovanja od strane Evropske unije koja je insistirala na implementaciji presude 'Sejdić-Finci', za koju zaista nije postojao, ja nisam čula, niko da je protiv toga, protiv zaštite ljudskih prava, jednakih prava za sve građane Bosne i Hercegovine, međutim, bilo je teško iskombinirati sve to, a niko se nije usudio da otvori neke obimnije izmjene Ustava, tj. da otvori Pandorinu kutiju. Tako da mislim da je to bila malo pogrešna politika, a okretanje socijalnim i ekonomskim reformama mislim da će naići na puno bolji odziv i reakciju i kod političara, pogotovo sada, ove vladajuće koalicije“, ocjenjuje Ivana Marić.
