Gubici na globalnim berzama, trgovinski rat Sjedinjenih Država i Kine, usporavanje evropske i kineske ekonomije, samo su neki od razloga koje zvaničnici, analitičari i mediji navode kao rizike koje bi mogli dovesti do nove ekonomske krize, deset godina od Velike recesije od koje se svijet još nije potpuno oporavio.
Prvi zamjenik šefa Međunarodnog monetarnog fonda David Lipton početkom decembra je upozorio da se nad globalnom ekonomijom se skupljaju oblaci, ali vlade i centralne banke možda nisu najspremnije i neće imati sredstava da se izbore sa posljedicama kao tokom prošle globalne krize prije deset godina:
'Kao što smo rekli, 'sredite krov dok sunce još sija', ali kao i mnogi od vas i ja vidim oblake kako se sakupljaju i strahujem da rad na prevenciji krize nije kompletiran.'
Ekonomski bum je gotov iako ga mnogi nisu ni primjetili uprkos najbržem rastu svjetske ekonomije od 2011. godine, piše londonski Daily Telegraph.
Taj uzlet, zahvaljujući nekontrolisanoj potrošnji Donalda Trumpa, zakašnjelom oporavku eurozone i povoljnim finansijskim uslovima u većem dijelu svijeta se približava kraju:
"Da li će to biti blago usporavanje ili mnogo pribojavano tvrdo slijetanje? Umjerena stopa rasta znači da većina previđanja vidi jednako umjereno usporavanje. Ali rizika je mnogo. Od rastućih kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama i trgovinskog rata, to problema sa valutama u nadolazećim ekonomijama, prijeteće ekonomije i politike u Italiji, i teškog tereta kineskih dugova, rizici su svuda."
Recesija nije nemoguća, jer u takvom bremenitom okruženju nagli zaokret u raspoloženju može iscijediti povjerenje iz sistema, natjerati domaćinstva da štede, umjesto da troše, a biznise da se zatvore umjesto da investiraju, smatra konzervativni dnevnik.
Anna Stupnytska, globalni ekonomista u finansijskoj korporaciji Fidelity, smatra da je lista rizika 'recept za katastrofu', ali se nada da će spori dosadašnji oporavak dovesti do sporog okreta nadole, i da bi Kina mogla ponuditi jastuk za ublažavanje pada.
Guardian: SAD su na ivici ekonomske provalije -- i Trump bi ih mogao gurnuti preko
Trumpovo zatvaranje vlade također pojačava zabrinutost zbog ekonomije, pored svjetskih berzi koje bilježe najgori decembar od Velike depresije i ukupno su izgubile sedam hiljada miljardi dolara ove godine, najgore od finansijske krize 2008, piše Guardian.
Zatvaranje vlade rasplamsava strahove da bi Trump mogao učiniti i nešto gore, a to je odbijanje da podigne nivo zaduživanja vlade prije nego što federalni dug dostigne trenutni limit, koji je Kongres produžio do 2. marta, a odgoda plaćanja američkih obaveza prema kreditorima bi bila razornija nego zatvaranje vlade:
"Sve nas ovo dovodi bliže ekonomkoj provaliji. To pojačava funadamentalne američke ekonomske probleme."
Ekonomije prije svega zavise od potrošnje, jer u suprotnom nema razloga za proizvodju roba i usluga, i u Americi trošenje potrošača čini 70 posto ekonomije, a ostalo je vladina potrošnja i izvoz:
"Izvozna tržišta su u krizi, evropska i kineska ekonomije su već počele usporavati, i prije nego što je Trumpov trgovinski rat pojašao stres."
Potrošnja američke vlade je bila sputana i prije zatvaranja vlade velikim dugom, koji je Traumpovo smanjenje poreza za velike korporacije i bogate učinilo još veči,.
Deset godina od početak velike recesije, zurimo u novi ponor, ali je važno razumjeti da prijašnji kolapsi niu bili izazvani bankarskom krizom već nejednačenošću između trošenja potrošača i ukupne proizvodnje, izazvane stagnirajućim platama i sve većom nejednakošću, piše Guardian:
"Ta neujedačenost se vratila. Trump je još više pogoršava."
USA Today: da li rasprodaja na berzama znači da dolazi recesija?
Pad od deset posto ili više na berzama i drugim tržištima obično ukazuje na recesiju koja slijedi za šest ili malo više mjeseci jer investitori osjete smanjenje potrošnje potrošača i biznisa, ali prema većini indikatora američka ekonomije je u najboljem stanju u posljednjih nekoliko godina i mogla bi zabilježiti stopu rasta od tri posto prvi put od 2005. godine, nezaposlenost je sa 3,7 posto na najnižem nivou u pola stoljeća, a potrošnja potročača je i dalje robusna, piše američki dnevnik USA Today.
Istina, tržište nekretninama je u lošem stanju već godinama, privredne investicije su usporile u posljednjem tromjesečju, a ključni indikator kupovine opreme je pao u dva od posljejdnja tri mjeseca, ali to su manji dijelovi ekonomije, i još je rano reći da li signaliziraju buduće probleme.
Tržišta gledaju unaprijed i često odražavaju strahove i rizike, prije nego ekonomske fundamente, pa je povećanje kamatnih stopa američke centralne banke pajačalo strahove investitora da bi to moglo usporiti ekonomiju:
"To je zbog toga što vide oblake kako se gomilaju sljedeće godine: Efekti smanjenja federalnih poreza i povećanja potrošnje će izblijediti; ekonomiju koja usporava i koja bi se mogla pogoršati zbog trgovinskog rata sa Kinom; i kumulativnim efektima devet povećanja kamatnih stopa od kraj 2015. godine."
No, tržišta vjerovatno nisu u pravu, i korekcija cijena na tržištima je samo uračunavanje recesije za koju ekonomisti ne misle da će se desiti, ali ta korekcija bi mogla dovesti do izazivanje krize povjerenja potročača i biznisa u ekonomiju, pa bi se moglo desiti da investitori na berzama izazovu ono čega su se i pribojavali, piše američki dnevnik.
Američki trgovinski sporazum sa Kinom bi mogao biti pozitivan katalizator i za ekonomiju i za tržišta, a ne bi škodilo ni rješavanje problema oko zatvaranja vlade, a ako dođe do daljenjg pada na berzama, analitičari očekuju američku centralnu banku da da signal da će ublažiti najavljeno kamatno povećanje, što bi investitore učinilo sretnim, zaključuje USA Today.
